Skip to main content

Puna’oaolevasa’, o le a fesoasoani i le DMWR

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le amataga o lenei vaiaso sa fa’ataunu’uina ai le fa’apaiaga o le va’a fou a le Matagaluega o Puna’oa o le Faigafaiva ma le Vaomatua (DMWR) a le teritori, i le uafu i Malaloa. 

Ua fa’aigoaina lenei va’a fou o le ‘Puna’oaolevasa’ ma e 32 futu le umi, ae 12 futu lona lautele.  O lenei va’a fou, sa galuegaina ma fausia e le aufaigaluega a le Industrial Gases Ltd. i Tafuna, i lalo o le taitaiga a le taitai tufuga ia Andy Wearing, e pei ona sa faalauiloa mai e le pule o le kamupani, ia Peter Crispin.  Ma e lima masina na fa’ataunu’uina ai lenei galuega.

O le tatalo amata o le sauniga i le taeao o le aso Gafua, sa faaleoina lea e le susuga i le Faafeagaiga o le EFKAS Atu’u, ia Rev. Sio Opeta ma sa ia aumaia le mau mai i le Tusi Paia, Kenese 1: 18, e fa’aautuina ai ona mafaufauga i lea taeao.

Sa faamamafaina e le susuga i le fa’afeagaiga ia upu o lo’o i le faai’uga o le mau, “Ona vaai atu lea o le Atua ua lelei.”  Saunoa le susuga ia Rev. Opeta, o i tatou uma o fa’atumutumuga o galuega a le Atua, ma o lo tatou tiute o le puipuia, faasaoina ma fa’aauauina ana galuega uma.

Ma na ta’ua foi e Rev. Opeta, o le tiute foi lea o le a fa’atino e le ‘Puna’oaolevasa’, o le a fesoasoani i le DMWR e fa’atinoina ona tiute e le gata i tagata o Amerika Samoa, ae faapea foi ma le Atua.

O le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui E. V. Ale sa avea ma sui o le Faigamalo i lea taeao ma sa ia ta’ua e faapea, o se tasi nei o sini autu a le afioga i le kovana, Lemanu P. S. Mauga, o le aumaia lea aseti ma polokalama e fesoasoani i le malo ina ia faatinoina ona tiute mo tagata o Amerika Samoa.

Na saunoa La’apui, atonu o se tasi o vaega taua o lenei va’a fou, ona sa fausia lava i totonu o Amerika Samoa, e ona lava tagata – le susuga ia Crispin ma lana aufaigaluega.  O se tulaga o lo’o finagalo ai le kovana ma lana Faigamalo, e pei ona ta’ua e Laapui, o le tatalaina o avanoa e mafai ai ona fa’amanuiaina tagata o Amerika Samoa.

Sa fa’aalia e le afioga i le Lutena Kovana le matagofie o lenei va’a fou ma ua fa’ateleina lona taua ona sa fausia lava i totonu o Amerika Samoa.

Sa ia fa’aleoina le agaga fa’afetai ia i latou uma sa galulue i le fausiaina o le va’a fou.  Ma na ia ta’ua foi le iai o se faamoemoega i taitai o le malo, e faimalaga atu i Manu’a i ni nai vaiaso, mo le fa’amanatuina o le Sisiga Fu’a a Manu’a, ma o le a faapea ona auai ai le ‘Puna’oaolevasa’ i se fa’aaliga va’a o le a faataunuuina i lea polokalama.

O lo’o ua iai se faamoemoe, o le a aofia uma va’a a le malo, faatasi ai ma le ‘Puna’oaolevasa’, seia vagana ai ni va’a se lua a le ‘Search and Rescue’ o le a faamuli atu i Tutuila, aua ni fa’alavelave fa’afuase’i e ono tula’i mai.

Sa toe faamanatuina mai ai foi e le tofa ia La’apui i lea taeao, se tasi o tiute a le DMWR, mo le puipuia ma le fa’asaoina o puna’oa i fanua ma le vaomatua, e pei ona iai le Naumati.

Na saunoa le afioga i le Lutena Kovana, e pe a ma le 27 eka o vaomatua i Tafuna, lea o lo’o taumafai le Faatonusili o le DMWR, le susuga ia Taotasi Archie Soliai, ma na faapea foi ona taumafai iai nisi o Faatonusili o lenei matagaluega ua mavae atu, e fa’asao ma puipuia mai i le tatu’uina i lalo.

Na saunoa le afioga i le Lutena Kovana, i sona talitonuga, e toe pau lea o le vaomatua (Rainforest) i totonu o le Pasefika ma o se faamanuiaga lea ia Amerika Samoa, o le mauaina mai lea o se fesoasoani mai i le malo feterale, e faatauina ai nei fanua.

Ma na ia ta’ua le umi ma e le’i faigofie foi ona taumafai le malo e faatauina mai nei fanua, ae o lea ua mafai ona fa’amanuiaina le taumafaiga a le malo ma ua mafai nei ona tausia ma fa’asaoina nei fanua, mo fanau o le lumanai.

Sa fa’aleoina foi e le tofa ia La’apui lona agaga fa’afetai i le susuga i le Faafeagaiga ona o le feau taua po o le Upu a le Atua, na folasia i lea taeao.  Ma o se faamanatu i tagata uma, le iai i tagata ma Kerisiano uma, o le tiutetauave, e puipuia ma faasaoina galuega matagofie a le Atua.

I lana saunoaga i lea taeao, sa fa’aalia ai e le Faatonusili a le DMWR le avea o lenei va’a fou ma se vaega taua o le agai i luma o taumafaiga a le latou matagaluega, i le faasaoina, puipuiga ma le tausiga o puna’oa o faigafaiva ma le vaomatua a Amerika Samoa.

Sa ta’ua e Taotasi o le ‘Puna’oaolevasa’ o se mea faigaluega taua o le a mafai ai ona fa’atinoina e le DMWR ana misiona, e pei o le fesoasoani i su’esu’ega ma le mataituina o nisi o tulaga tau i faigafaiva e aofia ai ma sami faasaoina (Marine Protected Areas).  Ma le tele o tiute tau i faigafaiva faapea le vaomatua, e pei o su’esu’ega i pe’a ma isi manu o le vaomatua, ae le gata i lea, o manu o le sami.

Ma o le a aoga foi le va’a fou i le fa’aleleia atili o a latou polokalama tau a’oa’oga.

Sa saunoa foi Taotasi, o se tasi o tulaga taua i le va’a fou, o avanoa e tele o le a mafai ona faataunuu ai misiona a le Matagaluega i Manu’a faapea le Rose Atoll.

O le tau atoa o le va’a fou, e $372,000 lea sa faatupeina e le polokalama a le WSFR (Wildlife Sport Fish Restoration).

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all