Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

POLOKA ALATELE ASO FARAILE - FA’AMAE’A GALUEGA ALATELE NUUULI

 

O le galuega ua toeititi nei mae’a lelei sa matua toe sua esea uma le toega o le alatele sa i ai, ae toe soso’o mai le fa’asimaina o le vaega o le alatele se’ia oo mai i le magatolu e aga’i atu i totonu o le afio’aga i Nuuuli. 

 

O se vaega o lea galuega e tatau lava ona taofia ai le fegasoloa’i o ta’avale a le mamalu lautele o le atunuu, ma sa fuafua tatau lelei e le aufaigaluega ina ia faia lea tulaga, i le aso malolo lelei o le atunuu, le aso Faraile ua te’a.

 

Na taofia fetogia’i itu taitasi o le alatele, ae se’i fa’amae’a galuega o totoe e sua ese ai le alatele fa’ata, ae se’i fa’aleleia atili le alatele ina ia le toe to’a le vai i le nofoaga fa’atali pasi lea e muamua lava i le ulufale mai i le afio’aga o Nuuuli.

 

Fa’ailoa mai e le susuga Tia Lutu Afoa, “O le galuega lenei na ala ona toe fa’aleleia ona ua matauina e le Matagaluega o Galuega e tatau ona toe inisinia lelei le fausaga o le alatele, aua e to’a le vai i le fale fa’atalipasi, ma e le tafe ese fo’i le vai.”

 

E le gata i lea, ae tatau ona galueaina lelei alasavali ma le ala laupapa ia mautu lelei le fa’asimaina, aua e ono motusia pe a toe tetele fo’i tafega aua ua siakia e Inisinia a le Matagaluega o Galuega, e le o toe mamao ae solofa lea ala laupapa ona ua aia le itu i uta lea muamua oo mai i ai tafega a le vai pe a timuga ma louloua aso.”

 

O le galuega la lenei ua aofia fa’atasi ai le fausaga o alasavali ia mautu lelei, toe fa’auia ese mai le vai to’a mai tafega ia lelei ona tatafe ese le tafega o vai mai timuga tetele, e afua mai le fale fa’atalipasi se’ia oo lava i le auvai. Ia toe fa’amalosia mai le gutu o le alalaupapa ina ne’i motusia le alatele, ma ia inisinia lelei le galuega ia le toe va’aia ni fa’aletonu e fa’aolioli mai le lumana’i ona tafega o vai ma le vaitafe fo’i latou ia tatafe sa’o i le sami. O le a fausia fa’amautu atili fo’i ma auvai o le vaitafe lea, ma ua va’aia o le a fa’amae’a tonu lenei galuega toe fa’aleleia o le alatele ma alavai fa’atasi ma le ala laupapa ma tafega o vai i le 4 ai o vaiaso talu ona fa’atino le galuega i Nuuuli.

 

O le tala mai, e le o silafia e lea sui o le Kamupani le tau o le galuega, ae o lona tiute ua fa’atino fa’atasi ai ma ali’i inisinia o lo’o ua faafaigaluegaina e le Paramount Builders lea e fa’atinoa lea galuega toe fa’aleleia atili o le alatele ma alavai, Edgar ma Edmund Occena, o se ‘au uso lava i la’ua.

 

O ali’i fo’i o mafai ona faatulaga atu e le Matagaluega o Galuega Lautele a le Malo mo lea galuega o le susuga Alofa ma Malo. O le a maua tonu le tau o lea galuega pe a mae’a ona fa’aleleia uma mea ua fuafua le matagaluega e ao ina fa’aleleia atili.

 

6 SUIGA FA’AVAE E LE TALIA E LE AUPALOTA - 5 TALIA SUIGA

 

E 11 le aotelega o vaega o le fa’avae sa tuuina atu i sui palota uma i le atunuu, pe suia pe leai. Ua mae’a le sailiga o finagalo o le atunuu, ma ua fa’ailoa mai lo latou finagalo e ala i a latou fa’ai’uga poo le tali mai i le palota: Te’ena suiga mo le 6 ae talia suiga mo le 5 o nei mea na moomia ona palota ai.

 

Ua ioeina e i latou le 5 o mea nei:

• Tuuina atu le aia a le sui mai Swains e palota ai i mataupu e iloiloina i totonu o fonotaga a le Maota o Sui. 55% na palota Ioe mo lea suiga.

• Ioe mo le fa’atulagaga o se ala e mafai ai ona fa’atula’ia ese se Kovana ma le Sui Kovana filifilia - 61% na palota ioe.

• Suia le fa’aupuga o le Malo o Amerika Samoa mai lena fa’amauga i le Amerika Samoa Malo i le fa’aperetania - 58% na ioe.

• Suia mai le igoa o Mauputasi i le Ma’oputasi i faamaumauga uma 55% na palota Ioe.

• Suia mai le igoa Leasina ia Leasina ma Aitulagi o se itumalo fa’apalota - 55% i latou na Ioe.

O suiga o le Faavae o lo’o te’ena e le mamalu o e na palota o le atunuu, palotaga 2022:

• Avatua le pule i le Kovana na te filifilia ai le Fa’amasino Sili ma Faamasino Sili Lagolago, ae fa’amaonia e le Fono Faitulafono; 66% na palota Leai.

• Ave’esea le Malosi’aga mai le Failautusi o le Initeria e suia ai I’uga a le Fa’amasinoga. 60% na palota Leai.

• Ave’esea le malosi’aga mai Failautusi o le Initeria e na te suia ai faai’uga a le Kovana Sili i lana palota e tasi; 62% i latou na palota  Leai.

• Toe faaopoopo atu nisi sui ta’itasi i le Itumalo o Ituau ma le Tualauta i le Maota o Sui o le Fono Faitulafono: 51% i latou na palota Leai.

• Fa’aopoopo mai le Nuu o Malaeimi ile Ituau - 52% na palota Leai.

• Fa’aooopo le lua Senatoa mo le Manu’atele 62% i latou na palota Leai.

 

O suiga uma ua mae’a fa’ailoa ai le finagalo Ioe o le au palota o le a fa’auia atu i le Failautusi o le Initeria mo lana fa’ai’uga ae le’i tuuina atu i le Konekeresi a le Iunaite Setete mo le fa’aiuga tamau. 

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all