Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FAAMATALA E SE TEINEITITI I LEOLEO LE TU’IINA E LONA TAMA O LONA TINA
O le aoauli o le aso 3 o Me, 2025, sa faapea ona o’o atu ai se tina ma sona alo tamaitai e 7 tausaga le matua, i le Ofisa a Leoleo i Tafuna. Ma e taunu’u atu i la’ua, o lo’o tagi lotulotu le tina, ae o lo’o tafe mai le toto mai lona fofoga.
A’o feagai leoleo ma le togafitiga o manu’a o le tina, ae ulufale atu ma se tamaloa i totonu o le ofisa a leoleo. Sa fa’amaonia e le tina na manu’a, o lona to’alua lea.
[Ua le lomia e Le Lali suafa o i latou na a’afia ma molia, i lenei fa’alavelave, ona o le puipuiga o fanau iti.]
Ae e le’i faatalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia i lenei mataupu, sa mua’i fa’ailoa atu e lona alo e 7 tausaga, i leoleo, le tu’iina e lona tama, o lona tina, i totonu o le taavale.
Sa faamatalaina e le tina na a’afia, na fai se la fuafuaga ma lona toalua e o e fai se la faatauga pe a manava mai i galuega. Ma sa fa’ai’u le latou fa’atauga, i le Carl’s Jr., mo se latou taumafataga. Ma a’o latou a’ai, na ta’ua e le tina lona toe manatuaina, o lo’o mana’omia ni o latou la’ei i le latou malaga i Apia.
O lea, na ia tula’i ‘ese atu ai ma agai atu i le Laufou e fai mai ai sana faatauga.
Ae o lona toe fo’i ifo i le Carl’s Jr., na ia va’aia ai foliga ita o lona toalua. Ma sa palauvale leotele atu ia te ia, ma fai atu ua umi tele na alu, aemaise o le la sa o latou fa’aaogaina le taavale a sa la uo.
Na uma ona ‘e’e le tama o le aiga, ona ia tula’i lea ma savali atu i fafo ma le fale’aiga, ae tu’u ai na’o le tina ma lona alo, e la’u atu le fa’atau. Sa ta’ua e le tina, lo la mulimuli atu i tua o lona to’alua, ma feosofi ma lona alo i le nofoa pito i tua o le taavale.
Sa ta’ua foi e le tina na aafia, lona fa’ailoa atu i lona to’alua le leai o se uiga o lana mea sa fai, ma lona (tina) maasiasi on aua tilotilo atu uma tagata i totonu o le Carl’s Jr.
Ae na toe fa’aauau ona palauvale mai le tama o le aiga, i le tina, i luma o si o la alo laititi, e ui ina fai atu le tina i lona to’alua, e aua le palauvale i luma o lenei ‘alu’alutoto.
Sa ta’ua e le tina na a’afia, le fa’aoso i tua e lona to’alua, o le taavale, i tafatafa o le falepuipui, ma liliu atu i le tu’i lona gutu. Ona toe fa’aauau lea o le latou faigamalaga i le latou fale.
Ae ina latalata atu i le ‘roundabout’ i luma o le ASPA, sa ta’ua e le tina lona tatalaina o lona faitotoa ma oso i fafo. Ona ia talotalo lea i le taavale na i tua o le latou ta’avale, mo se fesoasoani. Ma ia talosagaina le aveta’avale e ave o ia i le ofisa a leoleo.
Ina ua taunu’u le vaega o le EMS i le ofisa a leoleo, i lea lava aoauli, sa faapea ona aveina le tina na a’afia, i le falemai mo le togafitia o ona manu’a.
Sa faapea foi ona faatalanoaina e leoleo ia le tama o le aiga, po o le na molia, ma sa ia faamatalaina lona pikiina o lona to’alua mai i lana galuega, e latou te o e fai se latou fa’atauga. Ma sa ta’ua e le na molia, lona le fiafia i lona toalua, ona o le alu o le taimi i lana faatauga.
Ma na ta’ua e le na molia, a’o latou agai atu i le fale, sa faapea ona ‘e’e atu lona to’alua (tina na a’afia) ma fasi o ia, a’o lo’o ia faafoeina le taavale. Ma sa faate’ia o ia ina ua oso i fafo lona to’alua mai i le taavale, ma oso i totonu o leisi taavale.
O le mafua’aga lea na ia mulimuli mai ai i lona to’alua (tina na a’afia) i le ofisa a leoleo.
Sa lokaina le tama o le aiga i lea afiafi i le to’ese i Tafuna e faatalitali ai lona faamasinoga, i lona moliaga e tasi, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa. Po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
FA’AMATA’U E SE ALII IA LONA ‘UNCLE’ INA UA MISA MA LONA TINA
O le aso 30 o Aperila, na o’o atu ai se vala’au i le Ofisa a Leoleo mo se fesoasoani, ona o se alii e 23 tausaga, ua na ia sauaina ma fa’amata’uina lona ‘uncle’, i se agaese ma se kolopa.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le aso 30 o Aperila sa ta leotele ai e le susuga ia Kurene Paaga (lea ua molia) ia lana musika, ae alu atu iai lona ‘uncle’ ma fa’atonu e ki i lalo lana musika.
Sa faapea ona oso mai le tina a Kurene ma ‘e’e i le ‘uncle’ ma fai iai, e aua le fa’alavelave i lana tama (Kurene), o la e fiafia ma inu ana pia.
Na faapea ona fai ai loa se tauga’upu a le ‘uncle’ ma le tina a Kurene, lea na oso atu ai loa Kurene ma tu’i lona ‘uncle’ ma u’una’i i lalo. Na fa’aauau le fusuaga a Kurene ma lona ‘uncle’ i luga o le mutia, ae ina ua mafai ona tu’u’ese’eseina i la’ua, sa faapea ona tamo’e Kurene i totonu o le fale ma u’u mai se aga’ese ma toe tamo’e mai i lona ‘uncle’, ae taofiofi e lona tua’a.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia se alii (Kurene) o taofiofi mai i lona tamo’e atu i luga o le a’ega, lea o lo’o tutu mai ai ni tagata.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ‘uncle’ sa ia faamatalaina ia lona lagona mai o le leotele o le musika, mai i le fale o le aiga a Kurene. Ma sa le’i ano tele iai, ae peitai, ina ua latalata i le 10:00 i le po, sa lagona le alu i luga o le leotele o le musika.
O lea na ia sau ai i le fale a Kurene, e fautuaina le tu’utu’u i lalo o le musika ma leo, ona ua faia se malologa a le tina matua. Ma sa malie ai Kurene ma ki i lalo le musika.
Ae peitai, na oso atu le tina a Kurene ma fai ai le la tauga’upu, lea na i’u ai ina tu’i ina o ia e Kurene ma sua o ia i lalo, ma o la pa’u’u faatasi ai i lalo.
Sa ta’ua e le ‘uncle’ le alu o le na molia i le fale ma aumai ai se agaese, a’o ia (uncle) taumafai e su’e se mea e pupui ai o ia.
Na fa’atalanoaina foi e leoleo ia le to’alua o le ‘uncle’ ma sa ia ta’ua foi le lagonaina o le leotele o le musika mai i le fale a Kurene ma e le’i ano tele foi iai, ae ina ua o’o I le taimi o faiga malologa, na lagonaina ai le atili leotele o le musika.
Na ta’ua e le to’alua a le ‘uncle’ le agai atu o lona to’alua (uncle) i le fale o Kurene e talosagaina le tu’utu’u i lalo o le musika, ae sa ia (to’alua a le uncle) lagonaina se tagata o ‘e’e ma ia agai atu ai loa i le fale a Kurene.
Ma sa ia va’aia ai le taavilivili mai o lona to’alua ma Kurene i luga o le mutia, o lo’o fufusu. Na ia oso atu ma taumafai e vaovao le fusuaga. Ae ina ua mafai ona tu’u’ese’ese lona to’alua ma Kurene, sa faapea ona tamo’e Kurene i totonu o le fale ma toe fo’i mai ma se agaese. Ae sa mafai ona taofi ia Kurene e lona tama.
Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia se molimau ma sa ia faamatalaina le faia o ni a latou ta’aloga i totonu o le fale ma ana uo, ae alu atu lona uso laititi ma fai atu, o la e fai se fusuaga i fafo o le fale.
Ina ua alu atu le molimau i fafo, sa ia va’aia ia Kurene ma lona uncle, o lo’o tau ‘upu mai. Ma sa ia (molimau) taumafai e taofiofi ia Kurene ae peitai, sa mamulu atu Kurene ma tamo’e atu i le sua i lalo lona ‘uncle’. Ma avau ai a la fusuaga.
Na ta’ua e le molimau lo latou feosofi atu ma ona tausoga ma taumafai e vaovao le misa. Ma ina ua tu’u’ese’eseina le to’alua lea na fufusu, sa savali le ‘uncle’ i lona fale e fai mai sona ofuvae, ona sa na’o lona ie lavalava na la’ei. Ma ina ua ia toe fo’i mai e talanoa ma Kurene, ae peitai, o le ita tele o Kurene, na toe avau ai le la fusuaga.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia Kurene, sa ia faamatalaina le faia o se inuga i le fale ma ana uo, ae alu atu lona ‘uncle’ ma fai atu e tu’utu’u i lalo le latou musika ma le pisa ma sa ia usitai i lona ‘uncle’.
Ae na mafua ona ita, ona o le auala na talanoa atu ai lona ‘uncle’ i lona tina. Sa fa’amaonia e Kurene ia lona le fiafia i lona ‘uncle’ ona o le le fa’aaloalo i lona tina ma o le mafuaaga lea na ia tamo’e atu ai ma sua i lalo lona ‘uncle’. Ma o la fufusu ai loa. Ae ina ua ave’ese o ia mai lona ‘uncle’, sa ia alu i totonu o le fale ma aumai se agaese ma se kolopa, ae peitai, na taofiofi o ia e lona tama.
Sa lokaina Kurene i lea lava afiafi, i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga. O ona moliaga na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga lautele ma moliaga e lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina. Po o se sala tupe, e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
O le tasi o moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le to’ese e o’o atu I le tausaga atoa, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Ae o leisi moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘C’, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina le na molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus