Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

Toe tatala a'oga ECE ma nofoaga tausi ai fanau i le Aso Lua, Me 16

 

O a’oga uma a le malo poo aoga amata tumaoti (ECE) ma fale tausi fanau - Day Care Centers - o le a toe tatala i le aso 16 o Me, 2023, e tusa ai ma aiaiga o le Poloaiga Faafuase’i lona lua o le Misela ua toe teuteu a le afioga i le Kovana Sili ia Lemanu P. S. Mauga.

 

E le gata i lea, o tamaiti aoga uma, faiaoga, ma le aufaigaluega lagolago o loʻo auai i aʻoaʻoga a le ECE ma day care e tatau ona atoatoa tui o le misela. 

 

E le gata i lea, o aoga tulagalua uma a le malo pe tumaoti, aoga maualuga ma kolisi na toe tatalaina ia Me 1, 2023. Ma afai e manaʻomia, o aʻoga o le a faʻaoga i luga ole laiga / mamao aʻoaʻoga, ma o pulega uma, matagaluega ma ofisa e tatau ona lagolagoina le Matagaluega o Aʻoga ina ia mautinoa o tamaiti aʻoga, pe a manaʻomia, maua avanoa mo aoaoga e fa’aaogaina ai upega tafailagi. 

 

E tusa ai ma le poloaiga toe teuteu lona lua, “ua si'itia le kava o tui” o le misela i le 97.4% i aoga tulagalua, 98.1% i aoga maualuluga, 89.4% i aoga amata (ECE) ma le 56.5% i nofoaga e tausi ai tamaiti (day care centers).

 

Ua le gata i lea, o le 98.9% o i latou i aoga amata ua maua a latou tui muamua ma le 91.7% o i latou o loʻo i totonu o fale tausi tamaiti ua maua a latou tui muamua.

 

Ma e tusa ma le 2,000 tui puipuia na faia i le taimi o lenei faamaʻi o le misela.

 

O isi aiaiga uma o le ulua'i poloaiga na fa’alauteleina ia Aperila 24 o lo'o tumau pea ona fa’amalosia ma o le teuteu lona lua e muta ia Me 24 se'i vagana ua ta'ua i se isi itu.

 

E o’o mai i le amataga o le vaiaso ua te’a, na fa’ailoa mai e le Ofisa o le Soifua Maloloina i le Samoa News e fa’apea, o lo o tumau pea i le 2 le aofa’i o i latou na fa’amaonia mai e le falesu’esu’e, ae ua fa’atupula’ia laititi i le 54 i latou o lo’o masalomia.

 

Fonotaga fa’apitoa a Kovana Lemanu ma se tasi o ta’ita’i o le militeri

 

A’o le’i toe taliu mai i teritori i le vaiaso na te’a nei, sa maua le avanoa e fono ai le afioga i le Kovana Sili ia Lemanu P.S. Mauga ia Me aso 8, ma se tasi o taitai o le militeri, ia Charles A. Flynn o le US Army Pacific Command e talanoaina le lumana’i o Amerika Samoa e avea ma nofoaga autu o Amerika i le Pasefika. 

 

Na taua e le Ofisa o le Kovana i se pepa o faamatalaga e faapea o le siitia o le malosi ma aafiaga a Saina i le Pasefika na mafua ai ona ave e Lemanu laasaga muamua e fausia ai le puipuiga a Amerika Samoa i le tamaoaiga ma fuafua lelei.

 

Ma o le talanoaga e faʻatumauina le avanoa e faʻamalosia ai sootaga i le va o le Iunaite Setete ma le Pasefika e ala i fa'ateleina avanoa i le lumana'i.

 

E tusa ai ma pepa faamatalaga mai le Ofisa o le Kovana, e tolu mataupu taua sa talanoaina i le taimi o le fono ma e aofia ai le faaiuga a Flynn e fa'atonu se vaega o mataupu tau le va o tagata e faia se iloiloga i  Amerika Samoa, ma le fa'amoemoe e fesoasoani i le atina'eina o mea lelei fuafuaga faataatitia gafatia.

 

E le gata i lea, o le talanoaga na aofia ai foi le mataupu o “Space A”. O faiga malaga a le militeri na taofia i le lotolotoi o le fa'ama’i o le COVID-19. Fa'afaigofieina le amataina o le Avanoa A, aemaise va’alele a le militeri o le C17 ma le C130, e iai le avanoa e tu'uina atu ai avanoa mo femalagaiga mo ia va'alele i fitafita o lo’o i vaega ‘au i le taimi nei ma fitafita tuai.

 

O le mataupu lona tolu o le ono iai o le US National Guard i Amerika Samoa. Ma e tatau ona talanoaina lenei mea i le taimi a fonotaga a le ta’ita’i o le National Guard i le vaiaso nei.

 

Ma o nei gaioiga e fa'aalia ai le naunau o le malo e lagolago Amerika Samoa ma le fa'aleleia atili o ana fuafuaga fa'ata'atia.

 

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all