Pago Pago - AMERIKA SAMOA
AUAI KOVANA LEMANU P. S. MAUGA I LE ASIASIGA I LE USVI – A’OA’OGA MAI VIRGIN ISLANDS (FA’ASAOINA O ‘AMU & TAPENAPENAGA)
O Oketopa 25, 2023 na faatasi atu ai le Afioga Kovana Lemanu P. S. Mauga i se tasi o faatinoga e aga’i atu i le Fono a le U.S Coral Reef Task Force i le aai o St. Thomas, Virgin Islands (USVI).
Ua fuafuaina ia faatasiga e maua ai le avanoa e sui o le ‘au galulue e molimauina ai lu’itau o feagai ma āau ona o suiga o le tau, gaoioiga i le eleele, ma atia’e ni fofō e fesoasoani i le faafeagai ma nei lu’itau.
E tulaga ese lu’itau e oo i ai le USVI a’o tauivi ma aafiaga o le suiga o le tau faatasi ma aafiaga o le Faama’i o le Oia o ‘Amu (Stony Coral Tissue Loss Disease - SCTLD). Ua maua i lenei faatasiga se vaaiga aogā i le tulaga o loo i ai aau o le Virgin Islands. O le malamalama ma le faafeagai ma nei lu’itau e iloga ona aoga i le puipuiga faaumiumi ma le faasaoina o aau o le Virgin Islands. I le ma lenei, e tatau atoatoa ona galulue faatasi lālā o loo aafia ma le aufaisao e faatulaga ni faiga aoga e faaitiitia ai lamatiaga ma faamautinoa ai le lē oiagofie o le olaola faanatura o ‘amu i o tatou aau.
E lē itiiti le uuna’i e ala i le galulue filigā o le Matagaluega o Fuafuaga ma Puna’oa Faanatura (USVI Department of Planning and Natural Resources) ia faasino ma’oti i ni fofo fou ma faatulaga ina ia aogā ni faiga e faaitiitia ai lamatiaga faifaipea. E ui ina e le’i alia’e lea lamatiaga patino i le sami o le Pasefika, e tatau lava i pule’aga i le Pasefika e aofia ai Amerika Samoa ona mausalī ma malamalama atili i fetaula’iga ogaoga ina ia fausia ni faiga e puipui ai le ola ma’ale’ale faanatura o le ‘amu i aau.
Na fai ma soāusufono o Kovana Lemanu le Tama’ita’i Sui Pule o le Matagaluega o Puna’oa o Gataifale ma Vaomatua (DMWR) o Selaina Tuimavave ma lana aufaigaluega
FESAGA’I LE TA’ITA’I MA LE FAILAUTUSI LAGOLAGO O MATAUPU TAU LOTOIFALE MA LE FAAVAOMALO
O Oketopa 25, 2023 na toe feiloa’i ai Kovana Lemanu P. S. Mauga ma le Failautusi Lagolago o Mataupu Tau Lotoifale ma le Faavaomalo (OIA) o Carmen G. Cantor. O se fonotaga tāua sa toe faaauau ai mataupu mai le ulua’i feiloa’iga i le Fono a le SelectUSA ia Me 2023. Na faatasi atu ma Mrs. Cantor le Faatonu o Aiaiga a le OIA o Mr. Basil Ottley, o se tagatanuu o le U.S. Virgin Islands.
Na faamamafaina malosi le mataupu i le avea o Amerika Samoa ma sui o le Fono a Motu o le Pasefika (Pacific Island Forum). Sa ta’ua ai o loo galulue punoua’i ni loia mai le Matagaluega o Setete (U.S. State Department) ma le Initeria i faatalanoaga o le sa’iliga o avanoa e avea ai Guam, CNMI, ma Amerika Samoa ma sui o le PIF i le famalumaluga a ni aiaiga patino.
Sa tele nisi mataupu tāua o le feiloa’iga e faamautinoa ai ua lava faa’auupegaina Amerika Samoa mo nisi avanoa ma lu’itau o le lumana’i. Sa mafuli le talanoaga i le mataupu i le enetia e mafai ona toe faafouina, o nisi lagolago tau eletise, faiga e saogalemu ai le soifua faanatura, nisi alaga’oa e ono matala mo teritori o le Iunaite Setete, faatupega faameaalofa mo le atiina’e o le malo (BIL/IRA), faateleina penefiti mo vetereni ma o latou aiga, faatasi ma nisi lava mataupu fitā. O le autu ia vaai toto’a ma mae’ae’a i nei mataupu ma taga’i i le lumana’i ina ia faatupu le alu i luma ma le saunia o Amerika Samoa, e le gata i lona lotoifale a’o tulaga faalemalo tele.
FA’AALIGA O LE TAINA O TATAU LONA 18 I ALEGA
E toalua alii Samoa na amata ai le taga tatau ole faaaliga o Tu ma Agaifanua ole faaaliga faaletausaga a le Tisa's Barefoot bar i Alega, 2023, mai le Aso Lua 24 -28 Oketopa.
O le tufuga aami mai Vaipu'a ma Faleasi'u i Samoa, le susuga a Su'a Alaivaa Tikeli Loli, 33 tausaga le matua, sa faatautaia le taga tatau.
O malofie a alii ae malu a tamaitai, ma o le lona 18 ai lenei o tausaga talu ona faavae mai le faaaliga lenei o ta-ga tatau, i Tutuila, pei ona saunoa Tisa Faamuli o le Faatonu ole Faaaliga, "ole auga ia faaolaola pea le aganuu a Samoa mo tupulaga o a taeao."
Peita'i o alii o tamua iai le malofie, o alo foi e iai sootaga i Samoa tutoatasi, le alii o Jacob McBride mai Perth Ausetalia ma Faasegi Mua o Leone. O Jacob o le taimi muamua lea i lona aiga mo se tasi e ta se tatau, ae mo Faasegi, sa momoo lona tama i sana malofie, peita'i ua avea ma faifeau, EFKS, ua faataunuu ai e lona atalii le tatau. peita'i o lona tina e iai lana malu.
Ae o le tufuga, ile soifua ane o Su'a mai Savaii, e lei uma lana aoga, o lana tala na musu e toe aoga ua oo ile aoga faaitumalo i Sagone Savaii, ma amata mai ai loa ona mulimuli i lona tama, o Su'a Tikeli Loli. Sa fai ia ma tama asu vai, faasolo ane ina solo ma toso, ma oo ane ile 2014 ua ta loa lana malofie, ma amata ai loa ona faataitai ile uuina ole au ma ta tatau mai lava.
I le 2013 na valaaulia mai ai o ia ma lona tama i se faaaliga o agaifanua sa faia i Falani , ma avatu ai tagata atumotu o Falani ile Pasefika, French Polynesia, Wallis Futuna ma isi motu. E tolu masina o le malaga i Falani ile faasoaina o aga ma tua i le taina ole tatau.
I le 2015 ua faasolo lava ina lelei lana sausau ma la toalua lava ma lona tama, 2016 ile 2017, ua maua mai lesi avanoa e toe malaga ai i Falani i Europa,
O iina na ia a'oa'oina mai ai le faaaoga ole masini e ta ai tatau ma mamanu a isi atumotu, peita'i toe lua vaiaso uma lana misiona i Falani ae ta'u atu le maliu o lona tama ma toe foi mai ai i Samoa ile 2017.
E le o galo ia Su'a Alaivaa Tikeli Loli laititi, o lona tama o se uo mamae a Su'a Alaivaa Suluape sa tautua ai lona tama ma mulimuli ai foi ile faiva ole faatufugaga o taga tatau, ma maua ai le faamanuiaga o lona tama, ile Su'a. O le mafuaaga foi lena o le faaigoa o ia e ona matua ia Alaivaa, sa faapena foi ona faasolo ane ia te ia ina ua maliu lona tua'a.
Na fa’alauiloa mai e Su’a Alaiva’a, i le mae’a o le fa’aaliga i Amerika Samoa, o le a faimalaga atu i le Marquesas, mo seisi foi faaaliga foi o tu ma aga, I le vaiaso lona tolu o Tesema.
E to'alua alo teine o le Su'a, e faatoa 3, ma le lima tausaga le matutua, ae o ona moomooga, ia aoao ona alo teine e avea ma tufuga ta tatau i le lumana'i.
Na tatou fesiligia ile faaaogina ole lama Samoa, peita'i o lana tala, e na te le faia, Sa fai e lona tama ma sa vaai iai. Ae ole taimi mulimuli lava na susunu ai le lama e lona aiga, ina ua mana'o se alii faiaoga mai Falani e fia matamata.
Ole po na susunu ai le lama, ma teu e lona tama i luga ole talitali o le latou fale, e ki le moli faasoloatoa, ae momoe latou i lalo ifo ole talitali o loo iai le lama. E ao lena po atoa o ou faataamilo taifau i le latou fale, e manatu Su'a o agaga leaga sa taumafai e gaoi le lama.
Na usu atu lona tama e to ifo le apa lama, o loo atoa lava e lei gaoia. Ma ia talanoa ai loa i lona tama, ua le tatau ona toe faaaoga e latou ni lama e iai agaga.
Na ta’ua e Su’a, o le mafuaaga foi lena sa fai ai tapu o tatau mai aso la sa faaoga ai le lama Samoa, e sa le nofo toatasi o le tagata o lo o ta lana malofie, e le tatau ona fealuai toatasi, moe toatasi, nei lama avea. o le tala a Su'a, talu ona latou tuu le lama Samoa, ua leai lava ni faafitauli e tupu i tagata tata malofie.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus