Pago Pago - AMERIKA SAMOA
AUAI KOVANA LEMANU P. S. MAUGA I LE ASIASIGA I LE USVI ā AāOAāOGA MAI VIRGIN ISLANDS (FAāASAOINA O āAMU & TAPENAPENAGA)
O Oketopa 25, 2023 na faatasi atu ai le Afioga Kovana Lemanu P. S. Mauga i se tasi o faatinoga e agaāi atu i le Fono a le U.S Coral Reef Task Force i le aai o St. Thomas, Virgin Islands (USVI).
Ua fuafuaina ia faatasiga e maua ai le avanoa e sui o le āau galulue e molimauina ai luāitau o feagai ma Äau ona o suiga o le tau, gaoioiga i le eleele, ma atiaāe ni fofÅ e fesoasoani i le faafeagai ma nei luāitau.
E tulaga ese luāitau e oo i ai le USVI aāo tauivi ma aafiaga o le suiga o le tau faatasi ma aafiaga o le Faamaāi o le Oia o āAmu (Stony Coral Tissue Loss Disease - SCTLD). Ua maua i lenei faatasiga se vaaiga aogÄ i le tulaga o loo i ai aau o le Virgin Islands. O le malamalama ma le faafeagai ma nei luāitau e iloga ona aoga i le puipuiga faaumiumi ma le faasaoina o aau o le Virgin Islands. I le ma lenei, e tatau atoatoa ona galulue faatasi lÄlÄ o loo aafia ma le aufaisao e faatulaga ni faiga aoga e faaitiitia ai lamatiaga ma faamautinoa ai le lÄ oiagofie o le olaola faanatura o āamu i o tatou aau.
E lÄ itiiti le uunaāi e ala i le galulue filigÄ o le Matagaluega o Fuafuaga ma Punaāoa Faanatura (USVI Department of Planning and Natural Resources) ia faasino maāoti i ni fofo fou ma faatulaga ina ia aogÄ ni faiga e faaitiitia ai lamatiaga faifaipea. E ui ina e leāi aliaāe lea lamatiaga patino i le sami o le Pasefika, e tatau lava i puleāaga i le Pasefika e aofia ai Amerika Samoa ona mausalÄ« ma malamalama atili i fetaulaāiga ogaoga ina ia fausia ni faiga e puipui ai le ola maāaleāale faanatura o le āamu i aau.
Na fai ma soÄusufono o Kovana Lemanu le Tamaāitaāi Sui Pule o le Matagaluega o Punaāoa o Gataifale ma Vaomatua (DMWR) o Selaina Tuimavave ma lana aufaigaluega
FESAGAāI LE TAāITAāI MA LE FAILAUTUSI LAGOLAGO O MATAUPU TAU LOTOIFALE MA LE FAAVAOMALO
O Oketopa 25, 2023 na toe feiloaāi ai Kovana Lemanu P. S. Mauga ma le Failautusi Lagolago o Mataupu Tau Lotoifale ma le Faavaomalo (OIA) o Carmen G. Cantor. O se fonotaga tÄua sa toe faaauau ai mataupu mai le uluaāi feiloaāiga i le Fono a le SelectUSA ia Me 2023. Na faatasi atu ma Mrs. Cantor le Faatonu o Aiaiga a le OIA o Mr. Basil Ottley, o se tagatanuu o le U.S. Virgin Islands.
Na faamamafaina malosi le mataupu i le avea o Amerika Samoa ma sui o le Fono a Motu o le Pasefika (Pacific Island Forum). Sa taāua ai o loo galulue punouaāi ni loia mai le Matagaluega o Setete (U.S. State Department) ma le Initeria i faatalanoaga o le saāiliga o avanoa e avea ai Guam, CNMI, ma Amerika Samoa ma sui o le PIF i le famalumaluga a ni aiaiga patino.
Sa tele nisi mataupu tÄua o le feiloaāiga e faamautinoa ai ua lava faaāauupegaina Amerika Samoa mo nisi avanoa ma luāitau o le lumanaāi. Sa mafuli le talanoaga i le mataupu i le enetia e mafai ona toe faafouina, o nisi lagolago tau eletise, faiga e saogalemu ai le soifua faanatura, nisi alagaāoa e ono matala mo teritori o le Iunaite Setete, faatupega faameaalofa mo le atiinaāe o le malo (BIL/IRA), faateleina penefiti mo vetereni ma o latou aiga, faatasi ma nisi lava mataupu fitÄ. O le autu ia vaai totoāa ma maeāaeāa i nei mataupu ma tagaāi i le lumanaāi ina ia faatupu le alu i luma ma le saunia o Amerika Samoa, e le gata i lona lotoifale aāo tulaga faalemalo tele.
FAāAALIGA O LE TAINA O TATAU LONA 18 I ALEGA
E toalua alii Samoa na amata ai le taga tatau ole faaaliga o Tu ma Agaifanua ole faaaliga faaletausaga a le Tisa's Barefoot bar i Alega, 2023, mai le Aso Lua 24 -28 Oketopa.
O le tufuga aami mai Vaipu'a ma Faleasi'u i Samoa, le susuga a Su'a Alaivaa Tikeli Loli, 33 tausaga le matua, sa faatautaia le taga tatau.
O malofie a alii ae malu a tamaitai, ma o le lona 18 ai lenei o tausaga talu ona faavae mai le faaaliga lenei o ta-ga tatau, i Tutuila, pei ona saunoa Tisa Faamuli o le Faatonu ole Faaaliga, "ole auga ia faaolaola pea le aganuu a Samoa mo tupulaga o a taeao."
Peita'i o alii o tamua iai le malofie, o alo foi e iai sootaga i Samoa tutoatasi, le alii o Jacob McBride mai Perth Ausetalia ma Faasegi Mua o Leone. O Jacob o le taimi muamua lea i lona aiga mo se tasi e ta se tatau, ae mo Faasegi, sa momoo lona tama i sana malofie, peita'i ua avea ma faifeau, EFKS, ua faataunuu ai e lona atalii le tatau. peita'i o lona tina e iai lana malu.
Ae o le tufuga, ile soifua ane o Su'a mai Savaii, e lei uma lana aoga, o lana tala na musu e toe aoga ua oo ile aoga faaitumalo i Sagone Savaii, ma amata mai ai loa ona mulimuli i lona tama, o Su'a Tikeli Loli. Sa fai ia ma tama asu vai, faasolo ane ina solo ma toso, ma oo ane ile 2014 ua ta loa lana malofie, ma amata ai loa ona faataitai ile uuina ole au ma ta tatau mai lava.
I le 2013 na valaaulia mai ai o ia ma lona tama i se faaaliga o agaifanua sa faia i Falani , ma avatu ai tagata atumotu o Falani ile Pasefika, French Polynesia, Wallis Futuna ma isi motu. E tolu masina o le malaga i Falani ile faasoaina o aga ma tua i le taina ole tatau.
I le 2015 ua faasolo lava ina lelei lana sausau ma la toalua lava ma lona tama, 2016 ile 2017, ua maua mai lesi avanoa e toe malaga ai i Falani i Europa,
O iina na ia a'oa'oina mai ai le faaaoga ole masini e ta ai tatau ma mamanu a isi atumotu, peita'i toe lua vaiaso uma lana misiona i Falani ae ta'u atu le maliu o lona tama ma toe foi mai ai i Samoa ile 2017.
E le o galo ia Su'a Alaivaa Tikeli Loli laititi, o lona tama o se uo mamae a Su'a Alaivaa Suluape sa tautua ai lona tama ma mulimuli ai foi ile faiva ole faatufugaga o taga tatau, ma maua ai le faamanuiaga o lona tama, ile Su'a. O le mafuaaga foi lena o le faaigoa o ia e ona matua ia Alaivaa, sa faapena foi ona faasolo ane ia te ia ina ua maliu lona tua'a.
Na faāalauiloa mai e Suāa Alaivaāa, i le maeāa o le faāaaliga i Amerika Samoa, o le a faimalaga atu i le Marquesas, mo seisi foi faaaliga foi o tu ma aga, I le vaiaso lona tolu o Tesema.
E to'alua alo teine o le Su'a, e faatoa 3, ma le lima tausaga le matutua, ae o ona moomooga, ia aoao ona alo teine e avea ma tufuga ta tatau i le lumana'i.
Na tatou fesiligia ile faaaogina ole lama Samoa, peita'i o lana tala, e na te le faia, Sa fai e lona tama ma sa vaai iai. Ae ole taimi mulimuli lava na susunu ai le lama e lona aiga, ina ua mana'o se alii faiaoga mai Falani e fia matamata.
Ole po na susunu ai le lama, ma teu e lona tama i luga ole talitali o le latou fale, e ki le moli faasoloatoa, ae momoe latou i lalo ifo ole talitali o loo iai le lama. E ao lena po atoa o ou faataamilo taifau i le latou fale, e manatu Su'a o agaga leaga sa taumafai e gaoi le lama.
Na usu atu lona tama e to ifo le apa lama, o loo atoa lava e lei gaoia. Ma ia talanoa ai loa i lona tama, ua le tatau ona toe faaaoga e latou ni lama e iai agaga.
Na taāua e Suāa, o le mafuaaga foi lena sa fai ai tapu o tatau mai aso la sa faaoga ai le lama Samoa, e sa le nofo toatasi o le tagata o lo o ta lana malofie, e le tatau ona fealuai toatasi, moe toatasi, nei lama avea. o le tala a Su'a, talu ona latou tuu le lama Samoa, ua leai lava ni faafitauli e tupu i tagata tata malofie.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus