Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

POO FA’AAUAU POLOKALAMA E AVE’ESEA LA’AU & MANU FA’ALAFUA?

 

O le galuega sa feagai ai ma le aufaigaluega na fa’afaigaluegaina e le National Park of American Samoa, lea na te’i lava ua le toe va’aia o faia e lena aufaigaluega lea galuega lelei tele mo Amerika Samoa, ae ua toe va’aia nei ua i lalo o le Ofisa o le Kovana lea aufaigaluega. O i latou ia sa nafa ma le taumafaiga e tape la’au so’ona tutupu fa’alafua mai o tatou vaomatua, ma ave’esea fo’i manu poo meaola fa’alafua mai le so’ona fa’ateleina pea i totonu o le atunuu, ma ua avea ma fili i le soifua o tagata lautele ma isi meaola i le atunuu.

 

O galuega nei sa iloga ona tulimata’ia ina ia faia lipoti e mautinoa ai e le to’atele o lo’o taumafai le puipuiga o le vaomatua e aveesea meaola fa’alafua ma la’au so’ona tutupu vave ma ai ma faalafua i le vaomatua. Ina ua toe fetaui ane ma le sui sa lalamua i lea galuega lelei, lea ua fa’afaigaluegaina i latou e le Ofisa o le Kovana, sa fa’atalanoa loa e tusa o nei galuega lelei uma sa latou fa’atinoa, ma ua silafia ane ai, o lo’o fa’auaau pea lava e i latou galuega nei.

 

O ituaiga manulele lea e fa’aigoaina o Myna, lea e matua lolofi ane lava ma ‘aina so’o se ituaiga o mea’ai e latou te va’aia ua ta’atia i le laueleele, poo se mea’ai fo’i o lo’o fagaina ai nisi meaola, ua fa’ailoa mai ua mae’a ave’esea ma fa’amamate le silia ma le 3,000 o nei manulele fa’alafua i le atunuu i a latou galuega fa’atino e le’i mamao atu.

 

O le isi ituaiga o manulele lea e fa’aigoaina fa’aperetania o le Bulbul a’o le igoa Samoa ua lauloa ai o le Manu faisope, ua mae’a fo’i ona tapu’e ma fa’aumatia le tele ae maise o latou nofoaga ua fa’aleagaina o latou fuamanu a’o le’i fofoa.

 

O manulele faisope ma le Myna e le’i oo lava nei manulele i le Manu’atele, ma o le isi lava lea taofiga o lo’o taumafai i ai le aufaigaluega lea ua fa’alagi i le Aufaigaluega mo le Fa’asao a le Koavana “Governor’s Biodiversity Conservation Workers.”

 

O nisi ia o taulele’a malolosi o lo’o va’aia pea o lo’o auai i le tele o galuega fa’atino i so’o se taimi e mo’omia ai le latou ae o le latou lea matafaioi autu, ina ia mautinoa o lo’o ave’esea ma finau ina ia fa’aumatia manu ma la’au fa’alafua i o tatou Vaimatua ma le Gataifale.

 

Mai le vasega o La’au e tutupu i le vaomaoa, ua latou sailia pea la’au nei e so’ona tutupu vave ma i’u ai ina na’o nei la’au lava e tutupu i o tatou laufanua, ae soloia esea ai le tele o la’au aoga eseese a le atunuu e fuga mai o latou fua ma fagaina ai manufelelei ma isi uma meaola o lo’o ofaga i o tatou vaomatua.

 

O ituaiga la’au nei e aofia ai le tamaligi, le puluvao, le pulu laumamoe ma le, ma le Tulipe Aferika lea e matagofie lona fua lanumoli e pei o se toto’e o se toa, ma le Lopa. O la’au uma nei e le’i oo fo’i i laufanua o le Manu’atele, ma o lo’o ua taumafai lava ina ia le oo atu nei la’au fa’alafua o le vaomatua i le tatou fa’asao i le Manu’atele.

 

Ua fa’ailoa mai e le ta’ita’i o lea vaega, Tavita Togia, o lo’o ua mae’a ona alu le fa’alua o le latou galuega e tape ai le tele o la’au nei mai le vaomatua o Tutuila nei. “Ua vave tele le sosolo a La’au nei i le vaomaoa, afai e fa’avaivai le galuega lenei, e iu ina matua leai nisi la’au e ese mai, ae na’o la’au tutupu vave ma faigata tele ona tape o le a ola i o tatou vaomatua.”

 

Ona o manufelelei fo’i o lo’o a’afia mai le itu o manufaisope ma manulele myna, o lea ua iloga ai, e le o faigofie le taua lea e feagai ma tatou Iao, Segasegamau’u, segavao,se’u, fuia, manutagi ma isi uma manulele ua msani ai i tatou. O lona uiga o le a vave ona na’o o manufaisope ma Mina o le a totoe i o tatou laufanua, ae o manulele fo’i nei e fa’alafua tele i le fa’afofoga a le atunuu ona o le malomaloa i taimi o le afiafi o le a fa’asaga atu i latou e momoe i so’o se la’au mafala ua faapotopoto uma i ai. 

 

I le nei ua tau le toe va’aia manulele masani o le vaimatua i le teropika ia i o tatou vaomaoa, ua matele ina tagi mai le taeao o manufaisope ma mina, ae ua mou atu le tagi a le segasegamao’u ma le Iao e fa’afeao ai le Lulu pe a va’aia. O le fa’amalo fo’i e tatau ona fa’auia i nei fanau galulue malosi i o tatou vaomatua ma tatou fa’asao e ao ina puipuimalu ma fa’afailele ia tumau pea lava le matagofie o tatou Vaomaoa ma ola o manulele uma o lo’o ofaga i ai. E le gata i lea, ae ia lauolaola la’au eseese e aoga o latou fuga e fagaina ai o tatou sosia o le Laufanua lafulemu.

 

Mo le fa’atupega o lenei vaega o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, ua i ai lava le fa’atupega na talosagaina ma ua mautu mai mo a latou poloketi ma o latou fo’i totogi fa’aletausaga fa’aletupe, ma e talosagaina lava i tausaga fa’aletupe ta’itasi. 

 

O Myna sa aumaia o ni manu e togi esea le utufiti tetele o povi, o le ala lea e lalata ai i latou i nofoaga e nonofo ai manu fagafao ma tagata ma e le fefe i latou e sofa’i atu meaola pe a oo ina tauva e ‘aina mea’ai. Ua fa’ailoa mai e le sui lea o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, “O le tele o nofoaga o lo’o fa’amautu i ai le Myna o le nofoaga o le Lapisi i Futiga, ma o iina lea sa tele ai le myna na mailei mai ai ae fa’aumatia, lea e maua ai le aotelega ua fa’ailoa atu i luga.”

 

Afai fo’i e fia fesoasoani oe i lenei taumafaiga, e mafai lava ona e le fesoasoani e fagaina nei manulele, ae taumafai e fa’aumatia o latou nofoaga o ofaga i ai, ae vala’au mai fo’i le Ofisa o le Kovana mo se feso’ota’iga ina ia mafai ona oo atu nisi o le aufaigaluega lenei, e latou te pu’ea maia manulele nei e fa’aumatia.

 

TALOSAGA AMERIKA SAMOA SUIA LE LATOU FANUA I SAMOA

 

Ua fa’ailoa mai i tusitusiga fa’amaumau ua fa’alauiloa i le mamalu lautele o le Iugafono sa faia a le Atoa o Samoa i Apia, Oketopa 13-14, 2022, o lo ua mae’a fa’atalosagaina ai e le tatou Au Usufono le suia o le tatou fasi eleele sa fa’amatu’u mai e le Usoga e fa’aaoga mo Amerika Samoa. Ua manatu o tatou ta’ita’i, o le eleele sa fa’amatu’u mai ua fai si mamao i Vailima, soso’o ma Avele College.

 

Ua matauina ma ua fa’ailoa o se tasi o mea seu ai i le taga’i a o tatou ta’ita’i lea eleele, ona e soso’o lelei alva ma le eleele o lo’o fa’amautu i ai le Emepasa o Saina.

 

Ua talosagaina nei la e Amerika Samoa le malo o Samoa se isi fasi eleele, e tulata i nofoaga mo fefa’ataua’iga ma e agava’a mo le fa’aaogaina tatau o lea fasi eleele mo le malo o Amerika Samoa, i ni ana galuega tautua e ofoina atu ai.

 

O le eleele lenei sa foa’ia mai e Samoa e silia ma le 20 tausaga ua te’ama ua ofoina mai o se eleele mo le Malo o Amerika Samoa e pei fo’i ona foa’ia atu e Amerika Samoa se fasi eleele mo Samoa lea e soso’o lava ma le Eleele mo Tonga i Tafuna.

 

Na faliu le tamaitai Palemia o Samoa Fiame Naomi Mata’afa ma fa’atonuina loa le Minisita o le Si’omaga Toesulusulu Cedrick, ina ia amanaia le talosaga, saili ma toe lipotia mai se eleele ua finagalo i ai mo lea fa’amoemoe.

 

TOE FA’ALELEIA SUIGA MA MEATOTINO I FALEUIA E LE ATUNUU

 

I le mae’a ai le Block Party ma le tumutumu sa oo atu e fa’aaoga le nofoaga fou i le Paka Liona mo a latou fa’amalositino ma molimauina fo’i le tatalaga aloa’ia o lea nofoaga, ae le’i fa’aleagaina ai nisi o mea totino mo le mamalu lautele a le matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo.

 

Peita’i ina ua mae’a, ua ese le mea ua va’aia, ua gauia nisi o nofoaga o fa’alue, o lona uiga ua mamafa tele le gata ua oso i luga o lea suigi e fa’asuigi ai. Peita’i o totonu fo’i o faletaele ua gausia nisi o ona sink e fufulu ai lima aua le tausia lelei o lou soifua maloloina.

 

Ioe mai le ofisa o le Paka ma Malaeta’alo i mea ua fesiligia pe moni ua fa’aleagaina, peita’i ua toe fa’amautu mai fo’i ua mae’a nei ona toe fa’aleleia. Ua limiti lelei lava le mamafa o fanau e mafai ona fa’aaogaina suigi nei a le fanauiti, ia alofagia tautuana, o mea uma e fa’aaoga e le Lautele, ma ia usita’ia fo’i lona fa’aaogaina ina ia umi ona aoga mo le mamalu lautele.

 

O lo ua fa’aauau foi ona fa’amae’a lelei le ala savali ae maise i le mea sa muta ai ae tatalaina lenei nofoaga mo le fa’aaogaina. Peita’i ua tapunia mai le fa’aaoga lena vaega o le alasavali, ina ia le tulata se tasi i le mea o fa’agasolo ai galuega mamafa a le au faufale ma le fauauala o lo’o fa’atinoa nei galuega uma.

 

Ua tatala nei faleta’ele ina ia fa’aaogaina peita’i e i ai fale o lo’o i ai mea e toe fa’aleleia ona sa fa’aleagaina lea i le mae’a ai o le Block Party ma toe siakia atu ua fa’aleagaina. O nisi o mea ua fa’aleagaina ua liki solo le vai ona o paipa ua motusia mai sink ua fa’aleagaina.

 

O le tulaga o malae ta’alo ua fa lelei malae fa’asima, ae tasi lava le malae fa’aoneone o lo’o ua mae’a fa’atulaga. “Ua i ai se vali fa’apitoa o lo’o tatalia lea e le Kamupani faifale fa’akonekarate mo lea galuega, e faia ai maka o malae nei, ona fa’ato’a tatala ai lea mo ta’aloga a le fanau talavou o le atunuu.

 

O le malae e soso’o lava i le malae tenisi tuai, o le malae Basketball lena, ona soso’o lea ma le malae Netball, soso’o atu ai ma le malae Volleyball, ma le malae Pickle Ball. Peita’i o le malae oneone e faia ai lava so’o se ta’aloga o le a manatu i ai.

 

Ua tele lava ituaiga o ta’aloga e fa’aaogaina le malae oneone, Beach Volleyball ma le Hand Ball ma ua faatulaga nei itula e tatala ai le Malae lea i le Paka Liona, mai le itula e 5:00 i le taeao se’ia oo i le 10:00 i le po ae ua fa’atulaga fo’i ma le vasega o Leoleo fa’apitoa mo le Paka, e afua i le aso Toona’i ua te’a.”

 

Pe afai e moomia le fa’aaogaina o se tasi o nei fale i le Paka Liona o le a totogia mo le $75 i le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all