Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

FA’AMA’I E MAUA TELE AI FANAUITI - LIMA, VAE & GUTU

 

Ua faalauiloa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ona ua fa’ateleina pea fanauiti ua a’afia i le fa’ama’i pipisi lea o le Lima, Vae ma le Gutu. 

 

Fa’ailoa e le matagaluega, o auga o lea fa’ama’i e fiva pe ova le vevela o le tino o le tamaititi, e pata mai se vaega o le tino ae maise i luma ma vae, e i ai fa’apepe i le laulaufaiva o le tamaititi ma totonu o lona gutu. 

 

Pe afai ua maua ia te oe nei auga, o le a faigofie lava ona pesia atu se tasi ia te oe i le taimi lea ua fa’ato’a e maua ai fo’i.

 

E mafai ona pesia se tasi ia te oe ona o mea o fogi ai lou isu, solo ai le faua, pe o fa’apepe fo’i ua pa mai ai le sua e ono pesia ai le isi tagata ia te oe ae maise fo’i o fe’au mamao, pe afai o le pepe o lo’o a’afia i le ma’i, ae o oe na suia lona napekini.

 

O le vaiaso muamua talu ona maua oe i le fa’ama’i lea e toe vave pesia ai le isi sui ia te oe. O le taimi fo’i lea e mafai ai ona a’afia le isi tagata i le verusi mai ia te oe. E mafai lava fo’i ona maua pe pesia le isi sui ia te oe, ae ua atoa le vaiaso pe lua vaiaso talu ona le toe maua oe i auga o lea ma’i pipisi.

 

Ona e ta’atele na’ua auga o le ma’i lea, ua fautuaina ai i latou o lo ua maua ai auga nei fa’apea ma i latou o taumafai ona puipuimalu i latou mai le maua i lea ma’i ina ia faia mea nei: Fafano lelei lima i le fasimoli ma le vai pe a mae’a ona e suia napekini o le fanauiti; fufulu mama fo’i ou lima mo le 20 sekone, pe a mae’a ona e faaaogaina faleta’ele; fufulu fo’i ou lima pe afai ua mae’a lou tale ma fogi lou isu; ia to’aga e fufulu so’o ou lima pe afai o lo’o e tausima’i i se tagata matua poo le fanauiti fo’i.

 

Ua mafai lava ona alu le fanau o maua i lenei fa’ama’i i le a’oga pe afai o loo tumau pea mea nei ia te ia: E le o i ai sona fiva; e le o tatafe lona faua ona o le tiga o fa’apepe i le gutu; o lo’o malosi pea lona fia auai i fa’atalanoaga ma a’oa’oga i potu a’oga.

 

I le taimi nei e leai se vaila’au mo lea fa’ama’i. Mo se fesili valaau Matagaluega o le soifua Maloloina o le 219.

 

12 FA’AI’U A’OA’OGA VASEGA 1 & 2 I LE SUISUI - FA’ATAUTAIA ASCC LAND GRAN /FCS

 

O  le vasega Suisui a tina o le Ekalesia a Iesu o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai i Pavaiai na fa’ai’uina lelei ma faia le latou fa’au’uga i le aso Tofi o le vaiaso ua te’a, ma sa auai le latou Epikopo ma sui mamalu fo’i o le Pulega a le ASCC - Land Grant Program i le latou aso faapitoa.

 

O le talatala mai a le tamaitai faia’oga o Diana Tarrant sa ia fa’ailoa ai, “O le to’a 12 o tina sa amata mai ai le vasega lea, e to’aono lelei i latou e le’i i ai ma se silafia o le masini poo le la’au suisui, faatasi ai ma le le’i i ai o se tomai suisui o i ai. O lona uiga o le amataga o nei sui e matua taumafai ona silafia e tina loto tetele nei ona iloa le la’au su’isu’i muamua lava, fa’asolo mai i le iloa fua lelei le ie ma tipi le lavalava a’o le’i amata ona ia tu’ufaatasia se ofu poo se ie faitaga o le fanau ma le tama o le aiga.”

 

O le isi to’aono ua mae’a le vasega muamua o lona uiga ua na’o na toe fa’amanatu ni mea ua galo, ma toe fa’asino nisi fua fou ua manatu ia su’ia aga’i i ai se ofu poo lavalava o fanau. Ae ua mae’a ona fa’aoaina lea vaega o le vasega i le tomai amata o le taleni suisui.

 

I le vasega ma le sauniga fai o le fa’au’uga o nei sui uma sa i ai tina sa faigaluega o le vasega lea, fa’apea fo’i ma nisi e to’alua sa mamai i lea aso, ma ua na’o le to’aono ai i latou sa auai mo le sauniga, ae o le to’a 12 le ua agava’a le to’aono e pasia le vasega muamua o le vasega suisui ma le to’aono fo’i ua ausia togi pasi mo le vasega lua i le suisui.

 

I le taimi nei ua fa’agasolo pea le tolu masina mo le vasega suisui ma ua fa’ailoa mai e nisi o tina sa fa’au’u mai le vasega lona lua, “O le matou avanoa fo’i lea e soso’o ai le vasega lona tolu o Mesepa.”

 

O le vasega i Mesepa fo’i o lo’o i ai tina fa’ato’a a’oa’oina, ma sui fo’i ua vasega lua, ae o lea la o le a fa’aopoopo atu ma tina nei o le a vasega tolu. Fa’ailoa i so’o se vasega suisui ua mae’a fa’au’uina, o latou la’ei ua ofu i lea aso iloga, o la’ei lava sa latou su’ia, ma ua aofia atu ai ma le faia’oga ma lona sui i lea fa’aaloalo a le vasega suisui.

 

SIITIA PENEFITI FOOD STAMPS MO OKETOPA & TAUSAGA ATOA

 

Ua fa’ailoa mai e nisi o tamaitai o lo’o siakia le agava’a  mo le Food Stamp “Ua i ai nei le isi si’itaga taua lava ua fa’atulaga mai e amata i le alamanuia mo e agava’a i le masina o Oketopa ma fa’asolo ai se’ia mae’a lava le tausaga atoa e faamuta fo’i ia Setema 2023.”

 

“E le gata ia i latou o lo’o maua le alamanuia poo e fo’i o le a maua le alamanuia i lenei tausaga, ae ua i ai ma nisi e pikia e outou mai o outou aiga e ta’ito’atasi, e maua fo’i le food stamp fesoasoani, tusa lava pe le o se tasi e tatau ma agava’a i le fa’amanuiiaga lea.”

 

O lona uiga, o le aofai o le food stamp o le a maua e le sui o lo’o agava’a i le food Stamp, o le a maua le aofa’i e $277 i le masina e tasi e afua ia Oketopa 2022 se’ia oo ia Setema 2023. O le sui ua ia pikia mai lona aiga e na te mauaina le food stamp e $208. i masina ta’itasi, o lona uiga o le a maua ai e aiga ta’itasi le aotelega o le food stamp e $485. i masina ta’itasi mo le tausaga atoa.”

 

Peita’i i le fa’alauiloaga na tu’uina aloa’ia mai le susuga le fa’atonu Muavaifa’atasi John Suisala e tusa o le afuaga ua siitia ai alamanuia mo nei tagata uma o le atunuu, sa ia fa’ailoa ai, “O le isi tupe fa’aopoopo e $10 miiona mai le Matagaluega o Fa’ato’aga a le malo tele, USDA, lea fo’i ua alagatatau ai ona toe siitia le tatou aofai o le Food Stamp e taua’aoina atu mo aiga ta’itasi o lo’o i ai sui ua agava’a i lea alamanuia, ma ua fa’atulaga e amatalia ia Oketopa 2022 ae fa’ato’a mae’a ia Setema 2023.”

 

Ua talileleia mai e le sui Failautusi o le Food, Nutrition  & Consumer Services, Stacy Dean lea fa’atulagaga ua fa’ataoto atu e le ASNAP a le DHSS ma sauni fo’i e tauaaoina atu alamanuia e pei ona fa’atulaga ma talatala atu nei ia i latou o talosagaina alamanuia ma ua agava’a ai.

 

FA’AMVAE ALOA’IA MAI LE ANZ AMERIKA SAMOA BANK IA AMERIKA SAMOA 

 

O Setema 30, 2022, ua mae’a ona fa’atofa mai ai le ANZ ia Amerika Samoa ma ona tagatanuu uma sa latou fa’aaogaina le latou tautua e ala i teuga’oa  ma ala fo’i o taumafaiga e atina’e le tatou atunuu i pisinisi, le malo ma aiga ta’ito’atasi.

 

O le latou tula’i ese atu, ua atoa i ai le 21 tausaga talu mai ona fa’atautaia le tautua lea faletupe i le teriori. Peita’i sa mua’i fa’atautaia mai lenei faletupe a’o le’i fa’atauina e le ANZ o le Amerika Samoa Bank, o se faletupe na fa’atautaia mai e nisi o tagatanuu lava ma faipisinisi o Amerika Samoa sa tofu fai siea i ai.

 

E i ai nisi sa vala’aulia fa’apitoa mai e le Pulega fa’alotoifale ina ia auai fa’atasi ma i latou e molimauina le latou toe aso i le teritori ma sa iloga ona fa’afiafiaina i latou ina ua fa’atasi atu i latou na vala’aulia.

 

O le tamaitai pule sili o le ANZ i Amerika Samoa Tasi Scanlon, fa’apea ma le Pule Aoao o le ANZ i le atuvasa lea e aofia ai Amerika Samoa ma Guam, Clarke Schaumann, sa la’ua fa’afetaia i latou sa fa’atauaina le vala’au ma auai atu mo le latou toe fa’atasiga i le tatou nei malo.

 

Sa fa’ailoa e Shaumann i ana toe upu, “Ua fiafia ma mitamita le ANZ Amerika Samoa Bank i lana auaunaga sa fa’atino mo le Malo ma tagata uma ae maise o faipisinisi i Amerika Samoa nei. E ui ina ua i’u nei, ae o lo’o ua va’aia le olaola ma le atina’e pea o le atunuu ona sa faia se sao o le ANZ i lea tulaga a’o tula’i mai e tauavea na’o i latou le tulaga tau teuga’oa i totonu o le teritori.”

 

O se vaega o lana tautalaga, sa ia fa’ailoa atu ai lona agaga fa’afetai tele, “Ia i latou sa tutumau mai pea e faigaluega se’ia oo ina tapunia faitoto’a o le tatou nei faletupe, o le fa’afetai e tatau lava ona avatua fa’apitoa lea ia te outou. Ua outou tautua ma le fa’amaoni se’ia oo i lenei fa’ai’uga o le tatou folauga fa’atasi. Fa’afetai tele lava.”

 

Sa auai atu le susuga John Marsh le faatonu sili o le Ofisa o Tautua Fa’aletupe a le Malo o Amerika Samoa, e suia fo’i e ia le faigamalo i lea fo’i fa’atasiga taua tele.

 

Na auai atu f’o’i le susuga le Faipule ole Tualauta, na mua’i tutulu o ia a’o ia faitauina le i’ugafono malilie fa’atasi a le Fono Faitulafono i ona maota e lua, e fa’afetaia aloa’ia ai le auaunaga sa fa’atino e le ANZ Amerika Samoa Bank i le teritori, i lont tula’i to’atasi mai e fa’atautaia tulaga ma aiaiga uma fa’aletupe a le Malo, Faipisinisi ma Aiga ta’ito’atasi ae maise o sui ta’itasi sa fa’aaogaina lea auaunaga i a latou fa’aputuga o’a i le teritori. 

 

I lea lava fo’i iugafono ua latou fa’amanuia atu ai i le isi la’asaga fou ua fuafua le fa’atupe a le ANZ e fa’atautaia, ma ua tele fo’i se aoga ia Amerika Samoa, o le fa’aiuga ua fa’ataunuuina nei e le ANZ, aua ua amata ai fo’i se taumafaiga fou e sili fo’i ona aoga mo le teritori.

 

O le a tapunia aloa’ia uma lala e lua o le faletupe i Tafuna ma Fagatogo ae o le a i ai pea lava nisi o lea faletupe i Amerika Samoa, mo nisi o aiaiga uma e tatau lava ona fa’atautaia e tusa ai o le latou tu’ua o le atunuu, ma le fa’amutaina o le latou tautua iinei, mo le isi 6 masina.

 

FUAFUA LE TATALAINA O LE PAKA LIONA - ASO FAFAILE NEI

 

Ua fa’atulaga nei se fiafia fa’alaua’itele i le aso Faraile nei mo le nofoaga fou i le Paka Liona e tatala aloa’ia ai lea nofoaga mo le fa’aaogaina e le lautele. O le fa’amoemoe ua fa’atulaga e amata i le itula e 11:00 i le taeao.

 

O le a tapunia le ala ta’avale i le po o le aso Tofi aua lava tapenaga a le a’u faipisinisi e fa’atutuina latou nofoaga fa’apitoa e fai’aiga ai le to’atele o le a aofia fa’atasi i le tatalaga o le Paka Liona i le aso Faraile.

 

O le vaega o le alatele o le a tapunia, e afua mai lumafale o le TCF se’ia oo mai i le Lotoa a le ANZ ae tuuina atu le taimi mo faipisinisi mo a latou fale’aiga fa’atutu.

 

MEAALOFA TALAFUA OLOA MO FANAUITI I LE ECE 

 

O le aso Gafua na ese ai le pisi o tina o fanauiti ua mae’a piki a latou pepa e talafua ai oloa e $50 ua na’o meaa’oga seevale ma ni ofu o le fanauiti mai Faleoloa o Tutuila i soo se nofoaga o i ai poo Manu’a i lona lala i Tafuna ma le Daily Store i Nuuuli.

 

O le tala fiafia a nei tina, “O le aso Sa lea ua iloga e tatau ai ona fa’atau ofu papa’e o le fanau, ae ua matua fiafia e va’ai atu i se’evae ma isi mea uma e fa’aaoga mo le a’oga. Ua lava ma totoe ai le fa’atauina o nei mea i lea alamanuia fo’i ua maua.”

 

O lea fesoasoani o lo’o fa’atulaga mai e le Ofisa ulu o le ECE lea sa piki mai ai le meaalofa a le fanauiti.

 

Ua fa’ailoa mai e le tamaita’i fa’atonu o le ECE Minareta Tinitali, “Ua laugatasia uma lava le fanauiti o lo ua aofia i le tausaga 3, ma le 4 i le ECE i lenei alamanuia. O se meaalofa ua fa’atulaga mo fanau uma ua toe a’e atu i le ECE fa’apea ma fanau ua fa’ato’a fa’aulu mai mo le ECE. O le a tatala lava lenei fa’ameaalofa se’ia oo i le aso 24 Oketopa, 2022. O lona uiga matua uma e le’i faia le lesitala a fanau a’oga i le ECE, vave loa ona e fa’ataunuu lou tiute ma koleti mai ai le pepa e talafua ai oloa a lau tamaititi aoga ECE.”

 

Mai le vaega a le Lesitala a le Polokalama lenei polokalama ua fa’ailoa mai, “E tusa ma le 200 o fanauiti ua toe fa’aulu mai ma le 10 o sui fou ua fa’ato’a lesitala i le ulua’i aso o lenei alagamanuia patino mo le fanauiti ua ulufale i le polokalama a le ECE. Tatala pea le faitoto’a mo lea alamanuia se’ia oo i le toe aso ua fa’atulaga mai.”

 

Ua fa’ailoa mai e Tinitali, “O se taumafaiga ina ia fesoasoani i matua i lenei vaitau o le Lotu a Tamaiti mo fa’atauga patino i lona lea alo ua fa’aulu mai i le ECE, ae maise fo’i o se fa’afetai i matua ona o le agaga i le lumana’i mautu o le a’oa’oina lelei o fanau lea ua manatu ina ia vave fa’aulu o latou alo i le ECE. Matua ia una’ia malosi pea o outou agaga e va’ai patino i le lumana’i o nai o outou fanau, aua o lo latou manuia o le manuia fo’i lea mo outou ma aiga.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all