Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

AMATA FAAMALOSIA I AMERIKA SAMOA TULAFONO ‘REAL ID’ IA ME 7 

O le aso 14 o Aperila, 2025 sa fa’alauiloa mai ai e le Ofisa o le Kovana, ia le amataina ona fa’amalosia o le tulafono e ta’ua o le ‘REAL ID’, lea e fa’amalosia ai le fa’aaogaina o tusi folau mo femalagaiga, ae le toe taliaina ia le fa’aaogaina o CI (Certificate of Identity).

Ua fautuaina mai e le afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula i tagata uma o le atunu’u, ina ia iai se tusi folau po o se ‘REAL ID’ mai i le malo po o so’o se setete, aua le nofo puipuia i taimi o femalagaiga.

Ua fa’aalia mai ai foi e faapea, afai ae le mafai ona fa’amaonia lou tagata i taimi e te taumafai ai e ulufale mai i Amerika po o totonu o le teritori, o le a faapea ona le fa’atagaina oe i le vaega o le malaevaalele e faia ai su’esu’ega.

I le amata fa’amamaluina o lenei tulafono a le malo feterale, o le a faapea ona le toe taliaina ai CI (Certificates of Identity) po o laisene avetaavale tuai. 

TATALA ALOAIA SE FALETUSI TAAVALE A LE FALETUSI A LE MALO

O le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, sa umusaina ai le Faletusi Taavale fou a le Faletusi a le Malo (Feleti Barstow), i le aoga tulaga muamua a Matafao.  O le susuga ia Loring Faiivae, le sui pule o le faletusi a le malo, na fa’afeiloa’ia ia malo fa’aaloalogia o lea faamoemoe, lea na aofia ai ma le afioga i le Kovana Pulaalii N. Pula ma le faletua, faapea le Faatonusili o Aoga, le susuga ia Maefau Dr. Mary lauagaia Taufete’e.

Sa faamamafaina e Faiivae ia le misiona a le Faletusi, mo le fa’alaua’iteleina o le atamai tau faitau tusi i nu’u ma afioaga o Amerika Samoa, e ala lea i le fa’aaogaina o alagamanuia e a’apa atu ai i alo ma fanau, i le mea o lo’o latou iai.

Na faapea foi ona fa’alauiloaina e Faiivae ia le faamanatuina foi o le 25 tausaga o le Faletusi a le malo (Feleti Barstow) ia Aperila 17, 2025, o le aso lea o le Sisiga Fu’a a Amerika Samoa.

Ma na ia fa’aleoina le agaga fa’afetai i le kovana ma le faletua, e tusa ai ma lo la lagolagoina ma lo la tutu malosi mo a’oa’oga ma le faaleleia o le faitau tusi.

I lana saunoaga faapitoa, sa fa’alauiloa ai e le kovana ia le avea o Aperila 6-12, 2025 ma Vaiaso o Faletusi ma sa ia fa’aalia lona agaga fa’afetai i le Faletusi a le malo, le Ofisa o A’oga, faiaoga faapea fanau aoga, sa galulue malosi aua lenei faamoemoe.

Na fa’asoa atu e le kovana i fanau aoga sa auai i lea polokalama i le aso Lulu, ia lona fiafia tele ona o lenei Faletusi Taavale fou ma o le a mafai ai ona fa’ao’oina atu ia tusi i totonu o nu’u ma afioaga ma fa’afaigofie ai tulaga o aoaoga.

O le faletua ia Lois Phillips-Pula sa na ia taua’aoina ia le lipine, e tatala aloaia ai ia le auaunaga a le Faletusi Taavale ma ina ua mae’a lea, sa faapea loa ona o la faitauina ma le kovana ia ni tusi, i fanau aoga.

TU’UA’IA SE TAMALOA SAMOA I LE GAOI INA UA TAUMAFAI E FA’AAOGA LE FALE A SE AIGA MA FALE NOFO TOTOGI

O le susuga ia Matthew Liutai Tanuvasa na lokaina i le itumalo a Uasigitone i le setete o Utah, ma molia i le gaoi/taufa’asese, talu ai lona taliaina o se tupe e faitau afe, mo se fale totogi i Hawaii, ae maua mulimuli ifo, o le fale o lo’o nonofo ai se aiga.

I le faamatalaga o lenei mataupu, ua fa’ailoa mai ai le aveina e Tanuvasa o se vaegatupe e $3,616 mo se fale i Hau’ula, i Hawaii, e fa’aaoga e se aiga e faamautu ai i sa latou tafaoga i Hawaii, ae maua mulimuli ifo, o le fale lea a se aiga i Hau’ula.  E le gata foi i lea, ae na aveina foi e Tanuvasa se vaegatupe e silia ma le $1,250 mo ni pepa ulufale i le PCC (Polynesian Cultural Center) i Hawaii.

E tusa ai ma fa’amaumauga o lenei mataupu, sa totogia e le aiga lea na fuafua e faimalaga i Hawaii, ia le tupe, i se tasi o le aiga a Tanuvasa.

Ua molia nei Tanuvasa i le gaoi/taufa’asese i lona tulaga e tolu, o se solitulafono mamafa, e pei ona ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga.  O le aofaiga o le tupe sa ave e Tanuvasa, e $4,887.

Na ta’ua i totonu o fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, na nofo malamalama ia le aiga na a’afia, i le moliaina muamua o Tanuvasa i tulaga o le pepelo ma le taufa’asese i se vaega o Utah, ae e le’i alu le latou malaga.  

Sa fa’atonuina e le aiga na a’afia ia sa latou uo e fa’amautu i Hawaii, ina ia alu e siaki le fale lea sa o latou totogia ma le fa’amoemoe e fa’amautu ai i le taimi o le latou faigamalaga.  Ae peitai, na fo’i mai le uo a le aiga na a’afia ma fa’ailoa atu i le aiga na a’afia, o lo’o nonofo ai le aiga e ana le fale.

Na toe taumafai le aiga na a’afia, e fa’afeso’ota’i ia Tanuvasa e tusa ai ma le fale, ae toe fai mai iai Tanuvasa, o lo’o iai seisi fale mo latou.

Ma i’u ina fa’ailoa mai e Tanuvasa i le aiga na a’afia, lona le mafai ona toe fa’afo’i mai o le latou tupe ona o ni fa’afitauli tau tupe o lo’o feagai ma ia, ae sa ia folafolaina mai lona toe totogia mai o le tupe i se taimi lata mai.

Na toe fa’aaluina e le aiga na a’afia ia seisi vaegatupe pe a ma le $5,400 aua le latou faigamalaga i Hawaii, ina ua fa’amaonia le leai o se fale po o ni pepa ulufale i le PCC o le a maua mai ia Tanuvasa.

Ae na toe taliu atu le malaga a le aiga na a’afia, e le’i totogia lava e Tanuvasa ia le tupe sa ia aveina, pe faia foi se fuafuaga mo le totogia o lea tupe.

Na galulue faatasi ia leoleo a Utah ma Hawaii i le su’esu’ega o lenei mataupu.  Ina ua fesiligia e leoleo i Hawaii ia le aiga e ana le fale lea na taumafai Tanuvasa e ‘rent’ atu i le aiga na a’afia, sa fa’ailoa mai e le aiga, e latou te le masani ia Tanuvasa ma e le nofo totogi foi lo latou fale.

O se taimi mulimuli ane, ina ua lokaina Tanuvasa, sa ia fa’amaonia i leoleo, e le’o sona fale lea e i Hau’ula, ae sa ia tu’uina atu i nisi e latou te nofo totogi ai, i se taimi ua tuanai.  

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all