Skip to main content

Silia 40 taua’ao Tusi Pasi ...

I le atoaga o le lua vaiaso o fa’atautai le A’oa’oga Fa’asaeanisi mo Fa’asao o le Gataifale i le motu o Aunuu, sa faia ai loa le tauvaga o ituaiga fagotaga e fa’ataga i totonu o nei fa’asao o le gataifale.

I le toe aso o lea fa’atasiga Aso Faraile ua te’a na poto ai fanau ua mae’a lesitalaina i lea polokalama i Aunu’u, na tofusia i latou ma ofe, ae fagota se i’a e fa’aaoga ai le auvili ma le matau.

Sa fa’atasia ane nisi o le mamalu o aiga ina ia maimoaina le taumafaiga ale fanau, ma fesoasosani fo’i e puipuia le fanau mai ni fa’alavelave e ono tutupu mai, aua o le a filifili le fanau po’o luga o le ‘aupa ma’a o le uafu po’o le matafaga e  saili se i’a e manumalo ai.

E le gata i le fa’aaogaina o le auvili ma le maunu ae na fa’alauiloa fo’i e i ai fa’ailoga na saunia fa’apitoa mo nisi ituaiga faiva. O lona uiga e mafai ona matatao se i’a, pe fa’aaoga le ofe Samoa.

O fanau sa auai e muta mai latou tausaga i le 14, o lea sa le to’atele nisi na fa’aaoga nisi ala e fagota ai, ae au fa’aaoga lava le auvili ma le maunu na tapena e le aufaigaluega sa aoaoina lea vasega.

E siia i le 40 le fanau sa auai, peita’i, sa i ai nisi o le fanau e a’o’oga i le ECE, o i latou ia sa le maua ni o latou Tusi pasi, ona e le’i iloa lelei e i latou tusitusi e pei ona fa’aaogaina ai i latou i valiga ata, tusiga tala pupu’u e fa’atatau i le ‘amu ma le a’au, fa’atasi ai ma isi mea uma e taua i le gataifale.

A’o le’i tala fa’auto atu le fanau mo a latou faiva, sa mua’i fa’amanatu ia i latou e taua tele le saogalemu o i latou i le taimi atoa o lo’o fa’atautaia ai le latou tauvaga mulimuli o le a’oa’oga.

Na va’aia le fiafia o le fanau e fagogota, o se mea o lo’o va’ai i latou e faia o latou aiga i le tele o taimi. Ua iloga fo’i e nofouta i latou i fe’au e faia e tagata ftaifaiva, ae maise o lana tausoa. A uma ona maua le i’a a le tautai, ona pasi lea o le auvili ma le maunu i le tausoa e saili fo’i sona ‘ai mo le tauvaga.

O se tasi o tama’ita’i e 12 tausaga le matua, Losalina To’alepai, sa fesiligia o ia po’o le a se mea ua ia maua mai lenei aoa’oga fa’apitoa sa auai mo le lua vaiaso.

“O a’u sa ou maua mai nisi o fa’amaumauga aoga i lenei a’oa’oga. O le so’ona vevela o le La, ua mafua ai ona vevela atili le suasami, ma e mafai ona ‘aveesea le lanu sa’o o le ‘amu, ma ua le gafatia ai ona ola lelei lea ‘amu. O le a si’isi’i atili fo’i le suasami ma louloua e atili ai ona vave fa’atamaia ai nisi ‘amu.”

O le talavou e 13 ona tausaga le matua, Palaki Sagale, sa fesiligia i se mea ua ia iloa talu mai ona auai i lea a’oa’oga o le gataifale.  “O lo’u fiafia i lenei a’oa’oga, aua o se olaga o lo’o ola a’e ai tupulaga e feso’ota’i lava ma le ta’i i lumafale, ae tuafale i le ma’umaga ma le togafa’i ma niu. E aoga ia te a’u lo’u iloa faifaiva, e aoga fo’i ia te a’u lo’u iloa lelei o lo’u gataifale ma tulafono ua sapaia ai nei, ina ne’i o mai nisi avatu matou i’a ae o lea e nonofo lava matou,” o sana tala ‘ata lea.

O le susuga Peter Taliva’a o le NMS sa avea ma se tasi o faia’oga o le Gataifale, sa ia faailoa mai, “O lo’o ua ta le atule, peita’i e le sau i totonu o le uafu le i’a, e i fafo atu lava, ma e le o fagotaina e le afio’aga, e tau fa’alata mai e i’u lava ina sau i totonu pe afai e le fagotaina e pei o le Lau ma toso le upega. E fagota loa fa’apena le i’a, le toe va’aia fo’i i gataifale o Aunuu.”

Na fa’amaonia lea tulaga ina ua maua mai i’a a le fanau i o latou faiva e ta’i futu le u’umi o i’a o le Lai, o le i’a lea e a’e fa’atasi mai lava ma le Atule e tusa o le saunoaga a Taliva’a.

O le sui muamua na mata le i’a o le ali’i tautai o Palaki, o lana i’a o le Sagale. Sa fa’atonuina e ‘ave loa le i’a i lona tina e fai ai se sua i’a a ona matua. O le lona lua o Reno Thompson, 13 tausaga le matua e tusa ma le 10 inisi le tele o lana Lai sa mata i le auvili.

O Vesi Umi, 14 tausaga le matua, o se tasi fa’ato’a alu atu lava i lea aso e talia lona vala’aulia mai se tasi o ona tausoa ina ia auai, o lea sa ia mauaina ai le i’a, o le poge. O ia lenei o se tasi o kapeteni o le va’a na fela’uaina le au faia’oga e o i Aunuu ma toe fo’i i le alatele i Auasi. O le supokako a le va’a, peita’i ua fiafia e faifaiva i lea fo’i taeao ae tu le va’a.

I le mae’a ai o faiga faiva a le fanau ona faia lea o le sauniga fa’apitoa e taua’aoina ai latou Tusi pasi ae maise o latou fa’ailoga ua agava’a ai nisi ona o le faigafaiva fa’atauva sa auai.

O le vaega fa’apitoa na mataina i faigafaiva, o le sui sa ia mauaina le fa’ailoga o le faigafaiva i nisi ala e le o le Auvili ma le Silaloi o i ai le maunu. O ia lea o Glen Toalepai, 14 tausaga le matua, sa ia fa’aaogaina le Ofe Samoa ma le silaloi e i ai le fulu. O Toma Fuimaono e 14 tausaga le matua, sa ia fa’aaogaina le matatao ma a Mulu o ia mo lona faiva.

O le Fa’asao lea i Aunu’u ua fa’ataga ai faigafaiva fa’asamoa moni e aofia ai: Seu le pulu, toso le Lau mo le Atule, Po Amaama, Solisoli Gau, Soli fugafuga ma le tuiga sea, faiga tuitui ma le vaga, ma le aoina mai o le alili.

I a’oa’oga a le NMS/SSSV Camp, ua fa’ailoa ai i le fanau talavou, o le lumana’i o le atunu’u ma afio’aga, e le fa’asao, ina ia fa’ao’o atu sosia o le gataifale i tupulaga faia’e o afioaga ma le atunu’u, ae leaga le so’ona fagotaina e lenei vaitau, ae le mana ai ni alamanuia e tupulaga e le’i soifua a’e.

O le tama’ita’i o Apulu Veronika Mortenson sa ia fa’afetaia le vasega o fanau sa lautogia i Tusi pasi ma fa’ailoga, ae maise o latou aiga sa fa’atasi ane, ona o le auai i lea a’oa’oga, e aoga mo le soifua o tagatanu’u uma o le motu ma ia iloa patino fo’i se vaega o le galuega tima’i o lo’o faia e le matagaluega, e fetufa’i ai ma i latou i mea lelei e fa’asao ai le gataifale mo le lumana’i.

E i ai fo’i avanoa fa’asikolasipi e mafai ona agava’a ai nei fanau i le lumana’i pe afai o le a fa’aauau ai pea ona latou fiafia e galue i le fa’asao o le siomaga ma le gataifale.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all