Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOE FASI LAVA E LEISI FAIAVA LEISI FAIAVA

Ua molia nei le susuga ia Ausage Lelilo, i tu’ua’iga o le Fa’ao’olima ma le Faatupu Vevesi, ona o se faalavelave na tula’i mai ia Novema 21, 2024 lea na vala’au atu ai le uso o lona to’alua i le Ofisa Leoleo i Fagatogo, ma ripotia ai le osofa’ia e Lelilo o lona to’alua (leisi faiava) ma sola ai.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave, sa molimauina le manu’a o foliga o le na a’afia, faapea ma lona tau’au taumatau.  O lea na fa’afeso’ota’i ai e leoleo ia le vaega a le EMS e agai ifo i le ofisa leoleo i Tafuna, o le a avatu ai iina le na a’afia, ina ia togafitia ai ona manu’a.

Na faamatalaina e le tina na valaau i le ofisa a leoleo, o lo’o iai Lelilo i lona potu i le fogafale lona lua o le latou fale, ae peitai, sa fiu leoleo e saili o ia, ua leai seisi.  

O le na a’afia ma le ua molia (Lelilo) e uso a la ta’ito’alua, ae e nonofo fa’atasi i le fale e tasi.

Sa fa’atalanoaina e leoleo ia se molimau lea sa faamatalaina lona lagonaina o le tauga’upu a Lelilo ma le na manu’a i luma o le fale.  Ma na u’u e Lelilo ia se to’oto’o ma fa’alala i le na manu’a.  Ma ia va’aia ai le u’u mai e Lelilio o se sima ma tu’i ai le na manu’a.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le alii sa manu’a i lenei faalavelave, sa ia faamatalaina le alu atu o Lelilio ia Novema 18, 2024, ma fesiligia o ia e e tusa ai ma ni masini pu’eata i totonu o le fale ta’ele.  Ma sa ta’ua e le na manu’a, e amata loa ona tagofia e Lelilio ia vaega o fualaau faasaina, amata loa ona faapea le masalosalo.

I le aso 19 o Novema, 2024, sa valaau ai le to’alua a le na manu’a, i lona uso (le to’alua a Lelilio) mo le talanoaina o le mataupu (i le su’esu’eina e Lelilio o lona to’alua).  Ma sa lapata’ia ai e le to’alua a le na manu’a, ia Lelilio, o le a ia valaau i le ‘probation officer’ a Lelilio.

Ae o Novema 21, 2024 sa alu atu ai Lelilio o nofonofo le na manu’a, i luma o le fale.  Sa nofo atu ai loa Lelilio i ona autafa ma fesiligia le na manu’a, pe o ona tofotofoina o ia (Lelilio).  Sa tali mai le na manu’a, e le fefe ia Lelilio, ae ona e matua atu Lelilio ia te ia, e fa’aaloalo ai.

Sa ta’ua e le na manu’a le tu’ua’ia o ia e Lelilio i le tagofia o fualaau faasaina, ma na ‘a’apa atu Lelilio ma u’u mai se sima ma tu’i ai le itu o foliga a le na manu’a.  Sa ta’ua e le na manu’a, lona tago atu i le u’u le lima a Lelilio lea sa iai le sima, ae tu’i mai o ia e Lelilio i leisi ona lima, ma amata ai lona o la fufusu.  Na mafai ona u’una’i ese e le na manu’a ia Lelilio, ma tamo’e loa i lona potu.

Na ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo le lokaina muamua foi o Lelilio ona o tu’uaiga i sauaga i totonu o le aiga.

Sa faatonuina e leoleo ia le na manu’a ma lona to’alua ina ia vala’au atu le ofisa a leoleo pe a toe fo’i ifo Lelilio i  le fale.

O moliaga faasaga ia Lelilio, e aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e lua, o se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa.  Faapea ma le Faatupu vevesi i totonu o le aiga, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama.

E $50,000 na fa’atulaga e le faamasinoga, e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MISA A SE TAMALOA MA LONA ATALII

O Novema 24, 2024 na fa’afeso’ota’i ai e se tama matua ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia ai sona atalii, o lo’o faatupu vevesi i totonu o le latou aiga, ma o’o ai lava i le tuleia o ia e lona atalii.

E tusa ai ma faamatalaga i totonu o faamaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o Novema 24, 2024 sa valaau atu ai le tama matua i le ofisa a leoleo i Tafuna, ona o lona atalii, le susuga ia Samuel Gaisoa (lea ua molia), o lo’o faatupu vevesi i lona fale.  Ma na ta’ua e le tama matua, le le mafai ona ia taofiofia  lona atalii.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia se alii e leai sona ofutino ma lona to’alua, o savali ese mai le pa pito i luma o le fale a le tama matua, ma o la agai atu i le la fale.  E fa’afesaga’i le fale a le tama matua ma le fale a lona atalii.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tama matua, sa ia faamatalaina le amata mai i le 3:00 o lea vaveao le laulauvale solo o se tagata i autafa o lona fale.  Ae ina ua sau e va’ai po o ai, sa ia iloa ai, o lona atalii.  

Sa faapea foi ona ki leotele e lona atalii ia lana masini faaleotele (speaker) i luma o lona fale.  Ae ina ua sau iai le tama matua e fautuaina lona atalii e ki i lalo lana musika, ona o le pa’o ma tuaoi, ae una’i solo ai o ia e lona atalii, i totonu o le potu malolo.  Ona soso’o ai lea o le sau o lona ma se pate i le sasa ai le fa’ata i le itu tauagavale o lana taavale.

A’o talatalanoa leoleo ma le tama matua, sa faate’ia i latou, i le oso atu o le ua molia, i totonu o le fale ma se agaese.  Sa faapea ona taumafai leoleo e ave’ese le agaese mai le ua molia, ae peitai, sa faapea atu le ua molia i leoleo, ina ia fa’aeteete.

Na i’u ina mafai e leoleo ona ave’esea le agaese mai i le ua molia.  Mulimuli ane, na faapea ona talatalanoa leoleo ma le to’alua a le ua molia.  Ma na molimauina foi e leoleo le manogi fa’asuaava o le ua molia.

Sa aveina e leoleo ia le ua molia i le ofisa a leoleo mo le faia o su’esu’ega ae peitai, sa musu le ua molia e faia sana fa’amatalaga.

Ua molia nei o ia i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o ni vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E le gata i lea, sa molia foi o ia i le Faaleagaina o meatotino, i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ o solitulafono mama.  E mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $2,000 se vaegatupe faatulagaina, sa mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all