Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA NI LEOLEO O LE FALEPUIPUI A FANAU TALAVOU MA SE PAGOTA, I LE FA’AO’OLIMA
I le aso 24 o Ianuari, 2025, sa faia ai se su’esu’ega a leoleo, e faatatau i le sauaina o se tamaititi talavou na sola ese mai i le nofoaga o lo’o loka ai fanau talavou, ua molia i le tulafono, e ni leoleo o le falepuipui, se to’alima ma se pagota e toatasi.
E leai seisi na ave faapagotaina ae peitai, sa molia i latou i se taimi mulimuli ane.
O i latou ua molia, na aofia ai Lucky Faalavelave, Fiafia Fiafia, Maureen Saupo, Nick Sekai, Chris Auvele ma Vaipou Tiaua.
O a latou moliaga, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu ma le faia o se tulaga e a’afia ai le saogalemu o fanau – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
O Vaipou Tiaua sa faapea ona molia foi i le Taofiofi fa’asolitulafono – o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.
O Lucky Fa’alavelave, e le’i fa’atulagaina se tupe e toe tatala ai i tua, e faatalitali ai lona faamasinoga. O Vaipou Tiaua, e $5,000 na fa’atulagaina mo le tatalaina o ia i tua, a’o faagasolo lona faamasinoga. O isi uma e ta’i $500.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le aso 24 o Ianuari, sa fa’atonuina ai leoleo e su’esu’eina ai se mataupu na fa’ao’oina atu i le Komesina a Leoleo, e le Faatonusili o le Matagaluega o Falepuipui (DOC le tagi sa mauaina, sa fa’asaga i leoleo o le nofoaga o lo’o loka ai fanau talavou ua molia i le tulafono, ina ua masalomia lo latou sauaina o se alii na lokaina i lea nofoaga.
O le aso lava e tasi, na fa’atalanoaina ai e leoleo ia le alii sa a’afia ma e tusa ai ma lana faamatalaga, sa o la sosola ma seisi alii talavou mai i le nofoaga o lo’o loka ai i latou, ia Tesema 30, 2024. Ae na toe mauaina o ia, ia Ianuari 12, 2025 ma toe fa’afo’i atu ai i le falepuipui, e ni leoleo se to’alua.
Ina ua o latou taunuu i le nofoaga o lo’o loka ai i latou, sa tu’uina o ia i totonu o lona sela, e Fiafia toe tu’umuli atu leoleo, mai i le ofisa a leoleo. Ae ina ua o ese atu leoleo, sa ta’ua e le alii talavou na a’afia, ia le toe fo’i atu o Fiafia i lana sela ma tu’i o ia, mai fafo o le sela ma fai atu ia te ia, e faatali i le mea o le a tupu.
Sa ta’ua e le alii talavou le toe alu ese atu o Fiafia, ae lima minute muimuli ane, na o atu ai ni tagata se to’alima, i lona sela. O Fiafia, Vaipou Tiaua, Nick Sekai, Maureen Saupo ma se pagota. Sa tatalaina e Fiafia le faitoto’a o le sela ma alu atu i totonu ma faatonu le alii talavou, e ave’ese ona lavalava. Ma sa faapea ona faia e le alii talavou, ma tu ai na’o ona ofuvae laititi.
Ona tago lea o Tiaua i le loka lima o le alii taavale, ma tu’i fa’alua o ia, ma fa’anofo i lalo o le foloa. Ona alu atu lea o Sekai ua tu’I o ia i lona lima tauagavale. Ae alu atu le alii pagota, o Lucky Faalavelave, i le toso lona vae ma tu’i faalua, lona isu.
Sa faamatalaina e le alii talavou na a’afia, ia lona totolo solo, ae sa ia lagona le faamatalaga, e ave o ia i seisi sela, ina ia tu’u ‘ese’ese o ia ma ia lea sa o la to’alua i totonu o le sela (o ia lea na avea ma molimau), lea na la sosola faatasi. Ma sa ia va’aia foi le tapu’eina o ni ata vitio, a’o ia savali atu i leisi potu.
Na fa’aauau le faamatalaga a le alii talavou na a’afia, i le ta ina o ia e Saupo i se pakete, ae po faatolu o ia e Fa’alavelave. Mulimuli ane, na o latou o ese uma atu, ae na faatonu o ia e Tiaua, o le a faatali o ia i le to’ese mo tagata matutua (TCF).
Sa faamatala e le alii talavou na a’afia, ia lona mafaufau e pule i lona ola, ona o lona fefe tele i le mea sa tupu.
O le aso 15 o Ianuari, sa ta’ua e le alii talavou na a’afia, ia le toe alu atu o Auvele ma fesili ia te ia, pe fia ulavale. Ae sa tali mai o ia e leai. Ae peitai, sa alu atu Auvele i totonu o lona sela ma tatu’i faatolu lona gutu ma toe toto ai lona isu.
Sa ta’ua e le alii talavou na a’afia le tiga o lona tino ma ia ripotia ai loa le sauaina o ia, i se tasi o leoleo. Ma sa ia ta’ua foi, le fai atu o seisi leoleo, sa ia va’ai i le ata vitio lea na pu’eina, ma o lea na toe alu atu ai e siaki o ia.
Sa mafai ona faatalanoaina e leoleo ia leoleo o le falepuipui mo fanau talavou ma sa ta’ua e le leoleo lea, o le aso 16 o Ianuari, 2025, na ripotia atu ai e le alii talavou na a’afia, ia le faalavelave sa tupu ia te ia, ma ua mae’a ona ia ripotia lea tulaga, i lana supavaisa. O lana supavaisa, agai i sui pule o le Falepuipui.
Ma na fa’atonuina o ia e le sui pule o le falepuipui a tagata matutua, ina ia tu’ufa’atasi lana ripoti ma fa’ao’o atu i le aso e soso’o ai. Ae peitai, o le aso 21 o Ianuari, 2025, sa le’i iai se gaioiga na faia i lea tulaga, ma o lea na ia ripotia ai lea tulaga i le ofisa a leoleo i Tafuna.
O Ianuari 24, 2025 sa fa’atalanoaina ai e leoleo ia le alii talavou lea na avea ma molimau, ma sa ia faamatalaina i leoleo, o le aso lea sa toe aumai ai le pagota talavou lea na sola, sa ia va’aia ai ia Tiaua, Fiafia ma Sekai, faapea ma seisi pagota, o o i totonu o le sela a le pagota talavou lea. Ma sa ia lagonaina le e’e mai o le pagota talavou lea, i le fiaola.
Ma na faapea foi ona lagonaina e le molimau ia le fa’atonuga a Saupo ina ia sui le sela a le pagota talavou lea na sola, ma o ni nai minute mulimuli ane, sa ia toe fa’alogoina foi le ‘e’e fiaola mai o le alii pagota talavou lea na sola.
Sa ta’ua foi e le molimau, lona mautinoa, le leai o ni manu’a i foliga o le alii pagota lea na sola, ina ua maua ma toe fa’afo’i atu o ia, ae peitai, ina ua ave’eseina atu o ia i leisi sela, sa ia va’aia le toto o foliga o foliga o le alii pagota talavou lea na sola toe maua.
Na mauaina foi i le fa’atalanoaga, ia le sauaina e Tiaua o le molimau, a’o loka ona lima i tua o se taavale, i le aso 2 o Ianuari, 2025, ina ua toe maua i la’ua ma le na a’afia. Sa faamatala e le molimau, le tu’i fa’atolu o ia e Tiaua,
Na su’esu’eina uma leoleo sa a’afia i lenei mataupu, ma na fa’ailoa atu ia i latou, e le o ave faapagotaina i latou, ma e mafai ona o latou tu’umuli, i so’o se taimi, o le fa’atalaoaga. Ma na faailoa foi iai ia i latou, e mafai ona o latou taofia le fa’atalanoaga i so’o se taimi e finagalo iai.
E tusa ai ma le faamatalaga a Sekai, o se mea pe a ma le 4 po o le 5 i le afiafi o le aso 12 o Ianuari, 2025, na ia maua ai se vala’au mai i le falepuipui mo fanau talavou, o lo’o mana’omia se fesoasoani a le alii leoleo o Fiafia. Ma sa faapea ona o la agai atu iai ma Tiaua, ma la’ua fesoasoani ia Peato e fa’amama le lapisi mai i se sela.
Sa ta’ua e Sekai lona alu i totonu o seisi potu, ae ona fa’alogoina le ‘e’e a le alii talavou na a’afia, ma ia fa’alogoina se pa’o tele mai i le pa sima. Na ia ta’ua lona le iloa pe na po, pe na togi ia le alii talavou aga’i i le sima. Na ta’ua e Sekai ia le taunu’u atu o Saupo, ma se pagota, e ave atu ni mea’ai, mo fanau tamaitai talavou o taofia i le falepuipui.
Sa faailoa atu e Saupo ia Sekai ia le tapena o seisi sela, e tu’u ‘ese’ese ai ia alii pagota talavou e toalua, ma o Ie itu lea a tamaitai sa tu’uina ai le alii talavou na a’afia. Sa faamatala e Sekai lo latou aveina atu o le alii talavou na a’afia i leisi, ona tago lea o Saupo i le u’u mai se ipu uga, ua ta ai le lima o le alii talavou na a’afia. Ae peitai, e na te le iloa pe na faafia ona faia e Saupo lea tulaga.
Ina ua fa’atalanoaina ia Saupo, sa ia ta’ua e faapea, sa alu atu e momoli ia leoleo ua mae’a a latou sifi, ina ua o’o atu se vala’au, o lo’o manaomia e le falepuipui mo fanau talavou ia se fesoasoani, mo le aumaia o se pagota talavou, na sola. Na ia valaau atu ia Tiaua, e alu e fesoasoani ia Fiafia. Ae na alu o ia e piki mai mea’ai mo fanau talavou tamaitai, o lo’o loka.
Ma sa alu ma ave ia Faalavelave, ona e na te fa’atuatuaina, ma e mana’omia se fesoasoani i le fa’amamaina o le falepuipui mo fanau talavou.
Sa fesiligia Saupo i le tulaga o le puipuiga, i le fealua’i ma feavea’i ia se pagota talavou, ae sa tali o ia, o le faiga lea o a latou galuega. Ma na ta’’ua e Saupo, ina ua o latou taunu’u atu i le falepuipui mo fanau talavou, o Fiafia sa tatalaina mai le faitoto’a. Ae ina u o latou o’o i totonu, sa ia va’aia le alii talavou na a’afia, o lo’o i totonu o se tasi o sela, i le itu a alii. Ma sa ia faatonuina Tiaua, e ave le alii talavou na a’afia, i le itu o tamaitai, e tusa ai ma le fa’atonuga a le sui pule o le falepuipui.
Na ta’ua e Saupo lona fesiligia o le alii talavou na a’afia, e tusa ai ma le fale o se fafine sa osofaia, lea sa faasalalau mai i luga o Api o Foliga. Ae o le taimi lena o lo’o tu tu i le ‘hallway’ ia le alii talavou na a’afia, a’o taumafai Sekia e faamautu le potu. Sa ia fesiligia foi ia le alii talavou na a’afia, e tusa ai ma se ato tupe a se tasi o leoleo na leiloa, i le aso lea na sola ai mai i le falepuipui, ae peitai, sa tu’ua’ia e le alii talavou na a’afia, ia le alii talavou lea na avea ma molimau.
Sa faamaonia e Saupo lona togiina o le alii talavou na a’afia, i se pakete, ma ia fesiligia o ia pe aisea le mea na ia faia ai lea tulaga, i leisi leoleo. Ma sa ia ta’ua foi le toeititi oti o seisi leoleo.
O le lima minute na soso’o ai, sa o latou o ese loa ma Sekai ma Fa’alavelave.
I le faatalanoaga o Fiafia, sa ia faamalamalama ai lona iai i le falepuipui mo fanau talavou, i le aso na ave atu ai le alii talavou lea na sola. Ma o ia, faatasi ma isi leoleo, sa o latou tu’uina le na a’afia, i totonu o le sela, ae e le’i o ese atu isi leoleo.
Ina ua mae’a lea, sa ia vala’au i le taitai leoleo ma talosagaina se fesoasoani, ina ia fa’amautuina le saogalemu o le puipuiga o le fanua. Ma ina ua taunu’u atu Sekai ma Tiaua ma aumai le lapisi mai fafo, i totonu, sa faapea ona fasi e Tiaua ia le alii talavou na a’afia.
Ina ua mae’a lea, sa taunu’u atu loa ma Saupo ma ia mana’o e ave le alii talavou na a’afia, i leisi sela, i le itu o iai tamaitai talavou, ma sa faapea ona faia. Sa ta’ua foi e Fiafia le ita o Saupo ma ia togiina ia le alii talavou na a’afia i pakete masi.
Sa faatalanoaina foi le leoleo lea na matamata i le ata vitio ma sa ia faamatalaina e faapea, o le aso 12 o Ianuari, 2025, ina ua toe fo’i atu e faigaluega, ma amata tapena e sui tulaga mo Fiafia. Na fesiligia o ia e Fiafia, pe sa matamata i se ata vitio, o se fusuaga ‘live’. Ae sa ata ia le alii leoleo lea ma fai atu ia Fiafia, e leai. Ae o le taimi lea, na ia vaaia ai le fo’i mai o Tiaua mai i le itu o lo’o tu’uina ai fanau tamaitai talavou ma tago i lana telefoni, ma tu’uina atu ia te ia.
Ma sa ia matamata ai i le ata vitio, o le alii talavou na a’afia, o lo’o tu i luga o se sima, i totonu o lona sela, ma tagi. Sa ia va’aia ma faalogoina ia le fai atu o Tiaua i le alii talavou na a’afia, e so so atu, ia tago lea i le po le gutu o le alii talavou, i lona lima taumatau, ma lagonaina ai se pa’o leotele.
Sa amata ona tagi leotele le alii talavou na a’afia ma ia ‘ai’oi atu, ua lava, e na te le toe faia. Ae peitai, na uma ona fa’aaoga e Tiaua lona lima taumatau, ona fa’aaoga lea o lona lima tauagavale, e ta po ai le alii talavou na a’afia, pe fa’alima. Ma sa ta’ua e le alii leoleo na matamata i le ata vitio, o lo’o maua i le ata vitio, ia le tu o Sekai i autafa o Tiaua.
Na ta’ua foi e le alii leoleo, o taimi uma e mae’a ai ona po o ia, sa ia lagonaina le ‘ai’oi o le alii talavou na a’afia, e fia ola. O le po mulimuli, na pa’u ai aga i tua ia le alii talavou na a’afia, ae ua oso atu Tiaua ma tu i luga o le sima sa taoto ai le alii talavou na a’afia, ma fa’aaoga lona vae taumatau ma olo i foliga o le alii talavou na a’afia.
Sa faapea foi ona kiki e Tiaua ia foliga o le alii talavou na a’afia, ae o le taimi lea, o lo’o fa’aauau pea ona ‘ai’oi le alii talavou na a’afia, i le fia ola. Ma na va’aia le pa’u i lalo o lima o le alii talavou na a’afia, mai i le pupuni ina o ona foliga, ma ua le toe minoi, e foliga mai na matapogia. Ae i le mae’a ona kiki fa’alima o le alii talavou na a’afia, sa ia tu’uina atu ai loa le telefoni a Tiaua, ma ia va’aia le ‘ata’ata o Tiaua, e foliga mai, o lo’o fiafia i le latou mea sa fai.
Sa faatalanoaina foi Auvele ma sa ia faamatalaina e faapea, o Ianuari 15, 2025, na ia alu atu ai e sui se tasi o leoleo, ma ia va’aia le fai o sina faigata o le fanau talavou i lea aso. Ona ia alu lea e tatala le sela a le alii talavou na a’afia, ma talanoa iai e tusa ai ma lana amio i leoleo matutua. Sa ia ta’ua foi lona tualimaina o le alii talavou na a’afia.
Na fesiligia Auvele pe sa ia va’aia ni manu’a i le alii talavou na a’afia, ae sa tali le alii leoleo, sa na’o ni nai ma’osia i ona foliga, ae na te le mautinoa po o fea na faapefea ona ma’osia ona foliga.
I le faatalanoaga o seisi leoleo i luga o le telefoni, ae sa tali mai o lo’o pisi, o le la e sauni e alu e faigaluega. O lo’o ta’ua i faamaumauga a le malo, e foliga mai na taumafai lea leoleo e ufiufi gaioiga a Auvele, ae na te le iloa, ua mae’a ona fa’amatala e Auvele le tulaga na tupu. E tusa ai ma le leoleo, sa alu atu Auvele i totonu o le sela a le alii talavou na a’afia ma talanoa iai, ona toe fo’i mai lea i fafo. Sa ia ta’ua, e leai se mea na tupu, ae peitai, ua mae’a ona faamatala e Auvele ma le alii talavou na a’afia, o lo’o nofo silafia lea leoleo, i le mea um ana tupu.
Na fa’atalanoaina foi le pagota i le falepuipui a tagata matutua, ia Ianuari 24, 2025, ae sa ia ta’ua lona le iloa o se tulaga na tupu, se’ia vagana ai lona lagonaina o se au’e’e a se tamaititi, i le fia ola. Ma o lana foi lea faamatalaga, ina ua toe fesiigia o ia ia Ianuari 30, 2025.
O le aso 24 o Ianuari, sa faatalanoa eseese ai ia Sefo ma Aiumu. Ma e tusa ai ma le faamatalaga a Sefo, o ia ma Aiumu, Filipo ma Tiaua, na o i Vaitogi ma pu’e mai le alii talavou lea na avea ma molimau. Ma sa ta’ua e Sefo, sa na’o Tiaua na o’o lona lima i le molimau, ina ua tu’uina o ia i totonu o le taavale a leoleo.
Sa ta’ua e Aiumu, e na te le’i va’ai o sauaina ia le molimau, ae sa ia manatua, o ia, Sefo, Tiaua ma Filipo na pu’eina le molimau ma toe ave atu o ia i le falepuipui mo fanau talavou.
Na fa’aalia i su’esu’ega, le le’i tusia e Fiafia, o le taimi ma le aso na taunu’u atu ai Tiaua, Sekai, Saupo ma Faalavelave. Ma e leai foi se fa’amaumauga o se faalavelave na tupu.
Sa faatalanoaina foi Taai, e tusa ai ma le tusi o faamaumauga mo le falepuipui mo fanau talavou, ae sa ia faapea mai, o ripoti uma e tusa ai ma leoleoga, e aofia ai tagata asiasi atu ma le aufaigaluega, ua mae’a ona fa’amaumauina. Ina ua fesiligia o ia e tusa ai ma leoleo, o lo’o kilivaina meaai, sa ia ta’ua, e manaomia ona fa’amaumauina foi.
E le i ta’ua i fa’amaumauga a le malo, pe na iai ni isi na ave faapagotaina.
VALAAU E LE TUAOI IA LEOLEO INA UA LELAVA FAALOGO I LE PISA A SE ALII FA’ASUA’AVA
O le po o Iuni 10, 2025 na vala’au atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani ina ua lelava fa’alogologo i le pisapisa o a lona tuaoi, lea e foliga mai e fa’asua’ava.
Sa ta’ua e le tina na valaau atu i le ofisa a leoleo, le le gata ina pisapisa o leotele ia lona tuaoi o Francis Bethea (lea na molia i lenei mataupu), ae o lo’o palauvale solo i le latou tuaoi.
Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma va’aia le na molia, o tamo’e atu agai i tua o le fale ta lavalava a Luisa, i Iliili. Sa faatu e leoleo le latou ta’avale, ae tamomo’e e tuliloa Francis ma ave faapagotaina le na molia, i tua o le fale ta lavalava.
A’o taumafai leoleo e loka le na molia, ae o le taimi foi lea o lo’o tete’e mai e ia, ia taumafaiga a leoleo, e loka ona lima. Sa ta’ua e leoleo lo latou lagonaina o le malosi o le ‘ava malosi, mai i le na molia.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na valaau atu i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua le lu’iina e Francis, o lona (le tina) toalua ae peitai, ae sa le’i amana’ia e lona toalua. Ona amata lea ona palauvale solo ia Francis e fa’ata’amilo i le fale.
Na ta’ua e le tina na a’afia, sa fefe o ia i faia e le na molia ia se tulaga ia te ia ma lona toalua, o le mea lea na ia vala’auina ai leoleo.
Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia le to’alua a le tina, ma na fa’amaonia e le tamaloa ia le ripoti a lona toalua.
O moliaga na faia faasaga ia Francis, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o fa’asalaga uma e lua.
O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.
HAWAII: MOLIAGA O LE FAIA O AMIOGA MATAGA I FANAU I SE NOFOAGA MO FANAU TALAVOU E IAI LU’ITAU
Ua a’ave tala i totonu o le setete o Hawaii, e tusa ai ma se tagi, ua faia e faasaga i se a’oga po o se nofoaga, i Kalaeloa, i tu’ua’iga o le faia o ni amioga mataga i ni fanau talavou o lo’o i totonu o lenei a’oga, ma le taumafaiga e ufiufi nei tulaga mataga.
O lenei a’oga, o le “Youth Challenge Academy”, o se nofoaga o lo’o a’o’oga ai fanau a’oga, o lo’o feagai ma ni lu’itau i o latou olaga. Ma o le faamoemoega o lenei a’oga, o le fesoasoani lea i fanau talavou, ina ia toe suia o latou olaga. Ae peitai, e toaono ni fanau a’oga, o lo’o auai i totonu o lenei tagi, ona e ai ma a molimau, e le gata i le fa’afefeina o i latou, ae faapea foi ona faia o ni uiga mataga ia i latou.
O lo’o ta’ua i totonu o le tagi, ia le iai se faalapotopotoga o fanau a’oga o lo’o fa’atagaina e le a’oga, ona sauaina, fasi, ma faia uiga mataga i isi tamaiti a’oga, ma o le faiaoga lea o lo’o lagolagoina ia tulaga, o se alii na molia i lona faia o amioga mataga i ni isi fanau talavou.
Sa mafai ona talanoa le vaega fa’asalalau a le Hawaii News Now, i se tasi o tina sa iai sona alo i totonu o lea a’oga. Ma sa ta’ua e lenei tina e faapea, sa ta’u atu e lana tama le momoe ma le fefefe i po uma, ona o tulaga e faia ia i latou, ma po o fea e ave ai latou.
O le ofisa loia a le Davis, Levin, Livingston o lo’o tutula’i mo le itu tagi, ma o le ofisa loia foi lea sa taitaia ia le tagi e faasaga i a’oga a Kamehameha, e faatatau i se alii o le mafaufau, na ona faia ni uiga mataga i fanau a’oga.
O le alii loia ia Chase Livingston ma le tamaitai o Hannah Matsunaga, o lo’o fa’afoeina lenei mataupu.
Na ta’ua e le alii loia o Chase, ia le iai o se potu a’oga, e fa’aaogaina, e faia ai amioga mataga o nisi o fanau a’oga i totonu o lea a’oga. Ma o lo’o tu’ua’ia ai foi, i totonu o lenei tagi, ia faiaoga ma taitai o le aoga, i lo latou taumafai e ufiufi nei tulaga uma sa tutupu i fanau aoga.
O nei a’oga (Youth Challenge), lea o lo’o i totonu o Kalaeloa ma Hilo, o ni polokalama a le Ofisa o Vaega’au. Ma o se polokalama e tu’u lava i le faitalia a matua, pe fia tu’uina iai o latou alo ma fanau, ae e fa’asa ia telefoni, ma e limiti lava feso’ota’iga ma aiga, faapea ma taimi e tatalaina ai i tua fanau aoga, i o latou aiga.
E tusa ai ma talitonuga a matua, o lenei a’oga sa folafolaina mai ai se siosiomaga saogalemu, o se tusi pasi mai a’oga maualuluga, o le pulea o loto a le fanau, faapea ma se amataga fou.
Na ta’ua e le tina o se alii talavou sa a’oga ai i lea aoga, sa ulufale lona alo ma ni lu’itau i lona olaga, ae peitai, e foliga mai, sa togi o ia i se lua o manu fe’ai.
Na ta’ua e le tamaitai loia o Hannah, o se vaega lea o lenei tala faanoanoa, ona o lenei polokalama, e tele ina ta’uleleia e tagata, ma o matua uma, o lo’o aveina atu a latou fanau i lea a’oga, o lo’o manatu, o lo’o latou faia se faaiuga lelei, mo a latou fanau, aua so latou lumana’i sili atu.
Ae peitai, e tusa ai ma le tagi ua fa’auluina, lea o lo’o aofia ai ni alii talavou se to’aono ma o latou aiga, ina ua amataina lenei polokalama ia Iulai o le tausaga ua tuanai atu, sa li’oina e ni isi fanau aoga ia se tasi o tamaititi a’oga. Ma o a latou metotia, e aofia ai le taufa’amata’u i le alii a’oga, e le gata i le sauaina ae faapea foi le faia o ni tulaga mataga, e fa’amaasiasi ai lea alii aoga.
Na ta’ua i le ripoti a le HNN ia le failaina e nisi o fanau a’oga ia ni a latou fa’asea i faiaoga po o taitai a’oga, ae peitai, le sasaeina o a latou tagi.
Sa ta’ua e le tina na talanoa ma le HNN, na fa’ato’a ia nofo malamalama ai i tulaga o tutupu i totonu o le aoga, ina ua o’o i le fa’ai’uga o le polokalama ma sa ia ta’ua lona le fiafia, e tusa ai ma tulaga uma sa faia i si ona alo.
Na faamatala e le tina e faapea, na o’o mai ia te ia se lagona, e pei sa ia tuuina si ona alo, i totonu o se falepuipui, e iai le fa’ailoga lanu.
O lo’o ta’ua foi i totonu o le tagin a fa’auluina, le leai o se faamatalaga na maua mai i le faatonusili o le polokalama po o lenei a’oga, ia Sina Atanoa, se’ia o’o ina nofo malamalama ia faufautua o le aoga, e tusa ai ma le sauaina o fanau aoga.
Ma o le faufautua lea sa ia fa’alauiloaina ia tulaga leaga o lo’o faia i totonu o le aoga po o lenei polokalama.
I le faaiuga o Novema, ina ua lamalama faai’u ia le lima masina o le polokalama, sa tusi atu ai le tamaitai faatonu ia Sina, i matua, le solia e nisi o fanau aoga ia se tulafono e fa’asa ai ona tago seisi tamaititi a’oga, i seisi tamaititi a’oga.
E le gata i lea, ua va’aia e taitai o le aoga ia le toatele o fanau aoga, ua faia ni tulaga le fetaui, e aofia ai sauaga. Ma ua mae’a ona nofo malamalama ai le Ofisa a Leoleo i Hawaii faapea taitai o le setete.
Na ta’ua e loia ma aiga, e foliga mai e le o ma’oti i upu o le tusi a Sina, ia le ‘oga’oga o lenei mataupu. Ma e foliga mai o lo’o latou taumafai e puipui i latou, e ala i le fa’aupuga a le tusi, ma e na’o le pau ai foi lea o le feso’ota’iga a taitai o le a’oga ma matua.
Sa mafai ona fa’amaonia e le ofisa a leoleo, le fa’aauauina o a latou suesuega.
Ua fa’ao’oina atu lenei tagi i le Ofisa a le Loia Sili, ae peitai, e leai se faamatalaga na maua a le HNN. Ae o le aso Lulu na se’i mavae atu, sa fa’aauau pea ona va’aia ia ni alii a’oga I le laumua a le aoga.
E le o se taimi muamua lea ua faia ai se tagi e faasaga i lenei polokalama po o le aoga. I le tausaga e 2013, e toalua ni tamaitai a’oga sa tu’ua’ia nisi o faiaoga i le faia o ni amioga mataga, ia i la’ua, lea na i’u ina ta’usalaina ai se tasi o faiaoga.
I le 2018, sa fa’asalaina ai se tasi o faiaoga, i le faleaoga i Hilo, i le 10 tausaga, mo le faia o sauaga mataga,i se tamaitai talavou.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus