Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

SULUFA’I SE TINA I LUGA O ‘API O FOLIGA’ (FACEBOOK) MO SE FESOASOANI

O le aso 25 o Fepuari, 2024 na valaau ai se mafine i le Ofisa a Leoleo i Tafuna (TPS) ma fa’amatala i leoleo le fa’afeso’ota’i atu o ia e sana uo i luga o lana ‘Api o Foliga’ (Facebook) ina ia valaau leoleo e lipoti iai le sauaina o ia e lona to’alua.

(O le a le lomia e le Samoa News suafa o i latou ua a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau o lo’o a’afia).

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa fa’afetaui mai e le tina ua a’afia, ia leoleo ma o latou lokaina mai ai le ua molia (le to’alua a lea tina), mai i totonu o le potu sa moe ai.

Sa faatalanoaina e leoleo ia le tina o lo’o a’afia i lenei mataupu, i lona maota, ma sa ia faamatalaina i leoleo lona fo’i atu i le fale mai i sauniga lotu ma fesiligia lona to’alua pe sa ia kukaina se mea’ai, ae ua le tali lona to’alua.  Ae ina ua alu atu le tina e fa’amama ipu, o iina na amata ai ona ‘ava’avau atu lona toalua ia te ia.

Sa faamatala e le tina le amataina o se la tauga’upu ma i’u ai lava ina ta lona ulu e lona to’alua i se ‘lighter’ umi, faapea ma le tatu’iina o ia, lea na manu’a ai lona lima tauagavale.  Ma sa ta’ua foi e lenei tina, le fa’afefeina o ia e lona to’alua i se naifi.

Na ta’ua e lenei tina le tupu so’o o lenei tulaga i le va o ia ma lona toalua.

Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia se fanau e to’alua a le ulugalii ma na fa’amatalaina e le alii e 11 tausaga (molimau #1) e faapea, na ia lagona mai i lana ta’elega ia le tauga’upu a ona matua.  Ma e tamo’e mai, o lo’o fasi atu e lona tama ia lona tina.

Ma o lea na u’u ai e lenei atalii ia ni apa se lua ma togi ai se fa’ata ma le faamalama.  Ona toe tamo’e lea e fai ona la’ei ma o latou tamomo’e mai i fafo ma nai ona tei ma lona tina, ae o le taimi lea na tau’ai mai ai i latou e lona tama i se la’au ma se avoka.  Sa ta’ua foi e le atalii le manu’a o le ulu a lona tina ma le toto o lona gutu.  Ma na ta’ua foi e le atalii lea, lona lagonaina o  faamatalaga taufa’afefe a lona tama e fa’asaga i lona tina.

I le molimau tusia a le atalii lona lua, e sefulutolu (13) tausaga) na amata le fe’ese’esea’iga a ona matua ina ua fai atu le tina o le aiga, i lona to’alua, e talanoa i lona tuafafine (tuafafine a le ua molia) ina ia fesoasoani i le totogia o le pili o le vai on aua silia ma le masina, o fa’aaogaina e le tuafafine ia le latou suavai.

Sa ta’ua e le atalii 13 tausaga, le amata ona ‘ava’avau o lona tama ma i’u ai lava ina pa’ilima ona matua.  Sa fa’amatala e lenei atalii le ta ina e lona tama o le ulu a lona tina ma fa’aleaga meatotino i totonu o le latou fale.  Sa ia ta’ua foi le taumafai o lona tina e taofiofi lona tama, ae peitai, na fa’aauau pea ona tau’ai e lona tama ia lona tina, i mea i totonu o le fale.

Sa fa’aalia e lenei atalii lona faanoanoa tele i lona va’aia o manu’a i le ulu ma le lima o lona tina.  Sa ta’ua foi e lenei atalii le tu’ua e lona tama, o le latou fale, ina ua mae’a ona ia sauaina le tina, ae na toe fo’i atu ina o le a moe le atalii.

O se taimi mulimuli ane, na fafagu ai o ia e lona tina ma e le’i umi ae taunu’u loa leoleo.

Sa ta’ua foi e lenei atalii e faapea, e le o se taimi muamua lenei ua osofaia ai e lona tama ia lona tina ma faafefe o ia i se naifi, faapea ma le fa’aleagaina o mea totino i totonu o le latou fale.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ua molia, sa ia faamatalaina le amata o le la misa ma le tina o le aiga, ina ua mana’o e fa’aaoga le ‘laptop’ lea sa matamata ai le latou ata ma lana fanau.  O le musu o le ua molia e tu’u atu i lona to’alua ia le ‘laptop’ na faapea ona palauvale mai ai lona to’alua ia te ia.  Ma na mafua ona o’o lona lima i lona toalua, ona sa po o ia e lona toalua.

Sa fa’amaonia e le ua molia ia lona fa’aaogaina o se ‘lighter’ umi e ta fa’alua ai le ulu a lona to’alua, ae na mafua lea tulaga, ona sa ta o ia e lona to’alua i se masini e fa’amago ai lauulu.  Sa faamaonia foi e le ua molia, le tupu so’o o nei tulaga i le va o ia ma lona to’alua.

E lua moliaga ua molia ai lenei tama, e aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o Aiga ma le Fa’ao’olima i lona Tikeri e Tolu.

O le moliaga o le Faatupu Vevesi, o se moliaga i le vasega ‘C’ o solitulafono mama, ma e mafai ona faasala ai se tasi i le falepuipui, i le o’o atu i aso e sefululima (15), po o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se moliaga i le vasega ‘A’ o solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai se tasi i le falepuipui, i le o’o atu i tasi (1) tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o fa’asalaga uma e lua.

E $1,000 le tinoitupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e fa’atali ai lona faamasinoga.

RAIMO TOILOLO

Ua molia nei se alii e 38 tausaga, e suafa ia Raimo Toilolo, i le faatupu vevesi i totonu o aiga faapea ma le fa’ao’olima, ona o se fa’alavelave na tula’i mai i le aso 27 o Fepuari, 2024, ina ua fa’afeso’ota’i e se mafine le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ma lipotia ai le fa’ao’olima o Toilolo ia Mafoe Ihuka.

E tusa ai ma faamaumauga a leoleo, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faamatalaina e le mafine lea na valaau i le ofisa a leoleo, lona fa’alogoina o ona tuaoi, o valaau mai mo se fesoasoani.  Ma o lo’o taofiofi e le ulugalii na a’afia i lenei mataupu, ia Toilolo, i fafo o le la fale.

Sa faapea ona lokaina mai e leoleo ia Toilolo ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le suesueina.

Na valaau foi e leoleo ia le vaega a le EMS ma aveina atu ai Ihuka i le falemai mo togafitiga.

I le fa’atalanoaga o Ihuka, sa ia faatamalaina ai i leoleo, le tu’ua e Toilolo o le latou fale i le taeao, ae na toe fo’i atu i le 10:30 o lea lava aso.  Ma sa ia faatonuina Toilolo e teu ona lavalava ma alu e su’e seisi fale e nofo ai, ona ua mumusu le aiga e ana le fanua, e toe nofo Toilolo i lo latou fanua.

Ae peitai, na avea lea ma tulaga na to’atama’i ai Toilolo ma oso i le to’alua a Ihuka.  Sa faamatala e Ihuka lona oso atu ma tu i le va o lona to’alua ma Toilolo, ae u’una’i o ia e Toilolo ma tatu’i le itu tauagavale o lona ulu.

Sa faamatala foi e Ihuka i leoleo, ua ova ma le masina o latou nonofo faatasi ma Toilolo.

O le moliaga a Toilolo i le Faatupu Vevesi i totonu o aiga, o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le falepuipui i le o’o atu i aso e sefulu ma le lima (15), po o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima i lona tikeri e tolu, o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, ma e mafai ona fa’asala ai se tasi i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga e tasi (1), po o se sala tupe e $1,000; po o fa’asalaga uma e lua.

E $1,000 le tinoitupe faatulagaina e mafai ona tatala ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatali ai lona fa’amasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all