Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

UIFA’ATALI AUMUA AMATA - FOA’I MO FANAUITI A LE ATUNUU

 

“Paupau ae oo i Lepea!” O se muagagana a le atunu’u e fai i so’o se fa’asoa, aua e ititi pe tele ae ia tofusia ai alo uma o le atunuu. Mai le tausaga 2014, o lo’o fa’aauau pea lava ona faia lenei foa’i mo le fanau e le tatou Faipule i le Konekeresi, Uifa’atali Amata ina ia maua fo’i se avanoa e fa’amalie ai loto o le fanauiti ma fanau talavou a le atunuu ua teteu mai i teuga o so’o se ituaiga, ma latou savavali ma le fiafia e saili se lole suamalie o le afiafi.

 

“Ua tatou va’aia le tumutumu i tausaga ta’itasi o lenei fa’amoemoe, peita’i o le fa’afetai ona ua mafai ona amana’ia e le fanau ma aiga le fa’atala’u’ula atu ina ia auai mai e tu’ulima atu se fa’asuamalie o lenei tausaga atoa. Poo fea lava e i ai le tino, ae matele lava ina fia auai mai i le atunuu mo le fa’amoemoe lenei, aua e taua fo’i le foa’i ma le loto mo fanauiti, e manatua fo’i e i latou nei ituaiga taimi a’o ta’ita’itama mai le soifua e i tatou matua ma le pa’ia o Aiga i le atunuu atoa.”

 

“Ua le gata la i alo uma o le atunuu i Tutuila nei lea foa’i, peita’i o le aso Lua ma le Aso Lulu na te’a, na tomua ai le foa’i mo le Manu’atele i alo uma ma fanau, ua fa’ao’o atu i ai le tufa’aga o lole suamalie. Ua fa’apea fo’i ona fa’ao’o le tufa’aga i le motu o Aunuu i le aso Faraile na te’a nei. O le agaga lava ia so’o se tufa’aga i fanau uma, fanau talavou se’ia oo i fanauiti,” o se tala lea a Uifa’atali. 

 

Ina ua va’aia le tulaga o lea afiafi i nofoaga e tolu i le taulaga i Fagatogo sa foa’ia mai ai lole suamalie ma vaiinu, o le Tedi o Samoa i lana pakaga sa taua’aoina atu ai foa’i nei. ae o lumafale o le Maota e alaala ai le Sui Kovana sa foa’ia mai ai fo’i lole mo fanauiti e le tofa Talauega ma le faletua Marion, ae ese fo’i le nofoaga i lalo ane o le Maota o le Kovana Sili ua tautuaina ai fo’i le fanau e lana afioga le Kovana Sili Lemanu Mauga ma le faletua Ella Mauga. Ua foliga mai ua toe fa’ai’ila atili moli o le taulaga i lea fo’i gaoioiga i le afiafi o le aso 31 Oketopa, 2022, le aso mo le Hallloween.

 

Ona o lea aso sa teuteuina atoa ai fo’i ma Ofisa fa’apea ma pisinisi ae maise o falea’oga ma potua’oga i teuga fa’a-Halloween, o lea la ua masani ai le fanau i le sipili fa’apitoa o lea aso. 

 

E oo atu i le taimi e tatala ai le tufatufaga ua leva ona fai le laina umi e gasolo mai ai, i lana afioga le Faipule, le pule sili o le Ofisa fa’alotoifale o le Faipule i le Konekresi, le afioga le Matua ia Pulu Ae Ae Jr, fa’apea ma le Pule Sili o le Aufaigaluega i le Laumua,  Ina Tavai Yahn. O i latou na sa tofia mo le taua’aoina atu o sukalati ma lole o so’o se ituaiga lava mo le fanau ua gasolo mai.

 

Ina ua mae’a le fa’amoemoe i Fagatogo sa toe fa’ae’e ta’avale uma a le Ofisa ma fa’agasolo loa le tufatufaga i nofoaga e pei o le Pediatric Ward i le LBJ Medical Center, i le fanau o lo’o taofia ai ona o fa’atafa gasegase, le potu talavai a le Pediatirc ae maise o nofoaga o lo’o fa’amautu i ai tina ma fanau o tausia fa’apitoa e le Matagaluega o Alamanuia mo Tagata Lautele poo le DHSS. 

 

E lua nofoaga nei, o le nofoaga ua na’o le fanau o tausia ai, ma le nofoaga o lo’o tausia fa’atasi ai fanau ma tina ona o pagatia i mafutaga i totonu o aiga. O i latou na e sili fo’i ona auau i ai le lagona ma le fia fa’asoa atu i ai o lana afioga le Faipule ma lana aufaigaluega i lea afiafi.

 

O le toe nofoaga sa asia ma fa’ao’o i ai le tufatufaga o le Nofoaga fa’apitoa mo fanau o lo’o ua ta’usala poo i latou fo’i o lo’o i le Juvenile i Tafuna. O le tamaitai Leoleo Jennings ma lana soa sa mafai ona fa’ao’o i ai nei fo’i foa’i taua, e fa’ailoa atu ia i latou uma o alo o le atunuu, “E taua outou uma!”

 

“E pei a ona ta’ua i luga, Paupau ia a oo i Lepea! Ia tau ina ia avatu lenei foa’i ititi ae ua avatu ai ma se agaga alofa, e fa’ailoa i fanau, e taua tele i latou ia i tatou uma o latou sui i faigaupufai o le malo tele, faigaupufai o le tatou malo, ma totonu o tatou aiga fo’i, ae maise o totonu o tatou mafutaga i Aiga o le Atua i Ekalesia.”

 

“Uso e a Faipule, Ia manuia lava lenei fo’i vaitau o le tatou taumafaiga o le fia fa’aauau fo’i o le tautua a nisi, ae o lo’o taumafai nisi mo se avanoa e amata tautua ai i faiva o Tamaalemalo poo Tamaitaialemalo o le tatou atunuu.E leai lava se faiva e asa ma se maumau, ia tatou tumau pea i le fealofani,” o se toe upu lea a Uifa’atali. 

 

TO’AIVA AUMALAGA FOLESI MALO TELE -  SOOTAU’AU & FUAFANUA ALE KOLISI

 

O le asiasiga mulimuli lava a le Folesi a le Malo Tele o le sefulu tausaga talu ai, peita’i, o a latou fa’amaumauga ua tele sona eseesega i le taimi nei, ona ua tele auvamauga ma nofoaga eseese ua va’aia i le atunuu ua mae’a suaina ma ua fuafua e fa’atino ai nisi o galuega poo le mafai fo’i ona fa’asagalemu ai feoa’iga ma le soifua o nisi e to’atele.

 

Lea ua toe malaga mai le to’a 9 o i latou ma ua atoa fo’i le vaiaso ua tuana’i, talu ona faia latou aoaoga fa’apitoa i potu aoga i le ASCC Land Grant, ma ua fa’asolo mai i le vaiaso nei, ua amata ona o atu i latou i laufanua ina ia mafai ona a’otauina le aufaigaluega a le ASCC Fuafanua i ala e mafai ai ona latou faia galuega fa’amaumau i eleele ma laufanua o le atunuu.

 

Ua fa’ailoa mai e se tasi o le aufaigaluega a le Fuafanua a le ASCC, “O lo ua aoga tele lava ia i matou uma i lenei vaega o le Laufanua Fa’asao a le Kolisi Tuufa’tasi  o Amerika Samoa, aua ua mafai ai ona a’otauina i matou i aoaoga tusitusia ae ua fa’alautele atili atu i le aoaoga i le faiga o galuega i le fuaina o eleele.”

 

O le galuega o lo’o fa’atautaia nei o le fuaina lea ma fa’avasega eseese o Amerika Samoa e le o faatoaina i ni fa’ato’aga a le mamalu lautele o le atunuu, poo avea lava ma vaomaoa. O lo ua galulue so’otau’au ei i latou na malaga mai ma le susuga Dennis Sene Jr. lea e avea ma ta’ita’i o lea vaega o le tatou Kolisi Tuufa’atasi. O lo ua mae’a i ai fo’i le aufaigaluega a lea vaega o le Kolisi ma ua aofia fa’atasi pea i latou i nei a’oa’oga faapitoa uma ua fa’atino e le ‘au malaga mai a le Malo tele.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e le sui mai le Ofisa o le Fuafanua a le Land Grant, “O lo’o malaga mai i latou nei ma masini e fa’aaogaina, ma afai fo’i e malaga i matou i Manu’atele, o le a filifili nisi e malaga fa’atasi ma nisi o le matou aufaigaluega i Manu’atele ae o le to’atele lava o le a fa’aauau pea tiute iinei.”

 

O lo ua aofia fa’atasi le auofisa o a le Fuafanua i le Land Grant ma le aufaigaluega fa’apitoa o galulue e tau fa’afo’ia Manu ma la’au Fa’alafua i le atunuu, i lenei aoaoga atoa o lo’o fa’atautaia e le Au Fuafanua a le malo tele. 

 

Ua faailoa fo’i e Sene o lo’o ua i ai eleele o lo’o ua mae’a fa’avasega mai e ao ina latou suesueina leleii Aunuu, Manu’a ma Tutuila fo’i.

 

Fa’ailoa e Sene o le a fa’amauina galuega uma ua faia i nei eleele ua fa’avasega mai mo i latou e suesueina ma o le a fa’alauiloa lava mea uma i se taimi o i luma pe a mae’a ona faia galuega e tatau ai ona fa’atino e pei o lenei aumalaga ma latou galuega o lo’o ua a’oa’oina ai i latou.

 

FA’ATUPEGA - TAUSIGA LELEI TINA & FANAUITI

 

Ua fa’ailoa mai le toe maua mai fo’i o le fa’atupega mo le polokalama fa’aauau a le Matagaluega a le Soifua Maloloina e tausia lelei ai le soifua laulelei o tina ma’itaga latou pepe poo fanauiti.

 

O le aotelega o lea seleni ua toina mai mo le tausaga 2022-2024 e $105,034, mai le vaega o Soifua Maloloina a le Malo tele o le Health & Human Services [HHS]. 

 

“O se mea e sili ona taua, o le fa’aaogaina tatau lea o lenei vaega tupe mo le umi ua ta’ua i luga, ma ia fa’aaoga fo’i ia tausia lelei le soifua o tina ma’itaga ma latou pepe pe a o’o fo’i ina fananau mai fanauiti. E ao lava ina fa’ataua atili le auaunaga lea i nei vaega tupe ua toe toina mai,” o se fa’amatalaga lea a le tamaitai Faipule i le Konekeresi, Uifa’atali Amata e pei ona faailoa ai lea fa’atupega.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all