Skip to main content

Sauni le Faamasinoga e faamalosia Tulafono Tau Femalagaaiga

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - Ua i ai le fuafuaga a le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili lagolago ia Fiti Sunia, o le faaiuga lea ua fuafua le Fa’amasinoga e tuu atu i le tama’ita’i o Rosemarie Siale lea ua ta’usala i lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, o le a aofia ai ma le faamalosia o Tulafono tau Femalagaaiga, e ala i le poloaina o le sponsor e fa’atino ona tiute i lalo o le Tulafono.

 

O le vaiaso nei lea na faatulaga e lau ai le faasalaga o Siale, ae talu ai le talosaga a le malo ina ia toe faafo’i Siale i lona atunu’u, na manatu ai loa le Fa’amasinoga e aofia i totonu o le faaiuga o le faasalaga a Siale tuutuuga faasaga i lana sponsor. 

 

Ua toe tolopo i le aso 21 o Iulai le lauina o le fa’asalaga a Siale, ae ua poloaina e le Fa’amasinoga lana sponsor ina ia oo atu i luma o le Fa’amasinoga i le aso lea.

 

O le aso Gafua na te’a nei na tula’i ai Siale i luma o le Faamasinoga mo le lauina o lana fa’asalaga.

 

O le ali’i Loia Fautua lagolago ia Rob McNeill o lo o tula’i mo Siale, ae o le tama’ita’i Loia Sili lagolago ia Kristie Soule o lo o tula’i mo le itu a le malo.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Siale i le moliaga mamafa o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa. Ae i lalo o le maliliega na sainia e Siale ma le malo i le 2 masina talu ai, lea fo’i na talia e le Fa’amasinoga, na malie ai Siale e tali ioe i le moliaga ua toe teuteu e le malo, le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta o le aisa, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le toese mo le umi e oo atu i le 5 tausaga, pe fa’asala i le salatupe e oo atu i le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e 2.

 

I le tali ioe ai o Siale i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, na ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 10 o Ianuari 2020, na ia umia faasolitulafono ai vaega o le pauta faasaina o le aisa. Sa ia ta’utino e fa’apea, sa ia te ia se paipa tioata sa i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

Ina ua maua le avanoa o Siale mai le Fa’amasinoga, sa ia faatoese ai i le Fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono, ma ia talosagaina ai se isi avanoa o ia. Sa ia taua e fa’apea, o masina na taofia ai o ia i le Toese, ua ia lagona ai lona salamo.

 

Na talosaga le loia a le malo ina ia faasala Siale i se faasalaga faanofovaavaaia, e aofia ai ma le poloaina na te tuua ai le atunuu ae toe fo’i atu i lona atunuu na sau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

Na taua e McNeill e fa’apea, o Siale, o se tagatanu’u na fanau i Ausetalia, ma ua tele tausaga talu ona aumau i Amerika Samoa nei.

 

Na talia e le Fa’amasinoga le talosaga a le malo ina ia faatonu Siale na te tuua le atunuu, ae tatau ona tuuina atu lea poloaiga a o i ai le sponsor a le ua molia. 

 

TAGI A LE MALO

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, i le aoauli o le aso 8 o Ianauri, ao tiute ni ali’i Leoleo mo le vaaia o le saogalemu i luga o le alatele i Futiga, sa molimauina ai e Leoleo le alu saoasaoa o se pikiapu lanu uliuli sa sau mai Iliili e aga’i atu i Leone.

 

E le gata i le alu saoasaoa o le pikiapu, ae sa molimauina fo’i e Leoleo, e le o faia le fusipa’u o le ave ta’avale.

 

O le taimi lea na faaola ai loa e Leoleo le sailini o le latou ta’avale ma tuliloa ai loa le ta’avale e pei ona taua, ma maua atu ai i luma o se Faleoloa i Puapua, ma faatonuina ai loa le ave ta’avale e taofi le ta’avale. Na usita’i le ave ta’avale ma afe ai loa i tua le ta’avale i luma tonu lava o le Faleoloa i Puapua.

 

A o savavali atu Leoleo e talanoa i le ave ta’avale e faailoa i ai le mafua’aga ua taofi ai lana ta’avale, na vaaia e Leoleo le oso mai i fafo o le ave ta’avale ao uu i lona lima se ato uliuli.

 

Na faatonu e Leoleo le ave ta’avale e toe oso i totonu o le ta’avale, peita’i sa taumafai le ave ta’avale e finau ma fesili i le mafua’aga ua taofia ai lana ta’avale, ae sa faaauau fo’i ona fa’atonu e Leoleo o ia e oso i totonu o le ta’avale. Na usita’i le ave ta’avale ma oso loa i totonu o le ta’avale.

 

E to’alua i laua sa i totonu o le ta’avale, o le susuga a Eddie Boy Va’avale, o ia lea sa faafoeina le ta’avale, ma le tama’ita’i o Siale, lea sa nofo i le nofoa o le pasese.

 

Ina ua fesiligia Vaavale i lona laisene ave ta’avale, sa tali le ua molia, ua leva ona leiloa lona laisene. Na siaki e Leoleo faamaumauga a le Ofisa o Taavale Afi ma faamaonia ai, ua silia i le 3 tausaga talu ona mae’a le aoga o le laisene ave ta’avale a Va’avale, e le i toe alu fo’i e fa’afou.

 

Na siaki fo’i e Leoleo le laisene o le taavale ma iloa ai, e ese le taavale e ana le laisene lea o lo o fa’apipi’i e le ua molia i lana ta’avale.

 

Talu ai mafua’aga e pei ona taua, o le leai o se laisene ave ta’avale a Vaavale, atoa ai am le sese o le laisene taavale o lo o fa’apipi’i i lana ta’avale, na faia ai loa le fa’aiuga a Leoleo e taofia le ta’avale, atoa ai ma le auina atu  o Va’avale ma Siale i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega atili.

 

A o lei auina atu le ta’avale ma i laua ua molia i le Ofisa mo isi suesuega, na faatonu e Leoleo i laua ua molia ina ia tulioso i fafo ma le ta’avale ae se’i saii o la tino poo i ai ni aupega malolosi mo le puipuia o le saogalemu o Leoleo.

 

Ina ua su’e e Leoleo le tino o Vaavale, na maua ai i le taga o lona ofuvae sa faia se fana o le ituaiga o le .38. Sa toe saili le isi taga ma maua ai pulu fana e fa’aaoga i le va’a o le ituaiga o le .38.

 

Na faasolo atu le sailiga a Leoleo i totonu o le ta’avale, ma maua atu ai le ato lanu uliuli lea sa uu e Va’avale i lona lima. I totonu o le ato uliuli, na maua ai e Leoleo straw e 17 ua uma ona ta tipi tulimanu, ua uma fo’i ona utu i ai vaega o le pauta pa’epa’e. Sa maua ai fo’i e Leoleo straw e 47 e le o i ai ni pauta papa’e i totonu. O le isi itu o le ato, sa maua i ai pepa iila e 52 ua uma ona utu i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

O le va o le nofoa o le ave ta’avale ma le nofoa o le pasese, na maua i ai e Leoleo se paipa tioata o lo o i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

Ina ua saili e Leoleo le tino o le tama’ita’i o Siale, sa maua i ai se paipa tioata o lo o i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

Na faia e Leoleo se suega faapitoa i pauta papa’e na maua i le ta’avale ma tino o i laua ua molia nei, ma faamaonia ai, o vaega ia o le pauta faasaina o le aisa.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Siale i le paipa tioata sa maua ia te ia, na ia faamaonia ai, o lana meatotino lea na avatu sana uo tama ia te ia.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Va’avale e tusa ai o fualaau fa’asaina, o le fana ma pulufana sa maua ia te ia, sa ia ta’utino ai, o meatotino uma ia e patino ia te ia. Na ta’utino atili Vaavale e fa’apea, o fualaau faasaina, o le fana ma pulufana na maua ia te ia, o mea ia sa ia fa’atauina mai i se ali’i mai Vaitogi ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu fualaau fa’asaina ina ia maua ai sana tupe.

 

Na taua atili e Va’avale i lana fa’amatalag tusitusia sa tuuina atu i Leoleo, ua silia nei i le tausaga le umi talu ona ia faia lenei galuega o le tulei ma faatau ese atu o fualaau fa’asaina i tagata lautele. O le faanaunauga i lona loto, ia avea lea tama’i pisinisi o se auala e maua ai se tupe mo ia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all