Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

LOKA SE ALII 24 TAUSAGA I LONA FAIA O UIGA TAUFA’AMATA’U I LONA TAMA

O le aso 27 o Me, 2024 na fa’afeso’ota’i atu ai e se tina ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani, ona o sona alo o lo’o faatupu vevesi i totonu o le latou aiga, ma ona fa’amata’u i le tama o le aiga, ma se to’i.

E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, o le afiafi o le aso 27 o Me lea na valaau atu ai le tina lea i le ofisa a leoleo mo se fesoasoani, ina ua fa’aleagaina e sona alo ia fa’amalama o le latou fale i Malaeloa.

Ina ua taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma na o latou va’aia le ua molia, le susuga ia Peter Fa’amoe, o tamo’e ifo i tua o le latou fale ma palauvale ma lau le pepelo o si o na tama.

Sa faapea loa ona lokaina mai e leoleo lenei alii ma aveina atu i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o a latou suesuega.

Ae i se fa’atalanoaga ma le tama o le aiga, sa faamatala ai e le na a’afia, o le afiafi lea, na fai ai se tapenaga fanua a le latou aiga atoa, a’o moe lona atalii.  O le ala ifo i luga o le atalii na agai atu i le umukuka, ae o latou faalogo mai o leotele ma faapea mai, ua leai se alaisa e ‘ai ai.

Sa faamatala e le tama, lona savali atu i lona atalii ma fa’atonu ona o lona le mafaufau, ae savali lona atalii i luma i le potu malolo ma tu’i fa’amalama o le fale ma ta’ei ai.  E le gata i lea, na tago lenei atalii ma u’u mai le to’i ma fa’alala atu ia te ia.

Sa ta’ua foi e le tina o le aiga, o se tulaga e tupu so’o lenei mea i totonu o le latou aiga, ma lenei atalii.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ua molia, i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua lona le fiafia tele ona o le leai o se alaisa e ‘ai ai.  Sa ia fa’amaonia lona u’uina o se to’i ma fa’amata’u ai lona tama ae le gata i lea, o lona tatu’iina o faamalama o le fale.

E lua moliaga na tu’uaia ai lenei alii;

Faitauga 1:  Faatupu Vevesi i totonu o aiga – o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.

Faitauga 2:  Faaleagaina o mea totino, i lona vaega e lua – o se vaga ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua tu’ua’ia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.

LOKA I LE FAATUPU MISA AE NA TE LE MALAMALAMA PE AISEA

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o le taeao o le aso 11 o Me, 2024, na lipotia ai e se taitai leoleo se tagata o pisapisa o, i tafatafa ane o le ofisa a leoleo i Fagatogo.  Ina ua agai atu leoleo e su’esu’eina lenei fa’alavelave, na maua atu ai le ua molia, le susuga ia Tony Sione, o saofa’i i se fale faatali pasi, ae o lo’o u’u i lona lima se apa pia.

Ina ua su’esu’eina e leoleo o ia, na maua ai nisi apa pia e fa i totonu o se taga pepa iila i ona tafatafa.

Na aveina atu loa lenei alii i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.  Ma sa ia fa’amaonia lona palauvale leotele, i le fale faatali pasi ae na te le malamalama i le mafuaaga.

Na fa’amaonia foi e Sione le amata mai ona fai lana inuga pia i le aso 10 o Me se’ia o’o mai lava i le taeao na soso’o ai, lea na loka ai o ia.

Ua molia nei Sione i moliaga e lua;

Faitauga 1:  Faatupu Vevesi i nofoaga lautele – o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono (6) masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 2:  Inu pia i nofoaga e faasa ai le taumafaina o ava malolosi – o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le ono (6) masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

MOLIA SE ALII MAI SAMOA I SE FA’ALAVELAVE TAU TA’AVALE NA MALILIU AI NI TAGATA SE TO’ALUA, I AUSETALIA

I se lipoti mai i le Samoa Observer, ua ta’ua ai le molia o se alii e 25 tausaga mai i Samoa, le susuga ia Fua Moananu, ona o le fa’alavelve tau ta’avale na tupu i le vaiaso ua mavae, lea na maliliu ai ni alii mai Samoa foi, se to’alua.

O le aso Tofi na tula’i i luma o le faamasinoga i Victoria, Ausetalia Moananu e tali ona moliaga.  E pei ona ta’ua i lipoti a vaega fa’asalalau mai Ausetalia, e tele ni moliaga ua feagai nei ma Moananu, e aofia ai moliaga e lua i lona aveta’avale le fa’aeteete lea ua maliliu ai ni tagata faapea ma moliaga e lima o le avetaavale le fa’aeteete, ua manunu’a ai nisi.

O le taeao o le aso Lua o le vaiaso ua mavae na tula’i mai ai lenei fa’alavelave mata’utia i luga o alatetele i Mildura, matu i Sisifo o Victoria.

E tusa ai ma ulua’i su’esu’ega o lenei mataupu, sa ta’ua ai le taumafai o Moananu e pasi se ta’avale i luga o le auala, ae tifa ai le pasi aga’i i tua ma taia i se la’au.

Ae na ta’ua e le alii faamasino ia Patrick Southey, i le fa’agasologa o le faamasinoga, le fa’aauau pea o su’esu’ega a leoleo.

Ua fa’alauiloa mai foi, o le pasese atoa sa i totonu o le pasi, e aofia ai ma le avepasi, o ni tagata mai Samoa.

Sa mafai ona tatalaina i tua ia Moananu a’o fa’aauau pea lona faamasinoga, ae ua mae’a ona ave’esea lona tusi folau ma ua fa’asaina ona ia toe fa’afoeina se taavale, ua faasaina foi o ia mai lona tu’ua o Mildura.

O le aso 4 o Tesema lea ua fuafua e toe fa’aauauina ai le fa’amasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all