Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA NI ALII E TOALUA I LE FA’AO’OLIMA 

O le afiafi o Oketopa 31, 2024 na agai atu ai leoleo e vaovao se misa i le fale (pavilion) i luga o le Malaeoletalu i Fagatogo, ma lokaina mai ai ni alii se to’atolu.

Ma e tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, e foliga mai, o le fa’alavelave na tupu i le va o i latou ua molia ma se tamaloa na manu’a, ma ona atalii e to’alua.  Na taumafai leoleo e fa’ato’ato’a le mataupu, a’o taumafai atalii o le tamaloa na manu’a, e su’e i latou na fa’ao’olima i lo latou tama.

Sa aveina atu e leoleo ia le tamaloa na manu’a ma ona atalii i le Ofisa Leoleo autu i Fagatogo ma na o latou fa’ailoa atu ai i leoleo, le suafa o Levaula Wright, o se tasi sa ta’alo lakapi i luga o le malae.  Ma na o latou ta’ua e faapea, o ia lea sa amataina le fa’alavelave.

Na faapea ona aumaia e leoleo ia Levaula i le ofisa a leoleo mo le fa’atalanoaina.

O lo’o ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a leoleo le fa’aaogaina e le susuga ia Xavier Wright ia se fagu vai malo, e sasa ai se tasi o atalii o le tamaloa na manu’a, i luma o le Pavilion.

Ma e foliga mai, na mafua le fusuaga ona ua le fiafia Xavier i le auala na tali atu ai se tasi o atalii a le tamaloa na a’afia, ia te ia (Xavier), a’o latou iai i le koneseti a Maoli i le Stadium, ia Oketopa 30, 2024.

Ina ua tupu le fa’alavelave i le va o Xavier ma le atalii o le tamaloa na a’afia, i le aso na soso’o ai, sa faapea ona alu atu le atalii lea ma ta’u i lona tama ma lona uso.  O iina na o mai ai loa le tamaloa ma ona atalii i le malae, ina ia fofoina le faafitauli.

Sa maua atu e le tamaloa na manu’a ia Xavier i tafatafa o le ‘Pavilion’, o lo’o tu tu mai ai ma ni tamaitai se to’alua, ae o lo’o ia u’uina se pate pesipolo u’amea.  Ina ua latalata atu le tamaloa ma ona atalii ia Xavier, sa faapea ona ta ta e Xavier, ia le palapala, i le pate, ma sa ia fai mai i le tamaloa ma ona atalii, e taofi.

Na faatonuina e le tamaloa na manu’a ia Xavier, ina ia tu’u i lalo le pate, ma sa faapea ona faia e Xavier.

Ona faamanino atu lea e le tamaloa sa a’afia ia Xavier, o lana fanau, sa fananau ma tutupu ifo i totonu o le nu’u, ma o le mafuaaga lea e na te le malamalama ai pe aisea ua o latou misa ai.

A’o fa’ato’ese mai Xavier i le tamaloa na a’afia, sa faafuasei ona kiki e Levaula Wright ia leisi atalii o le tamale.  Ma na taumafai le tamaloa e puipui lona atalii, ona ua toatele ni isi ua feosofi ma fesoasoani i le fasiga o i latou.

Sa maua e leoleo se ata vitio o le faalavelave ma na fa’aalia ai le taumafai o le tamaloa e puipui lona atalii, a’o taumafai ia Levy Wright e fasi.  Ona oso mai lea o seisi alii, e suafa ia Filipo Neueli ma ta le tuaua a le atalii o le tamaloa, i pate u’amea.

Ae oso atu Levy tu’i le tamaloa ma o latou pa’u’u fa’atasi ai ma ona atalii.  Ma na tu i luga le tamaloa ma taumafai e puipui lona atalii laititi, ae toe tau ai le tu’i a Levy i lona mata tauagavale, ona ia (Levy) savali ese lea.

A’o taumafai se alii e fesoasoani i le tamaloa na a’afia, na oso mai se tamaitai ma kiki tua o le ulu a le atalii laititi a le tamaloa, po o na foliga ma futi lona ulu.  Ona soso’o mai ai lea ma seisi alii ma se pate, ua ta ai le papatua o le atalii laititi.  Ae o le taimi lena, o lo’o fa’aaogaina ai foi e seisi alii se pate, e sasa ai leisi atalii a le tamaloa na a’afia.

Sa faamatalaina e le tasi o atalii a le tamaloa na a’afia e faapea, sa valaau atu ia Xavier ia te ia, i le koneseti a Maoli, ae sa ‘ese ni igoa sa ia fa’aogaina ma na fai atu Xavier ia te ia, o le a ia fasi ina o ia (atalii).

O le aso na soso’o ai, sa ta’ua e le atalii, a’o faia se latou ta’aloga volipolo i le malae, na alu atu ai Xavier, i le sasa o ia i se fagu vai malo.  Ma sa faapea loa ona alu le atalii ma ta’u i lona tama ma lona uso.  Ma ina ua talanoa atu le tama ia Xavier, sa tali mai Xavier, na mafua mea uma ona o le atalii a le tamaloa na a’afia.

E tusa ai ma le faamatalaga tusitusia a Levaula, sa ia ta’ua ai le faia o le latou taaloga lakapi, ae ona va’aia le savali atu o ni tamaloloa se to’alua, i lona uso.  Ma ia tamo’e atu ai e vaai po o le a le mea o tupu.  Ma sa ia faalogo atu o taumafai lona uso (Xavier) e faato’ese, ae o lo’o oso mai lava le gutu o le tasi o atalii a le tamaloa.

O iina na amata ai loa le fusuaga ma ia oso atu ai loa ma ia.

I le faamatalaga tusitusia a Levy, sa ia faamatalaina foi le tala e tasi e pei ona sa faamatalaina e Levaula.  Ma sa ia ta’ua e faapea, ina ua tupu le misa sa faapea foi ona ia oso, ae sa ia ta’ua le toatele o isi tagata na feosofi.  

Na ia te’ena foi se tu’ua’iga e faapea, na ia fa’aaogaina se pate po o se la’au e ta ai le tamaloa na a’afia.

O le aso 5 o Novema, 2024, sa sainia ai se fa’atonuga mai i le faamasinoga mo le avefa’apagotaina o Filipo Neuili, ma molia ai o ia i le Fa’ao’olima i lona Tulaga e Lua, ma e $30,000 se vaegatupe sa faatulagaina mo le tatalaina o ia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

E le i aofia i totonu o fa’amaumauga a le malo sana faamatalaga tusia, ae o lo’o tu’uaia o ia i lona fa’aoagaina o se pate u’amea e fa’ao’o ai ni manu’a i atalii o le tamaloa na a’afia.  E le i ta’ua foi i totonu o faamaumauga a le malo, pe sa avefaapagotaina o ia faatasi ma Levy ma Levaula.

O lo’o iai foi ni tamaitai se to’alua o lo’o a’afia i lenei mataupu.  Ma e ui ina sa iai o la suafa i totonu o faamaumauga a le malo, ae ua le lomia o la suafa, ona e foliga mai e le’i lokaina pe moliaina i la’au i ni solitulafono – ma e le’i faia foi ni a la faamatalaga i leoleo.

O lo’o ua molia Levy Wright i le Fa’ao’olima i lona tulgaa e tolu, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga e lua – Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona lokaina ai mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $3,000 se vaegatupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai Levy, e faatalitali ai lona faamasinoga.

O Levaula Wright sa molia i le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai o ia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

VALAAU E SE TAMAITAI IA LEOLEO ONA O LE POPOLE I FANAU INA UA FAI FAI TETELE LE MISA A MATUA

Ua molia nei ia se tamaloa e 43 tausaga i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga ona o se faalavelave sa tula’i mai i le 12:39 i le vaveao o Novema 4, 2024, ina ua valaau e se tamaitai ia le Ofisa a Leoleo ina ua amata ona faateteleina le misa a se ulugalii tuaoi.

Sa ta’ua e lenei tamaitai i leoleo, o lona popole i le fanau a le ulugalii tuaoi, ma le leotele o le misa a le ulugalii, na mafua ai ona ia a’apa atu i leoleo mo se fesoasoani.

[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma le ua molia, ona o le puipuiga o le fanau.]

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, sa faamatalaina e le tamaitai na valaau i le Ofisa a Leoleo, e le gata i le leotetele o le ulugalii ae faapea foi le ta’ei o meafale ma le laulauvavale o le ua molia, i lona toalua.

E le gata i lea, sa ia ta’ua foi le tu’ua e le ua molia, o le fale, agai atu i le alatele ma amata ona tau’ai ia fagu pia ma ma’a i luga o le auala.  E le gata i lea, sa ta ina e le ua molia, ia le logo a le aumaga, ma fa’ate’ia ai tagata o le latou tuaoi.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia ni alii se to’alua o tu tu mai i luma o se falesa, ma ina fesiligia i la’ua e leoleo po o iai se mea o tupu, na o la fa’asino mai i leoleo le fale a le aiga na tupu ai le faalavelave ma le laulauvavale solo o le ua molia.

Na faapea ona fa’aauau atu leoleo se’ia o’o atu i luma o le falemeli a le itumalo, lea na iai le tamaitai na valaau i leoleo.

Ma sa faamatala e le tamaitai i leoleo, o ia lea faato’a manava atu mai galuega, ae ona fa’alogoina le pisa leotele mai o le ulugalii tuaoi ma le ta’ei o meafale.  Ma na ta’ua foi e le tamaitai le fai o sina umi o misa le ulugalii, ona sa molimauina e ona matua ma sa faafaigata ai ona fai se malologa i lea po, ona o le leotetele o le ulugalii.

Na fa’ailoa atu foi e le tamaitai i leoleo lona popole tele i le fanau a le ulugalii.  Ma ina ua ulufale atu leoleo i le fale a le ulugalii na misa, sa va’aia ai se fanau e to’afa, e to’alua ni alii talavou faapea ma se fanau iti e to’alua.

Sa savali mai le to’alua o le ua molia ma fa’afeiloai leoleo ma na fesiligia o ia e leoleo po o fea lona toalua.  Na faapea ona ta’ita’i atu leoleo e le tina, agai i se potu moe i le pito i tua o le fale.

Ma ina ua ulufale atu leoleo i totonu o le potu, na va’aia ai le ua molia o lo’o la’ei mai na’o se solo ta’ele.  Sa faapea ona lokaina mai o ia e leoleo ma tu’uina i totonu o le taavale ma aveina atu loa i le Ofisa a Leoleo mo su’esu’ega.

Ina o fa’atalanoaina e leoleo ia le to’alua a le ua molia, sa molimauina e leoleo le loto mafatia o le tina ma e foliga mai ua leva ona tagi.

Na faamatala e le tina na a’afia le amata mai o le la misa ma lona to’alua i le 9:00 o lena afiafi, ina ua mae’a mai a latou sauniga lotu, lea na fa’ailoa atu ai e lona to’alua, o le a alu le la tama teine e 13 tausaga, e moe i le fle o sana uo.

O le le ‘auai o le tina na a’afia i le manatu a lona toalua, sa mafua ai ona le fiafia le tamaloa.  Ma ina ua fo’i mai le ua molia mai i le aveina o le ato a lona afafine i le taavale sa tu i luma o le fale, na ia amata ai ona tau’ai ma ta’ei ia ipu a le latou aiga, ma lafo ni upu taufa’amata’u, faapea ma le palauvale, i luma o le la fanau.

Sa ta’ua e le tina le tupu so’o o lenei tulaga i totonu o le latou aiga, pe a le fiafia lona to’alua (le ua molia).

Na fa’atalanoaina e leoleo ia se molimau ma sa faamatalaina e le molimau le laulauvavale o le ua molia, agai i lona toalua ma ia lafoina se faamatalaga taufaamata’u e faapea, o le a ia fa’ao’o le tiga i se tagata pe a toe fo’i mai.

Sa faamatalaina ai e le molimau le savali atu o le ua molia, agai i le fanua tuaoi ma u’u mai ni fagu pia ma tau’ai i luga o le alatele i luma o le latou fale.  Ona ia savali atu lea i le tatala mai sana ta’ifau sa saisai i luma o le latou fale, ma savavali atu ma le ta’ifau agai i le alatele, ma ina ua o la pasi atu i se laupapa na tu i autafa o le auala, sa sasa e le ua molia ia le laupapa i le filifili na sai ai le ua o le ta’ifau.

Ma sa faapea ona ia toe tau’aia nisi fagu pia i lua o le auala, ona ia toe fo’i atu lea i lona fale ma fa’aauau le la misa ma lona toalua.

O le moliaga o le tamaloa, i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $300 se vaegatupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all