Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’AMAMALUINA LE SISIGA FU’A A MANU’A I LE ASO LUA, IULAI 16

E tusa ai ma se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le Kovana o Amerika Samoa, le afioga Lemanu P.S. Mauga, o le aso Lua o le vaiaso fou, Iulai 16, 2024, o le a faamanatuina ai le 120 tausaga talu ona sainia le maliliega i le va o Tuimanu’a Elisara ma le malo o Amerika.

Ma o le a faapea ona avea ma aso malolo mo Amerika Samoa, ma o le a tapunia uma o ofisa a le malo atoa ai ma le le fa’ataunuuina o fuafuaga sa atofaina mo lea aso.  Se’ia vagana ai auaunaga mana’omia, o le a tatalaina i lea aso.

O le 1904 na sainia ai e le afioga i le Tupu o Tuimanu’a Elisara ia le tu’uina atu o motu uma o Manu’a, i lalo o le va’ava’aiga a le Iunaite Setete.

Ua ta’ua e le afioga i le Fa’aao o le malo, lona u’una’iina o tagata o le atunu’u ina ia avea lea aso ma aso e tomanatu ai i taulaga ma tofa loloto a o tatou tua’a.

FA’AAUAU PEA LAPATAIGA MO LOLOGA MA TAFEGA I TOTONU O LE TERITORI

I le aoauali ananafi na toe fa’alauiloa mai ai e le Ofisa o Tau a Amerika Samoa, le fa’aauau pea ona iai lapataiga mo le Nofo Va’ava’aia mo Lologa ma Tafega se’ia o’o atu i le aso a taeao, “a o fa’atupulaia faititili i le itu matu o le atunu’u”.

Ta’ua foi i se fa’aaliga i le aso ananafi mai i le Ofisa o Tau, le “fa’aitiitia pea o le tuaoloa” e o’o mai nei (Aso Tofi, Iulai 11, 2024).  Ae le gata i lea, o le a “faatupulaia timuga i le aso Tofi, Iulai 11, 2024 se’ia o’o atu i le aso a taeao, Aso Faraile, Iulai 12, 2024.

FA’AMANATUINA LE 25 TAUSAGA O SIVA FA’ATAUPOU, A LE ‘LE TAUPOU MANAIA’

O le aso Toonai o le vaiaso nei ua fuafuaina ai se fa’aaliga la’ei faapea siva ma fa’afiafiaga fa’aSamoa, i le Maliu Mai i Fogagogo, e fa’amanatuina ai le 25 tausaga o “Siva Fa’ataupou”, talu ona fa’avaeina le ausiva a le “Le Taupou Manaia”.

Ua fa’apea ona aofia potopoto nisi o taleni ta’uta’ua i tulaga o fa’aaliga la’ei, e le gata i Amerika Samoa ae faapea foi Samoa, aua se fa’aaliga maoa’e ua o latou tapenapena atu iai.

O le a faapea foi ona fa’aalia ai le taleni gaosi laei a se tasi foi o alo o Samoa ua lauiloa lana taleni fa’avaomalo, le susuga ia Afa Ah Loo.

O lenei ausiva sa fa’avaeina e le faletua ia uifa’asisina Korina Seiuli Lee ma o ia foi o le Peresetene o lenei faalapotopotoga.  

AGA’I I LUMA TAUMAFAIGA MO LE AVEA O AMERIKA SAMOA MA TOTINO PALOTA A LE ‘PACIFIC ISLANDS FORUM’

Ua fa’amaonia mai e le Faalapotopotoga o Taitai o le Pasefika (Pacific Islands Forum-PIF), i le vaega fa’asalalau a le RNZ Pacific, le iai o nisi o sui o la latou fa’alapotopotoga i Guam ma Amerika Samoa, ona o taumafaiga a teritori a le Iunaite Setete, ina ia avea ma totino palota a le PIF.

Sa faauluina e le sui kovana a Guam, o Joshua Tenorio, se talosaga mo Guam ma Amerika Samoa, ina iai so la nofoa i totonu o le li’o a le PIF.

Ma sa ta’ua e le sui failautusi lautele a le PIF, o Esala Nayasi, o lo’o aofia i totonu o mataupu o le a iloiloina i le fonotaga lona 53rd a taitai o le PIF, lea ua faamoemoe e faia i le masina fou, ia lea talosaga.

O le masina o Iuni, sa pasia ai e le malo o Amerika ia le auai o ana teritori, e auai i totonu o le PIF ae e le mafai ona palota i latou i mataupu iloiloina, ae ui i lea, sa fa’aalia mai e Antony Blinken, le Failautusi a Amerika, lo latou lagolagoina o taumafaiga a teritori ina ia mafai ai ona avea ma totino le palota.

O SE FAAMANATU MAI I LE OFISA PALOTA AUA LE NOFO SAUNIUNI O LE ATUNU’U MO NOVEMA 2024

I se fa’aaliga taua mai i le Ofisa Palota i le amataga o le vaiaso, ua faapea ona, mai ai i le mamalu lautele, le amataina nei ona fa’agasolo ia lesitala mo tagata palota fou atoa ai ma le suiga o suafa, fesuiaiga o nu’u ma afioaga o lo’o fa’amautu ai, toe fa’afouina o ID palota atoa ai ma le toe tu’uina o lou suafa i luga o le lisi o tagata palota, pe afai sa ave’eseina i tausaga palota ua tuanai.

O pepa faamaumau o lo’o mana’omia e fa’ataunuu ai nei tulaga uma, e aofia ai le Pepa Fanau, Pepa Saogalemu faapea ma se ID o iai se ata.

Mo sui tauva uma ua fuafua e tauva i le palotaga ia Novema, ua fa’amanatu mai foi e le Ofisa Palota le mauaina uma o pepa mo ‘candidate nomination’ ma ‘packages’ mai i lo latou ofisa i Tafuna.  O le aso 3 o Novema lea o le a fa’amutaina ai ona toe faauluina atu ia pepa mo ‘candidate nomination’.

O le aso 10 o Setema, 2024, o le a amataina ai palota ‘absentee’ mo le lotoifale faapea ma atunu’u i fafo, ae mo tagata palota uma o lo’o i totonu o Militeri, A’oga i atunu’u i fafo po o i latou o lo’o fa’amautu i atunu’u i fafo, e mafai ona talosagaina ni a outou ‘absentee ballot’, i luga o le uepesite a le Ofisa Palota.

Ae o le aso 5 o Aukuso o le a tatalaina ai avanoa mo i latou o lo’o fia galulue i le taimi o palota (Poll Workers).

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all