Pago Pago - AMERIKA SAMOA
LOKA SE TAMALOA I LE SAUAINA O LONA TOALUA
O le po o Iulai 29, 2025, sa faapea ona o’o atu ai se vala’au a se tina loto mafatia, sa manaomia se fesoasoani, ona o se fa’alavelave na tupu i le va o lana tama tama ma lona to’alua. Ma sa faateteleina le fa’afitauli ina ua tu’ua’ia e le na molia (tama tama a le tina na valaau atu i leoleo), ia lona to’alua, i le le fa’amaoni i lo la va.
[Ua le lomia e le Lali ia suafa o i latou na a’afia, aua le puipuiga o le tina na a’afia i lenei faafitauli.]
I su’esu’ega sa faataunu’u e leoleo, sa fa’aalia ai le sauaina e le na molia, ia lona to’alua, i se ‘crowbar’ u’amea. Ma na faapea foi ona agai atu le ulugalii na tupu ai le faalavelave, i le fale o matua a le na molia, ma tu’ua’ia ai e le na molia ia lona lava tama, ma lona to’alua (tina na a’afia), i le faia o se la faiga uo. Ma fa’aauau ai ona ia (le na molia) sauaina lona to’alua.
Ina ua agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa o latou maua atu le tina a le na molia, i luga o le auala, i Faleniu. Ma sa ia faamatalaina i leoleo, le fa’ate’ia o i latou ina ua i’i atu pa’u o se taavale i luma o le latou fale, ae ua sauni lo latou aiga, e fai malologa o le afiafi.
Na ta’ua e le tina a le na molia, ia lona savali e va’ai po o ai, ae ona iloa mai le savavali atu a lana tama tama ma lona toalua (tina na a’afia). Ma ina ulufale atu lana tama tama (le na molia) i totonu o le fale, sa amata ona ‘e’e ma tu’ua’ia lona to’alua (tina na a’afia) i le le fa’amaoni i lo la va fa’aleulugalii. Ona ia (le na molia) faasaga mai lea ua fasi lona to’alua (tina na a’afia), a’o ‘ai’oi atu le fafine, e soia.
Sa fa’ailoa atu foi e le tina a le na molia e faapea, e le o se taimi muamua lea ua o’o ai lima o lana tama, i lona to’alua. Ma sa ta’ua e le tina a le na molia, ia le fa’aaogaina e lana tama, o se ‘crowbar’ e fasi ai lona to’alua (tina na a’afia), ae e le’i ulufale atu i totonu o le fale.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia (to’alua a le na molia), sa ia faamatalaina lo latou taunu’u atu i le fale, ae o lo’o fa’aauau pea ona tu’ua’ia o ia e le na molia, i le faia o se la faigauo ma le tama a lona to’alua (le na molia).
E ui lava ina te’ena e le tina na a’afia ia tu’ua’iga a lona to’alua, ae peitai, sa i’u ina ia u’u mai e lona to’alua (le na molia) ia se ‘crowbar’ ma taumafai e fa’amata’u ai o ia. Ma ina ua sasau atu e lona to’alua ia le ‘crowbar’, sa ia fa’aaogaina lona lima tauagavale e tali mai ai. Ma e fa’atolu ona ta o ia e lona to’alua i le ‘crowbar’.
Ma o le ta o le 10:00 i lea lava afiafi, na mana’o ai le na molia, e o i le fale a ona matua, ina ia va’ai i lona tama (lea o lo’o ia masalomia o lo’o le fa’amaoni ma lona to’alua).
Sa molimauina e leoleo ia manu’a o le tina na a’afia, na aofia ai le fula o lona lima tauagavale.
Na fa’atalanoaina foi e leoleo ia le tua’a a le na molia, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma sa ia ta’ua e faapea, na ia lagona mai le ‘e’e atu o lona atalii i fafo ma ina ua ia savali mai i fafo, sa faapea ona tu’ua’ia o ia e lona atalii, i le faia o se la faigauo ma lona to’alua.
Sa ta’ua e le tua’a a le na molia, ia lona taumafai e fa’ato’ato’a lona atalii, ae peitai, sa fa’aauau ona ‘e’e lona atalii. Ma na avea le tete’e o le tina na a’afia, sa atili ai ona ita le na molia. Sa ta’ua e le tua’a a le na molia e faapea, e le o se taimi muamua lea ua fasi ai e lona atalii ia lona to’alua.
Na faapea loa ona ave faapagotaina e leoleo ia le alii faatupu vevesi ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.
I le faamatalaga a le na molia, sa ia ta’ua ai lona fesiligia o lona toalua e tusa ai ma le al faigauo ma lona tama, ae musu le tina na a’afia, e “tautala i le mea moni”.
Ma sa ta’ua e le na molia, ina ua i’u ina ta’u e lona to’alua ia le mea moni, na o la agai atu loa i le fale a ona matua, e talanoa i lona tama. Ae na le fia talitonu ona matua ma sa le fiafia, ina ua toe sui le faamatalaga a lona toalua, ma ia (tina na a’afia) fai atu, na pau le mafua’aga na ia ioe ai, ona ua fefe.
Sa te’ena e le na molia ia tu’ua’iga i lona sauaina o lona to’alua, po o le fa’aaogaina o se u’amea e sasa ai o ia. Na ta’ua e le na molia, na mafua ona manu’a lima o lona to’alua, ona sa ia tu’iina le puipui (wall) a le latou fale.
O moliaga na faia faasaga i le na molia, na aofia ai:
Faitauga 1: Fa’ao’olima i lona tulaga e lua – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Faatupu Vevesi i totonu o le aiga – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $500.00; po o faasalaga uma e lua.
E leai se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lana mataupu i luma o le faamasinoga.
FAI MAI LE ALII NA LOKA E LEOLEO, SA ALU E TIA’I LE LAPISI
O le afiafi o Iulai 29,2 025, na valaau atu ai e tagata i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani, ona o se alii o lo’o faatupu vevesi ma nofo poloka le alatele, i Faleniu.
Ina ua taunu’u leoleo i Faleniu, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa o latou fa’alogoina le ‘e’e o le alii o Stanley Napoleone (le na molia), ma palauvale. Sa faapea ona o atu leoleo ma loka mai le alii, ae faatalanoaina le tagata na valaau atu i le ofisa a leoleo ma nisi o molimau.
Sa faamatalaina e le alii na valaau i le ofisa a leoleo, ina ua polokaina e Napoleone ia le alatele, sa ia alu atu iai e fai iai e alu ese ma le auala. Ae savali atu Napoleone ia te ia ma palauvale atu. Ma na ta’ua e le alii na valaau i leoleo, lona fiu e tau fa’ato’ato’a ia le na molia, ae peitai, sa fa’aauau ona palauvale agai i le tina o le alii sa valaau i leoleo.
Ma sa faamatala e le tina a le alii na valaau i leoleo (o ia foi sa molimauu i le faalavelave), sa fai sina ona popole ona ua fiu e tau fa’ato’ato’a ia le na molia, ona ua ova le fa’asua’ava. Ma sa ta’ua foi e le tina e faapea, e le o se taimi muamua lea ua pisapisa o ai le na molia, pe a fa’asua’ava.
Ina ua taunu’u leoleo ma le na molia, i le ofisa a leoleo, sa ta’ua e le na molia lona alu e ave le lapisi i fafo, ae fesili atu se fafine po o le a lana mea o fai ma faapisa atu ia te ia. Ma o iina na le fiafia ai ma amata ona ‘e’e ma palauvale i le fafine.
Sa te’ena e Napoleone ia tu’uaiga i lona faia o ni gaioiga e ‘ese atu mai i le gaioiga sa ia ta’uina i leoleo.
Ae sa ia fa’amaonia i leoleo ia le faia o sana inuga pia, ae e le’i alu e ave le lapisi. Na ta’ua e Napoleone, i sona talitonuga, na mafua ona fai atu le fafine ia te ia, ona sa fail ana inuga pia, i tafatafa o lona fale.
Na molia Napoleone i le moliaga o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500.00; po o faasalaga uma e lua.
E $500.00 le vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona fa’amasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus