Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TU’UMALO SE TAMALI’I O LE ATUNU’U

O le aso Lua, Oketopa 14, 2025, na tu’umalo ai le Afioga Fofo Iosefo Fiti Sunia, i le maota gasegase a le LBJ, i Faga’alu, i lona 88 tausaga.

Sa soifua mai Fofo i le afioaga o Fagasa, Pago Pago, i le aso 13 o Mati, 1937, o le ulumatua o alo  e to’afitu a le susuga ia Fiti Sunia ma le faletua ia Savali.  Sa fa’au’uina mai o ia i le aoga maualuga a Samoana i le 1955, ma ona tu’ua ai le teritori mo le fa’aauauina o ana a’oa’oga i le Iunivesite a Hawaii.

Ina ua ia fa’au’u mai lona fa’ailoga o le ‘Bachelors’, i le 1960, sa faapea ona toe fo’i mai le Afioga ia Fofo, i le teritori ma avea ma fa’aliliu upu mo le kovana.  Sa ia faavaeina ma avea ma faatonu o se nusipepa sa ta’ua foi o le ‘Samoa News’.

O lona galue mo le kovana a le teritori faapea ai ma lona avea ma tusitala, sa faapea ona ia fa’ata’atia ai le ala e ulufale atu ai i faiga faapolokiki lotoifale.  I le tausaga e 1962, se’ia o’o mai i le 1970, na avea ai Fofo ma Komesina o Palota FaaleTeritori.  Mai i le 1966 se’ia o’o mai i le 1972, na avea ai o ia ma ulua’i faatonusili o le Ofisa o Turisi a Amerika Samoa.

Ma na avea o ia ma peresetene ma taitaifono o le Faalapotopotoga Atina’e a Amerika Samoa mai i le 1965 se’ia o’o mai i le 1971.  I le 1969, na ia manumalo ai i le avea ma sui faitulafono a Amerika Samoa, lea na ia tautua ai mai i le 1970 se’ia o’o mai i le 1978.

O le 1960 sa ia faaipoipo atu ai ia Aioeltuna V. Ta’amu Sunia (ua fa’ilagi le soifua).

O lenei tamali’i, o se tasi o tusitala lauiloa a le atunuu, e aofia ai lana tusi sa fa’aulutalaina o le “Puputoa”.  O isi ana galuega na aofia ai le tusi sa fa’aulutalaina, o le ‘Timata e Gagana’ ma le ‘Usuga ma Aumoega a Tamali’i o Samoa’. 

I le 1980, sa palotaina ai le ulua’i Faipule a Amerika Samoa mo le Konekersi i Uasigitone ma filifilia ai Fofo i le Tauaofiaga lona 97 a le Konekeresi a le Iunaite Setete (1981-1983).  Sa tofia o ia i le Komiti o Faigafaiva, i le va o le 1983 ma le 1985.  Sa faapea foi ona ia galue i totonu o le Komiti o Galuega Lautele ma Femalagaiga, se’ia o’o ina avea o ia ma sui Taitaifono i le Komiti o Fale ma Fanua Lautele, i le tauaofiaga lona 100 a le Konekeresi (1987-1989).

E momoli atu alofa’aga ma fa’amaisega a le aufaigaluega a le Lali i le alo ma fanau, aemaise o le aiga fa’avauvau, i le to’esea o se Toa o le Gagana Samoa.

264 GASEGASE PONAIVI FAAMAONIA I TOTONU O LE TERITORI

O le aso 12 o Oketopa, 2025, na fa’amaonia ai le to’a 264 o gasegase a Amerika Samoa, ua a’afia i le Fiva Ponaivi (dengue fever), e le Ofisa o le Soifua Maloloina.

E tusa ai ma le fa’aaliga mai i le ofisa o le soifua maloloina, o le to’atele o nei gasegase, ua faapea ona toe fa’afo’isia le malosi.  Ma o lo’o fa’aauau galuega a le aufaigaluega ina ia taofia pe tineia le pepesi o lenei fa’ama’i.

O lo’o fa’aauau pea ona u’una’ia e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ia tagata uma, ina ia faia tulaga uma e puipuia ai aiga faapea ma tuaoi.  Ma e fa’aauau pea ona fa’amanatuina le fa’amautuina o le tumama, aemaise i autafa o maota ma laoa ma totonu o nu’u ma afioaga. 

Ia tia’i atigifagu, o atigiapa, pakete, pa’u taavale tuai ma isi lapisi, e ono aponia le vai ma avea ma nofoaga e fananau ai namu.

Ua fautuaina foi le aaogaina o kuli ma faga (DEET) i tino, aemaise lava i le vaveao ma le aoauli.  La’ei ia la’ei lima ma vae u’umi, pe a galulue i fafo i fanua.

Siaki ia fa’amalama po o malu lelei, mai i le ulufale atu o namu i totonu o fale.

PASIA TAMA’ITA’I FOMA’I HOLLISTER-MAREK E AVEA MA SUI FOU O LE KOMITI FAAFOE A LE ASGERF

I le taeao o aso Lua, Oketopa 14, 2025, na pasia ai e le Maota o le Senate ia Dr. Jean Hollister-Mareko, e avea ma se tasi o sui i le Komiti Faafoe o le Teugatupe a tagata ritaea o le malo a Amerika Samoa (ASGERF), i se palota e 14 ioe, 0 leai.

O le tamaitai foma’i, ua loa ona galue i totonu o galuega fa’alea’oa’oga.  Mai i le 1996 se’ia o’o mai i le 2007, sa tele ni tiute i totonu o le Ofisa o Aoga sa ia tauaveina.  Mai i le 2007 se’ia o’o mai i le 2016, sa avea o ia ma polofesa i le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa (ASCC).

I lona iloiloga, na faamamafa ai e Dr. Hollister-Mareko, le taua o le galue faamaoni i totonu o le komiti faafoe aemaise ai o le taua o le galulue faatasi, o le ki lea i le fofoina o so’o se faafitauli e ono tula’i mai.

E le gata i lea, sa ia faamamafaina foi tiuttauave a le komiti faafoe, i le puipuiga ma le leoleoina o le Teugatupe Ritaea, lea sa ia ta’ua, o se alagamanuia taua mo tagata faigaluega ritaea a le malo, ma o latou aiga, ekalesia ma afioaga.

Na fesiligia e le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, ia le sui fa’aolioli, pe sa talosagaina e le tamaitai foma’i ia lenei tofiga mai i le kovana.  Sa tali Dr. Hollister-Mareko, e leai.

Na saunoa le Afioga i le Senatoa ia Muagututi’a Tauoia, i sona atugaluga, i le aga’i i luga o le tau o le soifuaga ma ia fesiligia Dr. Hollister-Mareko, pe ono mafai ona si’i ia penefiti a tagata ritaea.  Sa ia saunoa e faapea, i se meaalofa matagofie lea mo le Kerisimasi, le iai o se faaopoopo (60%-75%), mo tagata ritaea.

Na tapa e Afioga i Senatoa ia se manatu a le tamaitai foma’i, e tusa ai ma le mataupu i le aitalafu a le malo, e $15 miliona – talu mai le masina o Iuni – i le ASGERF, i ni auala e mafai ona fesoasoani i le totogia o lea aitalafu.

Sa saunoa Dr. Hollister-Mareko, o lenei aitalafu, ua tatau ona totogi i le taimi nei.  Ma sa ia fautuaina le fa’aaogaina o le initeresi mau mai i tupe a le ARPA, lea o lo’o teuina i le Faletupe a Siona, e totogi ai lea aitalafu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all