Pago Pago - AMERIKA SAMOA
IOE SE ALII NA IA FA’AFEFEINA LE FANAINA O LANA PULE AE E LEAI SANA FANA
O le aoauli o le aso 4 o Iulai, 2025, na o’o atu ai se vala’au i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e tusa ai ma se tama matua, o lo’o faatupu vevesi i Ottoville.
Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma maua atu le ussuga ia Atonio Mako – lea na molia i lenei mataupu – o tu tu mai i tafatafa o taavale a le kamupani faufale a Vailu’u, ma se apa pia. Ma sa lagonaina foi e leoleo le malosi o le manogi pia o le na molia.
Sa faapea ona ave faapagotaina e leoleo ia Atonio (le na molia) ma tu’uina o ia i totonu o le taavale leoleo, ae agai atu e talatalanoa ma le alii na valaau atu i le ofisa a leoleo, lea sa faamatalaina i leoleo, le fa’aumu ma le palauvale leotele o le na molia, i luma o le auala.
Na ta’ua foi e le alii na valaau i leoleo, ia le oso o le na molia, i totonu o se tasi o taavale a Vailuu ma fa’aola ma sa ia (alii na valaau i leoleo), savali atu ma faatonu Atonio e sau i fafo ma le taavale, ae musu le na molia, ma ia fa’amata’uaina le fanaina o le alii na valaau i leoleo.
Sa faamatalaina foi e le alii na valaau i leoleo, ia lona tosoina mai i fafo o Atonio mai le taavale ma faatonu e alu ‘ese. Ma sa fa’ailoa atu foi e le alii na valaau i leoleo, ia lona le mana’o e fai se faaiuga i le na molia, seia vagana ai le valaau i leoleo ma sa fa’ailoa foi e lenei alii, o ia e faigaluega i le kamupani a Vailuu.
Na ta’ua e se molimau – o le to’alua a le alii na valaau atu i le ofisa a leoleo – sa iai i le taimi na tupu ai le faalavelave, ia la palauvale o le na molia, i lona toalua (le alii na valaau i leoleo) ma ia faamaonia foi le lafoina e le na molia, o ni faamatalaga tau fa’amata’u, i lona to’alua.
Sa aveina loa e leoleo ia le na molia, i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o a latou suesuega ma i lana faamatalaga faamaumauina, sa ta’ua e Atonio lona eva i tafatafa o le, fanua a le kamupani, i taimi uma, e va’ava’ai ia taavale a le kamupani, ona e tu’u e le aufaigaluega ia ki o taavale, i totonu o taavale.
Na te’ena e le na molia, ia tu’ua’iga i lona faatupu vevesi ae na ia fa’amaonia lona fa’amata’u i le alii na valaau i leoleo. Ae na ia fa’ailoa atu i leoleo, e leai sana fana ma e le’i moni lana faamatalaga na fai atu i le alii na valaau i leoleo.
Sa fa’aalia i su’esu’ega a leoleo na faia, le tele o pisinisi i Ottoville, e masani ona valaau atu i leoleo mo se fesoasoani, i le ave’esea o Atonio ona ua lauiloa i le faatupu vevesi i tafatafa o se faleoloa, aemaise pe a o’o ina fa’asuaava o ia, ae o lo’o mana’o lava i ni ana pia.
O moliaga na faia faasaga ia Atonio, na aofia ai le moliaga o le Faatupu Vevesi I nofoaga faitele ma le Fa’alavelave i lona tulaga e lua. O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $600; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le Faalavelave – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ai ona nofosala i le falepuipui, e o’o atu i le tasi tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua Atonio, e fa’atalitali lona faamasinoga.
ALU TAMALOA GALUEGA FAAVAITAIMI AE FO’I MAI UA LE TOE FAASA I LONA AIGA
O le aoauli o le aso 30 o Iuni, 2025, na o’o atu ai se tamaloa ma sona afafine, i le Ofisa a Leoleo, e faila se ripoti faasaga i le to’alua a le tamaloa ma o ia foi lea e tasi, na molia i lenei faalavelave (lea na molia). Ma sa filifilia ai se leoleo, e na te su’esu’eina lenei mataupu.
E tusa ai ma le tamaloa na a’afia, o ia sa i Niu Sila ae maua atu se telefoni mai i lana fanau, ma faamatalaina ai e se tasi o ona afafine, le sasaina o ia (afafine) e lona tina.
Ma sa faamatalaina e le tamaloa na a’afia, ia le fa’ato’a atoa o le vaiaso talu ona toe faimalaga mai mai Niu Sila. Ma na ia aveina atu lona afafine i le falemai e siaki, ae fai mai fomai, ua atoa le 27 vaiaso o le ma’itaga a lona afafine ma ua lata i le aso e fanau ai.
Na ta’ua foi e le tamaloa na a’afia, o lona afafine, e iai mana’oga faapitoa Ma fai ai le faamatalaga a le tamaloa, o lona afafine, e iai ona mana’oga faapitoa.
Sa su’esu’eina e leoleo ia le afafine o le tamaloa sa valaau atu i leoleo, ma sa ta’ua e le afafine e faapea, o le aso 10 o Me, 2025 sa to’atama’i ai lona tina ia te ia, ona o le le usiusita’i e uiga i faiga uo.
Ma sa faamatalaina e le tamaitai na a’afia, ia le tu’i ina o lona ulu, e lona tina, i se uaea eletise, ma futi lona ulu ma fetosoa’i solo o ia i totonu o le fale. Ma sa faapea foi ona kikiina e le fafine na molia, ia le manava a lana tama teine, e ui ina o lo’o ia malamalama, ua ma’itaga lana tama teine.
Sa ta’ua e le teineititi na a’afia, ia le molimauina e lona uso, o tulaga uma sa tutupu ma sa ia (uso) taumafai e taofi lona tina, mai i le kikiina o lona uso (tamaitai na a’afia), a’o ia (uso) si’iina sana pepe e tasi le tausaga.
Na ta’ua e le tamaitai na a’afia (le afafine a le na molia), sa talu lava ona fasi o ia, sa ia faalogonaina tiga i lona manava ma sa ia (tamaitai na a’afia) faatalitali, i le toe fo’i mai o lona tama, e alu e ave o ia i le falemai e fai sana siaki. Ma ina ua mae’a ona siaki o ia (tamaitai na a’afia) sa o la agai atu loa ma lona tama, i le ofisa a leoleo, e faila le la ripoti.
O le taeao o le aso 4 a Iulai, sa faatalanoaina ai e leoleo ia le molimau (uso a le tamaitai na a’afia) ma sa faamania e le molimau ia faamatalaga a lona uso lea na a’afia.
O lo’o ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo e faapea, na iai seisi faalavelave lona lua na tupu i le 8:50 i le po o Iulai 7, 2025, lea na toe valaau atu ai le tamaloa na a’afia, i le Ofisa a Leoleo, e ripotia le sauaina o ia e lona toalua, i totonu o le latou aiga.
Na agai atu leoleo i le fale o le aiga sa tupu ai le faalavelave ma na faamatala e le tamaloa na a’afia, le mae’a o le mea’ai a le latou aiga, i le ta o le 7:00 i lea afiafi, ma a’o latou nofonofo ma talatalanoa ma si ana fanau i luma o le potu malolo, sa faate’ia o ia, ina ua alu atu lona to’alua (le na molia) ma ‘e’e atu ia te ia, e alu ese ma le fale.
Sa ta’ua e le tamaloa na a’afia, ia lona fesiligia o lona to’alua pe aisea le mea ua faapea ai, ae tali mai le tina e le o toe mana’o ia te ia (tamaloa na a’afia), ma ua tatau ona alu ese ma le fale. Ona savali atu lea o le fafine na molia ma tatu’i le tamaloa na a’afia, i le gutu. Na ta’ua e le tamaloa ia lona ‘e’e i lona toalua (le na molia), ona o lona ita tele. Ma fai iai, e soia ma tu’u latou ma lana fanau.
Na faamatalaina foi e le tamaloa na a’afia, i leoleo, ia seisi faalavelave na tupu, I luma mai o Iulai 7, ae na te le’i ripotia lea faalavelave, ona e alofa i lona toalua. Ae sa ita lona toalua ia te ia, ona sa masalosalo lona to’alua (le na molia), o lo’o alu le tamaloa na a’afia ma fai ni tala pepelo e uiga ia te ia (fafine na molia). Ma alu atu ai lona toalua (le na molia) ma tu’i ona (tamaloa na a’afia) foliga.
Sa ta’ua e le tamaloa na a’afia, e iai sona talitonuga, ua le faamaoni lona toalua (le na molia) i lo la va, ona o ana gaioiga o lo’o faia. Na le’i iai se manu’a na va’aia i foliga o le tamaloa na a’afia, se’ia vagana ai le uno’oa o ona foliga, ae ua amata ona le iloa atu.
Na faapea loa ona ave faapagotaina e leoleo ia le tina o le aiga ma aveina atu o ia i le Ofisa a leoleo mo le faauauina o a latou su’esu’ega.
I le faamatalaga fa’amaumauina a le na molia, sa ia ta’ua ai le faimalaga atu o le tamaloa na a’afia i Niu Sila e faigaluega, e tausi ai le latou aiga. Ae ina ua malaga ese atu le tamaloa na a’afia, na o’o atu le pule o le fanua ma le fale, lea o lo’o latou nonofo ai ma fai atu ia te ia (le na molia), ua le toe faatagaina ia le tamaloa, ona toe fo’i atu e latou te nonofo faatasi.
Sa ta’ua e le tina na molia, e le’i ta’u atu e le pule o le fanua ma le fale, se mafuaaga, ae na ia malie iai i le faatonuga a le toeaina. O le mea lea, ina ua toe atu lona to’alua (tamaloa na a’afia) sa ia (le na molia) fai iai ua le toe faatagaina o ia i lo latou aiga, ae peitai, sa musu le tamaloa na a’afia, e alu ese.
Na fa’amaonia foi e le tina na molia, ia lona fa’ao’olima fa’alua, i lona to’alua, ona o le musu e alu ese.
O moliaga a le tina na ave faapagotaina, na aofia ai Faitauga 1 & 3 o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Faatupu vevesi i totonu o le aiga – o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le 15 aso, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe na faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus