Pago Pago - AMERIKA SAMOA
LOKA SE ALII 24 TAUSAGA I LONA FAIA O UIGA TAUFA’AMATA’U I LONA TAMA
O le aso 27 o Me, 2024 na fa’afeso’ota’i atu ai e se tina ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani, ona o sona alo o lo’o faatupu vevesi i totonu o le latou aiga, ma ona fa’amata’u i le tama o le aiga, ma se to’i.
E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, o le afiafi o le aso 27 o Me lea na valaau atu ai le tina lea i le ofisa a leoleo mo se fesoasoani, ina ua fa’aleagaina e sona alo ia fa’amalama o le latou fale i Malaeloa.
Ina ua taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma na o latou va’aia le ua molia, le susuga ia Peter Fa’amoe, o tamo’e ifo i tua o le latou fale ma palauvale ma lau le pepelo o si o na tama.
Sa faapea loa ona lokaina mai e leoleo lenei alii ma aveina atu i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o a latou suesuega.
Ae i se fa’atalanoaga ma le tama o le aiga, sa faamatala ai e le na a’afia, o le afiafi lea, na fai ai se tapenaga fanua a le latou aiga atoa, a’o moe lona atalii. O le ala ifo i luga o le atalii na agai atu i le umukuka, ae o latou faalogo mai o leotele ma faapea mai, ua leai se alaisa e ‘ai ai.
Sa faamatala e le tama, lona savali atu i lona atalii ma fa’atonu ona o lona le mafaufau, ae savali lona atalii i luma i le potu malolo ma tu’i fa’amalama o le fale ma ta’ei ai. E le gata i lea, na tago lenei atalii ma u’u mai le to’i ma fa’alala atu ia te ia.
Sa ta’ua foi e le tina o le aiga, o se tulaga e tupu so’o lenei mea i totonu o le latou aiga, ma lenei atalii.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ua molia, i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua lona le fiafia tele ona o le leai o se alaisa e ‘ai ai. Sa ia fa’amaonia lona u’uina o se to’i ma fa’amata’u ai lona tama ae le gata i lea, o lona tatu’iina o faamalama o le fale.
E lua moliaga na tu’uaia ai lenei alii;
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i totonu o aiga – o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.
Faitauga 2: Faaleagaina o mea totino, i lona vaega e lua – o se vaga ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua tu’ua’ia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.
LOKA I LE FAATUPU MISA AE NA TE LE MALAMALAMA PE AISEA
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o le taeao o le aso 11 o Me, 2024, na lipotia ai e se taitai leoleo se tagata o pisapisa o, i tafatafa ane o le ofisa a leoleo i Fagatogo. Ina ua agai atu leoleo e su’esu’eina lenei fa’alavelave, na maua atu ai le ua molia, le susuga ia Tony Sione, o saofa’i i se fale faatali pasi, ae o lo’o u’u i lona lima se apa pia.
Ina ua su’esu’eina e leoleo o ia, na maua ai nisi apa pia e fa i totonu o se taga pepa iila i ona tafatafa.
Na aveina atu loa lenei alii i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo. Ma sa ia fa’amaonia lona palauvale leotele, i le fale faatali pasi ae na te le malamalama i le mafuaaga.
Na fa’amaonia foi e Sione le amata mai ona fai lana inuga pia i le aso 10 o Me se’ia o’o mai lava i le taeao na soso’o ai, lea na loka ai o ia.
Ua molia nei Sione i moliaga e lua;
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i nofoaga lautele – o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono (6) masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Inu pia i nofoaga e faasa ai le taumafaina o ava malolosi – o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le ono (6) masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
MOLIA SE ALII MAI SAMOA I SE FA’ALAVELAVE TAU TA’AVALE NA MALILIU AI NI TAGATA SE TO’ALUA, I AUSETALIA
I se lipoti mai i le Samoa Observer, ua ta’ua ai le molia o se alii e 25 tausaga mai i Samoa, le susuga ia Fua Moananu, ona o le fa’alavelve tau ta’avale na tupu i le vaiaso ua mavae, lea na maliliu ai ni alii mai Samoa foi, se to’alua.
O le aso Tofi na tula’i i luma o le faamasinoga i Victoria, Ausetalia Moananu e tali ona moliaga. E pei ona ta’ua i lipoti a vaega fa’asalalau mai Ausetalia, e tele ni moliaga ua feagai nei ma Moananu, e aofia ai moliaga e lua i lona aveta’avale le fa’aeteete lea ua maliliu ai ni tagata faapea ma moliaga e lima o le avetaavale le fa’aeteete, ua manunu’a ai nisi.
O le taeao o le aso Lua o le vaiaso ua mavae na tula’i mai ai lenei fa’alavelave mata’utia i luga o alatetele i Mildura, matu i Sisifo o Victoria.
E tusa ai ma ulua’i su’esu’ega o lenei mataupu, sa ta’ua ai le taumafai o Moananu e pasi se ta’avale i luga o le auala, ae tifa ai le pasi aga’i i tua ma taia i se la’au.
Ae na ta’ua e le alii faamasino ia Patrick Southey, i le fa’agasologa o le faamasinoga, le fa’aauau pea o su’esu’ega a leoleo.
Ua fa’alauiloa mai foi, o le pasese atoa sa i totonu o le pasi, e aofia ai ma le avepasi, o ni tagata mai Samoa.
Sa mafai ona tatalaina i tua ia Moananu a’o fa’aauau pea lona faamasinoga, ae ua mae’a ona ave’esea lona tusi folau ma ua fa’asaina ona ia toe fa’afoeina se taavale, ua faasaina foi o ia mai lona tu’ua o Mildura.
O le aso 4 o Tesema lea ua fuafua e toe fa’aauauina ai le fa’amasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus