Skip to main content

Tala I Vaifanua

TIMA'IA ATU PEA - O LE MA'I MUMU TUTUPA UA I AMERIKA SAMOA

 

O le ma'i Mumu Tutupa, e fa'amatagaina ai so'o se tasi e maua ai, ma e le fia maua ai lava se tasi. Peita'i, ua le mafaia se togafiti ia i latou ua maua ai, ma ua fa'ateteleina lava se'ia o'o ina le toe mafai ai ona fealua'i se tasi ua tutupa.

 

I Amerika Samoa nei, ua i ai se tasi e na'o le 34 tausaga le matua peita'i ua matua le toe mafai ona fealua'i pe fai se galuega ona ua maua i lea gasegase, ua le toe mafai fo'i ona tula'i ma fealua'i ona ua mamafatu lona vae sili ona leaga i le mumu tutupa, a'o le isi fo'i ona vae, ua amatalia ona a'afia ma ua lapo'a fo'i.

 

Ua le toe mafai se togafitiga i ai, ua a'afia uma alatoto o lona tino aua ua taofia e alatoto le suavai o lo'o aofia ai ma anufa o le mumu, lea e fe'avea'ia e namu. O lea ituaiga anufe ua fa'aigoaina Microfilarial Worm, Wucheria Bancrofti pe a o'o ina fa'ateleina atili ma fa'amautu e poloka ai ma alatoto ma maua ai loa tutupa fa'apenei le tetele, e foliga ua fefete.

 

I se talanoa mai a le sui ua afaina ona vae i le Tutupa, sa amata ona ia va'aia le suiga tele i ona vae i le tausaga 2011, "Ua ou va'aia ua fefete atili lo'u vae ma ua vave lava le lapo'a a lo'u vae taumatau. O le tausaga 2016 ua le toe mafai loa ona ou fealua'i ona ua le mafai ona ou tu ai. O lea fo'i la ua sosolo mai lea tulaga tutupa fefete i lo'u vae agavale."

 

"O lo'o malosi lava la'u fa'alogo i lo'u tino, ae ua matua le mafai ona ou toe savali pe tu fo'i i luga mo se taimi umi o le vae taumatau. Ou te naunau e fia tausi i lo'u aiga, faia fe'au ma mea sa masani ai. Ua toe fa'amoemoe atu i lo'u tama ma lo'u tina ma le matou aiga e fesoasoani ia te a'u i lo'u ma'i lea ua i ai nei."

 

Ua ia fa'ailoa mai fo'i, "O la'u tama e tasi le tausaga ua savali i le taimi nei, ae matua faigata lava ona ou tausia o ia, aua afai e pa'u ou te le mafai ona tu atu e aumai pe fesoasoani atu ia te ia. O nai o'u matua fo'i ua matutua ma ua le mafai fo'i ona la'ua toe fesoasoani tele ia te a'u, aua ua o'o fo'i ina mana'omia e i la'ua se isi fa'alagolago atu i ai."

 

"Tatou tula'i atu ma tete'e ma fa'aumatia le Ma'i Mumu Tutupa mai le tatou atunu'u, Ia so'o tau'au atu i isi malo tuaoi o le Pasefika lea ua mae'a ona mafuli e inu fuala'au mumu ina ia taofia ai le toe maua o nisi i nei gasegase mataga ma le faigata,” o se tala lea a lea sui, ma ua le mafai ona fa'ailoa lona suafa, ona o le manumanu i lagona o'otia e ono toe fa'aopoopo atu fo'i ia te ia, i tiga ma tuga ua mae'a o'o i ai lona olaga talavou.

 

O le ma'i Mumu Tutupa o se fa'ama'i e a'afia ai le to'atele i atunu'u taumafanafana fa'ateropika o le lalolagi.

 

Ua fa'amaonia fo'i e le CDC ala o a'afiaga o lea gasegase ma ua fa'ailoa fo'i e le NTD, o se tasi o fa'ama'i e mafai ona taofia lona a'afia ai o nisi ona o fuala'au e inumia, e pei ona mafuli le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma ana pa'aga uma, e fa'ainumia tagata o le atunuu.

 

O nei fuala'au uma inumia, ua fa'ailoa atu ma fa'amaonia lelei, e saogalemu mo tagata uma, ae ua i ai i latou e le tatau ona inumia nei fuala'au e pei o tina ma'itaga, tina o fa'asusu pepe fa'ato'a fananau mai, ma le fanauiti lava.

 

O le isi lu'iga o lenei galuega, ona ua tulata nei i le taimi atofa e mae'a ai ona inumia fuala'au nei ia Oketopa 26.

 

Ia faia lau vaega ma e avatu lou aiga i se nofoaga o latalata ane e fa'ainu ai fuala'au, po'o le vala'au fo'i le numera 770-1576 po'o le 633-5871.

 

O lo'o mana'omia pea ona inumia fuala'au a le to'a 26,000 o tagata i le teritori ina ia atoa ai le 80% o le faitau aofai o Amerika Samoa i le taimi nei.

 

Afai ua mae'a inumia e oe fuala'au nei i le vaitausaga 2000-2006, o le isi lenei vaitausaga tonu e ao ina toe inumia ai, o le fa'atulagaga lea o le inumaga o fuala'au mumu tutupa.

 

O fanau talavou fo'i ua tatau ona latou inumia fuala'au nei, ina ne'i afaina o latou sofia talavou i nei ituaiga o gasegase.

 

SAILIA FESOASOANI AVEESEA VA'A PA'ULIA I A'AU

 

Ua taumafai nei le tatou malo ina sailia ni fesoasoani e toe ave'esea ai va'a e lua i le gataifale o Leone ma le va'a fo'i e tasi ua pa'ulia i le Coconut Point, Nuuuli.

 

E tusa ma se saunoaga a le ali'i Fa'atonu o le Marine & Wildlife Resources sa ia fa'ailoa ai, "O se tasi lava lea o mataupu e ave so'o e Amerika Samoa i le US Coral Reef Task Force, ua mae'a fa'aso'o sui o lea  Komiti Fa'afoe i tusi e fa'ailoa atu ai le pagatia o le tatou gataifale ona o va'a fagota nei ua pa'ulia mai, ae ua faigata ona ave'esea vave ma le fa'aletonu ai le ola o le amu ma i'a i na ogasami o lo'o pa'ulia ai."

 

O nisi o va'a sa pa'ulia mai le tele o tausaga sa matua iloga fo'i ona faigata ona aveesea mai gataifale.

 

SEMINA VAAIGA O LE TAU: SAMOA, TOKELAU, TONGA, AMERIKA SAMOA

 

Sa aoga tele le Semina sa fa'atautaia fa'atasi mo Samoa, Tokelau, Amerika Samoa ma Tonga aua o lea fo'i ua tapena i tatou mo le vaitau o afa ma matagi malolosi.

 

Na talimalo le ofisa o Va'ai Tau i Tafuna i lea semina sa fa'atautaia e le Pacific Islands Training Desk NOAA/National Weather Station i le Ofisa autu i le Iunivesite o Hawaii. O se aoaoga muamua fo'i lea ua faia i Amerika Samoa mo i latou e Faitauina tala o le Tau, ae avea pa’aga mai isi motu o le Pasefika.

 

O le tama'ita'i o Gingerlei Porter, Sui Fa'atonu ole Pacific Desk sa ia saunoa, "E manaomia lava ona so'ofa'atasi Ofisa o Va'ai Tau ma latou ala o faitauga o Suiga o le Tau ina ia mafai ona fautuaina le mamalu o tagatanu'u uma i le atuvasa i mea o le a o'o mai. Afai o le a mafaia ona lapata'ia sa'o tagata o le a tele fo'i se avanoa e fa'asaoina ai le ola ae maise o meatotino mai le maumau. Afai e saogalemu le lotoifale o aiga, e fa'apena fo'i ona fa'asaoina le tele o mea i le so'otaga ma le siosiomaga."

 

Mo lea lava Semina, sa fa'apena fo'i ona tima'ia le vasega o i latou na auai e le afioga Lemanu Peleti Mauga, ina ua saunoa ma ia fa'ailoa atu le taua tele o le lapata'ia o tagata o le atunu'u.

 

"E taua tele ona feso'ota'i lelei lapata'iga e fa'ao'o mai e siufofoga fa'asalalau a Samoa ma Amerika Samoa, aua e to'atele lava e fa'alogologo i alaleo fa'asalalau uma i atunu'u e lua pe a o'o mai taimi ua fa'aolioli mai ni pagatia fa'anatura e a'afia ai le atu Samoa."

 

Fa'afetaia fo'i e Ausetalia Titimaea, le sui mai Samoa mo lea semina, "O le tatou Ofisa Va'ai tau iinei o lo'o i ai masini o le talutalu fou, ma ua fa'apena fo'i ona fa'aleleia atili ai ala o le tautua lea o le faitauina o le tau. O lo'o tua lava i le vaoola le tatou matagaluega nei i Amerika Samoa peita'i, o lo'o taumafai lava fo'i i matou i mea ua i o matou lima, o le ala vave fo'i lea ona tima'i nai o matou tagata, ina ne'i maumau lava se apa na lelea."

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all