Skip to main content

Tala I Vaifanua

MOLIMAUINA AGALELEI & ALOFA FUATA DR. T. I’ATALA

 

O toe sauniga o le susuga le Tiakono EFKAS, a’o le tofa Fauta Dr. Tagiilima I’atala, sa molimauina ai e lona aiga, le fanau, ae maise nisi sa agalelei i ai lenei ali’i foma’i lona alofa, naunau e fa’atino tiute, atoa ma le tausi aiga o lea fo’i tama o le atunu’u. Ona e le o taliaina lava e nisi o le fanau, le tu’ua vave e lo latou tama o le mafutaga i le latou aiga, o lea sa latou molimauina ai nisi o uiga o le tama i le tausiga o i latou. “E le o se tama e na te tu’ua se mea o matou manana’o ai, ae le faivalea ai fo’i i matou e le fa’atonua. E talitonu o se tasi e galue malosi, e o lua lava ma lona naunau e fai mea lelei i lona aiga, ma so’o se mea lava i totonu o lana ekalesia, lona aiga ma le nu’u.” Na fa’avalea le alofa o ona tuafafine ia te ia, ma sa la’ua molimauina o le ali’i foma’i, o le pele e to’atasi a lona tina, aua e to’atasi lava le tama, ae to’atele tuafafine.

 

I le molimau a le faletua, sa ia fa’ailoa ai, “O Fuata I’atala o se tama e lima mafola i lana galuega, o e na e tautuaina e mana’o lava ina ia taumafai e togafitia o latou gasegase. E le faigofie ia te ia ona tu’ua le galuega a’o to’atele le mamalu o le atunuu o tatalia lana tautua. E le tautala so’o, e faifai malie foi lona ita. E laufofoga fiafia o ia, ma e le finau vale, ae matua ola finau i mea lelei.”

 

Na amata mai i ana a’oga i Avele College i Apia. Mae’a lea toe sau ulufale i Leone High ma sili fa’atasi ai ma Malaetasi Togafau i le la’ua tausaga i’u. Peita’i, e le’i fa’avaivai ai ae toe sau fesuia’i lona tomai e fia a’oga ai i fa’ato’aga ma le failafumanu. O iina fo’i sa amata ai lona olaga tautua, peita’i, e fuafua atu e ia e le lava se vaega tupe e maua ai mo le tausiga o le aiga. Ona toe oso lea su’e i le su’ega a le Vaega Au, alu ai i le Air Force mo le 4 tausaga. Na taliu mai faigaluega i le Ofisa o le Loia Sili, peita’i, na toe suia mai i lana tautua i le Falemeli o le Malo Tele.

 

Ae fa’alogo ua sau sikolasipi mo nisi e malaga e avea ma Foma’i mo le Maota Gasegase, na alu ai a’oga i Fiti, pasi lelei si’itia i Papua Niu Kini, lea e avea ai o ia ma Foma’i i le Asosi a Foma’i i Papua Niu Kini. Mai le Falemeli, ua avea ai nei ma Foma’i mo tagata lautele, sa ia pulea le itu o Foma’i mo gasegase o le Fanauiti. O nisi nei o tala sa molimauina e le to’atele i lona sofua tauivi ia manumalo ma ia maua le atamai i matata e aoga ona tautua ai tagata lautele o lona atunuu.

 

Ina ua maliu Fuata Pepa, sa ia manatu i le suafa o le aiga, na i’u lava ina malilie lona aiga atoa e se’ei i le suafa “Fuata” mo le latou aiga potopoto, lea ua malaga nei, ae ua toe avanoa mo nisi suli o le aiga e soloa’i ane i ai. Peita’i, i se tasi o molimau i lona aso, o se tasi o uso mai Sale’a’aumua i Samoa, lea sa ia fa’ailoa, “O Fuata I’atala ia te outou, ae ua mae’a fo’i ona fa’asuafaina o ia ia “Malagamauapi” se suafa tamali’i i lenei aiga. O se tagata e tauagafau ona uiga, e fa’asalafa mea uma i lona alofa, e le o se e fo’i i mea e fai o lona aiga, e aofia atu ai ma i matou i Samoa. Fuata Malagamauapi I’atala o le ali’i na tatou feso’ota’i ai i matafetau o gafa, o le ali’i fo’i na tatou ola ai mo lenei vaitaimi umi, o le ali’i na tatou maua ai le so’otaga i tautua, o le ali’i na e alofa atu ai, o le alii fo’i ua tatou mavae ai nei. Ia tu Ieova i lo tatou va, seia tatou toe fa’atasi i lena itu o le vai!”

 

O le toe sauniga o Fuata sa fa’ato’a faia i le taeao ananafi, ma lagomau ai o ia i lona aiga i Amouli. Fa’amaise le Atua i le tina ia Manumanu Sipili I’atala ma le fanau.

 

FA’AI’UI’U FA’ALELEIGA PAIPA SUAVAI LAFOFA’I - ASPA

 

Ua fa’ailoa mai e le ali’i inisinia na fa’afaigaluega fa’akonekarate e le ASPA Vaega a le Suavai Lafoa’i, Jon Mollison, ina ia toe siaki leleia “Man Hole” ma so’otaga o paipa o le Suavai Lafoa’i ua matauina o lo’o ua liki mai ai le sauvai lafoa’i i fafo, pe ua tau afaina fo’i ona ua tele le suasami po’o le suavai mai timuga ua ululai ai, ma e lea ai latou so’otaga.

 

Ina ua fesiligia le pule o lea vaega o le tautua a le ASPA, le Suavai Lafoa’i, Jason Jaskowiak, e tusa o lea lava galuega tau le suavai lafoa’i i le atunu’u, ae fa’ailoa mai e ia, “E ao ina toe faaleleia nei vaega uma, a’o le’i fa’aleagaina atili, ona tele atu lea o le vaega tupe e toe fa’aalu ai, ae lelei ona faia i le taimi nei se galuega i ai, ma toe soso’o ai le tusa o le 40 tausaga o lelei pea.”

 

Ua va’aia le faaleleia fa’atasi o “Man Holes” e lua i lumafale o le DOE ma le lumafale o le Samoana Gymnasium i le taimi e tasi, ua fa’ailoa mai, e tatau ona suia fa’atasi aua o lo’o leaga fa’atasi fo’i, ma taumafai e iloa patino se mafuaga o le leaga o nei “man holes” e lua. Ua faailoa mai fo’i “E masalomia lava o lo’o tele le suasami ma tafega o vai o timuga, ua elea vave ai faanifo o tapuni o nei alapaipa.”

 

Pe afai e mae’a uma lava ona siaki man holes ma fa’aleleia mai laina mai Aua se’ia pa’ia Tane lea e i Gataivai, ona fa’apena fo’i lea ona siakia le isi laina atoa lea e aga i Fogagogo.

 

Sa fesiligia fo’i le tulaga o le fa’ata’atitiaga o paipa o le suavai lafoai lea e sau mai Malaeimi, peita’i, ua fa’ailoa mai e Jaskowiak, “E i ai se aiga e to’atasi i Malaeimi, ua latou le manana’o ina ia fa’ataoto paipa mai le latou fanua, ma ua le mafai ai ona toe fa’agaoioia lea poloketi e pei ona manatu ai le matagaluega ia fa’ataunu’u. O lo’o gata lava le galuega po’o le fa’ata’atitiaga o paipa i le afio’aga o Futiga, ae le o Futiga atoa fo’i.”

 

Pe afai e maea ona toe fa’aleleia Man Holes nei o lea tautua, ona toe taliu lea o Mollison se’ia o’o fo’i ina toe matauina ua i ai se isi fa’aletonu i lea tautua i tulaga o paipa ma so’otaga ona toe talosaga lea e toe sau fo’i.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all