Pago Pago - AMERIKA SAMOA
$2.12 MILIONA MAI LE USDOT FAUSIA LELEI LE UAFU O AUNUU
Ua tatau ona matua fiafia le mamalu o le atunuu o lo’o alaala ma papaa’ao i le Motu o Aunuu, aua ua faliu fo’i le Matagaluega o Feoa’iga a le Malo Tele, ma latou foa’i mai le tinoitupe e $2.12Miliona ina ia toe fausia lelei le Uafu o Aunuu.
Ua fa’ailoa mai i le taeao o le aso Lulu na te’a nei lea tala fiafia e le tamaitai Faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi a le Malo tele, Uifa’atali Aumua Amata ma ua ia fa’ailoa manino ai, “O se fiafiaga tele ina ua mae’a toina mai lenei seleni tele e aoga mo le toe fausaga lelei o le Uafu i Aunuu. E ao ina saogalemu lelei le fa’aofi atu o va’a o femalaga’i ai le mamalu o le atunuu i lea motu, ma toe tu’ua fo’i le uafu mo malaga mai i Tutuila nei, poo fagotaga lava fo’i e masani ai tautai o le vasa i Aunuu.”
“Ona o lo’o moomia fo’i ona fa’ao’o atu le tele o sapalai aua le tausiga lelei o aiga pele i le tatou lea motu, o lea e tatau ai lava ona faia le vaega a le tatou malo ma le malo tele, ia lelei ona fausia uafu e fa’aaogaina mo femalaga’iga saogalemu a o tatou tagata.” O se toe saunoaga lea a Uifa’atali Aumua Amata e tusa o lea tupe tele ua toina mai e le USDOT ma o le a fa’aaogaina tatau.
“E le o se mea fa’atauva’a i le va’ai pe a oo ina malaga atu i Aunuu ma va’aia femalaga’iga i le va o tatou nei motu e lua. Ua va’aia mea o feagai pea ma o tatou aiga pele i Aunuu i aso ta’itasi e malaga mai ai i Tutuila ma toe taliu atu. O lea ua matua ou fiafia ai e faailoa atu lea fo’i taumafaiga ua a’e manumalo, fa’afetaia ai i le susuga Chris King o le Fa’atonu o le Pulega o Uafu ma Malaeva’alele a le tatou Malo, ona o le mataala ma lea fo’i talosaga na fa’aulu atuma fesaosoani atu i ai ina ia mautinoa ua una’ia ma sapaia lea talosaga i le USDOT, lea ua tali mai i se tali fiafia tele.”
O lo ua mae’a pasia mai e le Konekeresi ma le US Maritime Adminisrtration [MARAD] i le latou Tupe fa’asoa o le 2022, le tinoitupe e fa’aleleia atili ai le talafatai ma galeuga atina’e [PIDP], ma ua toina mai ai le aotelega o le seleni $2.12 Miliona mo lea galuega ia toe fa’amautu le fausaga o le Uafu i Aunuu.
O le aotelega o le galuega ua aofia i le fa’atupega lenei o le Uafu, ua fa’ailoa mai ia toe fausia ia matua malosi le Uafu o lo’o ua fa’aleagaina nei lona fausaga, ia fausia le isi sosooga o le Uafu lava lea, ia maua le 80 futu o le vaega fou o le Uafu i Aunuu; ia Lipea ma toe fa’aleleia atili le vaega o le Uafu e pipi’i mai i ai va’a e ulufale mai i le Uafu ma tete’e ese mai fo’i mai le Uafu o le a malaga, ia toe elia fa’aloloto atili le nofoaga atoa o lo’o ua avea o le Uafu i Aunuu, ma ia toe fa’aleleia atoa le pa e siomia ai le nofoaga atoa ia malu puipuia va’a ma isi aseta uma o le a taula i lea uafu.
Ua fa’afetaia fo’i e le tatou Faipule i le Konekeresi i latou uma sa galulue mo le taumafaiga ia mautu lea talosaga sa fa’aulu atu mo lenei fa’atupega, ma ua fa’amalo atu fo’i i le fa’atonu Chris King ma le aufaigaluega mamalu.
TOE FILIFILIA E SWAINS ISLAND SU’A ALELXANDER JENNIGS I LE MAOTA O SUI
Na fa’atasia uma tagatanuu ua mafai ona palota a le motu o Swains ina ia mafai ona palota so latou sui e toe tula’i mai i le Maota o Sui mo lenei fo’i 2 tausaga o le a savalia.
O le fa’atasiga lea sa faia lava i le potu fono o le Maota o Palotaga a le tatou Malo, ma sa fa’atautaia fo’i e le afioga le Fa’atonu o Palota a le tatou malo Dr Lealofi Uiagalelei.
O le sui lea o le a filifilia nei mo Swains, ua ia te ia aia tatau uma lava e pei ona toina i Faipule uma o itumalo o auai i le Maota o Sui, peita’i e le ia te ia le aia e talia ai lana palota i so’o se mataupu e iloiloina ma fa’apasia e le Maota o Sui o le fono faitulafono.
O lo ua toe palotaina nei e ona tagatanuu uma o le Motu o Swains le toe tula’i pea o Su’a Alexander Jennings e avea ma latou tofi Faipule i le Maota o Sui o le Fono Faitulafono.
Ina ua tula’i Su’a ma ia fa’afetaia le tofiga ua toe pale ai i lenei fo’i lua tausaga o le a savalia, sa ia fa’ailoa atu ma lona fa’anaunauga sili, ina ia latou o atu ma una’ia malosi le mau ua ia fa’auluina i le sailiga fingalo o le atunuu, ina ia toina mai le fa’atuatuaga o Amerika Samoa, ia taulia ai le palota a le Sui Faipule mai Swains i soo se pili sa iloilo i le Maota o Sui. “Atonu o se aoga sili lea ua mafai ona toina mo tatou tagatanuu pe a mafai ona taulia le palota a lo tatou sui i le Maota o Sui o le Fono Faitulafono a Amerika Samoa.”
I le taimi nei e gata lava le malosi o le palota a le sui Faipule mai Swains i iloiloga a Komiti eseese, ae a oo ina palotaina i’uga o nei pili na aiai, o le a le taulia ai lona finagalo fa’aalia i lana palota.
10 O LE 11 O SUIGA FIA FA’AULU O LE FA’AVAE PASIA MAI FONOTAGA FANAU AOGA
Ua pasia mai e le fonotaga sa fa’atula’ia a le fanau aoga mai aoga maualuluga le 10 o aiaiga tau fa’aofi mo suiga i le Fa’avae o Amerika Samoa. O ia suiga o le a tuuina atu i le au palota e faia i ai sa latou faaiuga i le palotaga ia Novema 8.
E 560 le fanau aoga sa fa’apotopotoina mo lea fa’amoemoe ina ia latou saili taofi mo nei aiaiga tau fa’aofi i tulafono o le Fa’avae o le Malo o Amerika Samoa.
I le suiga tau fa’aofi i le filifiliga o le Famasino Sili ma sui fa’amasino sili ina ia tofia e le Kovana, ma fa’amonia e le Fono, ua pasia e le 373 o i latou e ae te’ena e le toa 184 o i latou na auai.
O isi suiga o le fa’avae sa pasia a fanau aoga:
• O le a le toe iai se pule a le Failautusi o le Initeria e sui ai faai’uga a le Faamasinoga Maualuga o Amerika Samoa.
• O le a le toe i ai se pule a le Failautusi o le Initeria e sui ai le faaleaogaina e le Fono o le Vito a le Kovana
• O lenei suiga o le a faaopoopo ai le Faipule e tasi (1) i le Ituau ma se Faipule e tasi (1) i Ma’upu (Tualauta). O le a sui ai le aofa’i o Faipule mai le 20 i le 22.
• O lenei suiga o le a aofia ai “Malaeimi” i le Itumalo Faafaipule o le Ituau.
• O lenei suiga o le a tuuina atu ai i le Faipule o Swains le aia tatau e palota ai i le Maota o Sui.
• O lenei suiga o le a toe fa’aatoa ai le lima (5) o Senatoa o Manu’a. O le a sui ai le aofa’i o Senatoa mai le 18 i le 20.
• O lenei suiga e auiliili ai faagasologa e faatula’i ai le Kovana poo le Kovana Lutena.
• O lenei suiga o le a suia ai le “Government of American Samoa” i le “American Samoa Government”.
• O lenei suiga o le a suia ai “Leasina” ia “Leasina ma Aitulagi”.
O le suiga tau faaofi sa le pasia e fanau aoga, e suia ai le “Ma’uputasi” i le “Ma’oputasi”.
Pe afai e fia molimauina pe matamata fo’i nisi i taualumaga atoa o lea fonotaga e mafai ona e kiliki i le laina sootaga fa’atafailagi o le DOE-Student-Referendum-Results-1
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus