Skip to main content

Tala I Vaifanua

ATA & FAAMAUMAUGA O AMERIKA SAMOA - 1907-1913

 

E tele taimi e pu'eina ai ata, ae le mautinoa le umi e taofia ai, ae maise o le taimi e aoga ai. Peita'i o le umi ona i ai o se ata ia te oe o se tasi po'o va'aiga o mea na tutupu i lou aiga, ekalesia, nu'u po'o le atunu'u atoa, o lona taua lea!

 

O le taua lea o le galuega ua mae'a tu'ufa'atasia i le tusi a le tama'ita'i tusitala o Karen Wheat, o ia o le alo tama'ita'i o se augatupulaga lona fa i le ali'i fitafita a le USNavy i le pulega o le Malo o Amerika Samoa i le vaitausaga 1907-1913.

 

O lea tusi ua fa'aigoaina: "Ata o Suiga i le Parataiso," tusia i le amataga o le Senituri 20, ma ua tusia ma fa'amaumau mo Tagata o Samoa, Ananafi, Nei ma Taeao.

 

I le maimoa atu i ai, o ata nei e ta'atele i le tatou Faletusi ma le Fale Mata'aga i Fagatogo, o ata na tapu'ea lea e Joseph Dwyer, lea e tupuga mai ai Wheat.

 

E fa'afa lelei ona sau Wheat i Amerika Samoa, ma nofo ai mo sina taimi, ina ia mafai ona feso'ota'i ma le atumotu ua matua fiafia tele i ai lo latou tama matua ua loa fo'i ona maliu.

 

O Joseph Dwyer, sa avea ma Failautusi o Mataupu Tau Samoa i le teritori mai le 1907-1913. O le fa'alua ai lenei ona taua'aoina e se sui o lenei aiga, o foa'i taua i le tatou faletusi ma le atunu'u.

 

"O le foa'i muamua sa taua'aoina fo'i lea e Karen Wheat i le tausaga e 1997, a'o tula'i le faigamalo a Kovana Tauese Sunia. O lea foa'i sa mua'i faia i lena tausaga o Ata uma lava nei ua mae'a ona fa'ava'a ma ata o se toe va'aiga lea i le faigamalo ma le Fitafita Guard a Amerika Samoa. O se sao ua iloga lona taua, aua ua toe iloa ai e tatou mea na tutupu i nai ulua'i vaitausaga o le pulega a le US Navy i le tatou lotoifale,” o se tala lea a le susuga Justin Maga, Pule o le Faletusi Feleti Barstow i Utulei.

 

A'o i ai Wheat i le teritori, sa malaga mai na'o le tasi le vaiaso mo le fa'amoemoe e tatala fa'atauga o lana tusi lenei, ma tu'u fo'i ni kopi i le faletusi.

 

Na faia i le aso Faraile ua te'a se fa'atasiga i le faletusi, ina ia sainia ai ana tusi fa'atau atu, ma toe feiloa'i ai i le pulega o le tatou faletusi ma maimoaina ai fo'i ata uma sa taua'aoina i le 1997, ua fa'atautau uma i le faletusi mo le maimoaga a le atunu'u.

 

I le taimi nei ua aga'i atu o ia i Samoa ma fa'asolo atu i Niu Sila, aua o le tele o nei ata o lo'o i ai fo'i ma nisi e mafai ona fa'amaumau i Samoa ma Niu Sila, o vaitau o fesuia'iga o pulega i le Atu Samoa atoa.

 

I le taimi na feiloa'i ai Wheat ma nisi o lo'o masani ai i le tatou nei malo, aua sa i ai se taimi na malaga mai ai ma nofo e a'oa'o lana tusi ata i le ASCC, ma avea ai fo'i le tama'ita'i o Reggie Meredith ma ona faia'oga i le Fine Arts.

 

"O iina sa a'oa'oina ai a'u i le valiga o le Siapo Samoa ma lona tusia o mamanu ma fa'ailoa mai ai fo'i ma latou uiga. O lena taimi na a'o ai fo'i ma le Siva Samoa ma taumafai ona pese i fatuga Samoa. Matagofie lea tulaga i le tusia ai o la'u nei tusi, e pei lava ua i ai lo'u so'otaga ma le ola ai iinei, ma ua toe fafagu mai ai le tele o manatunatuga lelei ma le matagofie a'o tusia lenei tusi. Tau ina ia aoga mo tupulaga faia'e o le atunu'u pele o Amerika Samoa,” o se tala lea a Wheat.

 

O lenei tusi sa toe siakia lea e le susuga John Enright, o se tasi sa galue ma nofo i Amerika Samoa nei, ma avea ma Pule o le Historical Preservation Office. O lo'o tumau pea lona naunau e faitau ma galue mo se lelei o tatou tagata ae ua aumau nei i Rhode Island ma lona aiga.

 

SIKOLASIPI - FA'AMANATU AI - FALEOMAVAEGA ENI HUNKIN:

 

I le atoaga o le tasi le tausaga talu ona maliu le tofa Faleomavaega Eni Hunkin, lea sa avea ma sui o Amerika Samoa i le Konekeresi mo le 26 tausaga, ua tu'ufa'atasia ai e le faletua Hinanui Hunkin se fa'asikolasipi mo alo o Amerika Samoa e talosaga atu i ai.

 

Na malaga fa'apitoa mai Hinanui ma nisi o le fanau i le atunu’u, ma latou fono fa'atasi ai ma le pulega o le ASCC, Peresetene Dr. Rosevonne Makaiwi Pato, ina ia latou talanoaina lea avanoa fa'asilolasipi ua fa'atula'ia nei, ina ia manatua ai pea le tofa a Faleomavaega.

 

"O lea sikolasipi, ua i ai le fa'amoemoe maualuga o le ali'i Faipule mo Amerika Samoa ua malolo, ina ia aoga i se taumafaiga a se alo o le atunu'u ina ia fa'amanuiaina. Ia gafatia ai e ia ona tauva fa'atasi ma nisi, ma fa'aleleia ai o latou tomai i a latou sailiga fa'aleaoaoga e tapena ai e avea ma ni ta'ita'i agava'a o le tatou atunu'u,” o se tala lea a le faletua i le tama'ita'i peresetene o le ASCC.

 

Na faia fa'asalalauga fa'alaua'itele a lenei aumalaga, Hinanui ma le fanau e to'afa i luga o le alaleo fa'asalalau e fa'ailoa fa'alaua'itele ai lenei taumafaiga, ina ia au pea se tautua sa gapatia ai le tama o le aiga a'o soifua ma galue mo le tatou atunu'u.

 

O i latou na malaga mai o le tina o Hinanui, ma ona alo tama'ita'i o Temanuata, Leonne ma le atali'i o Nifae lea sa latou fa'alauiloa ai fo'i ma nisi o latou mo'omo'oga alofa ua misia ai lo latou tama. O nisi o vaega o lana tautua sa mafai ona fefa'asoa'i ai lo latou aiga, ma mea fo'i e faigata ona fa'agalo ai lo latou tama, ona o lona siufofoga malie i fatuga e pele ia Samoa.

 

O nisi o nei pese sa taina fo'i ina ia toe fa'afofoga i ai le lautele o le atunu'u ma toe fa'amanatu ai si o latou tama i agaga o ona tagata sa pele tele ia te ia a'o tautua ma soifua i lenei olaga.

 

E tusa ai ma se fa'amatalaga a Hinanui, "O Eni e matua pele ia te ia le tupulaga talavou o Samoa, e naunau lava ina ia tofusia tamaiti uma ma le avanoa lelei e fa'alautele ai lo latou tomai i so'o se agava'a ua fiafia e tautua ai ma toe fa'afo'i ai sona sao i lona malo o ola ai. E manatu tele o ia i le a'oa'oga mo fanau a lona atunu'u ina ia lelei."

 

O pesega ma fatuga i CD pese a Faleomavaega, o lo'o maua lea i le so'otaga "iTunes" ma o tupe uma e maua mai i lea so'otaga ona o lou fia fa'afofoga i ana pese Samoa, o le a tu'ufa'atasia lea i le sikolasipi lenei mo nisi o le fanau a'oga e agava'a ai i le tatou Kolisi Tu'ufa'atasi.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all