Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOFU I LE FALEPUIPUI ONA O LE FA’AMISA I LE LEVA O LE PO

O le tulata i le vaeluaga o po ma ao ia Aperila 25, 2025, e tusa ai ma fa’amaumauga a le fa’amasinoga, na o’o atu ai se vala’au i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, mai i se tina, mo se fesoasoani, ona ua popole i lona to’alua, ina ne’i fasi e se aiga tuaoi.  

E to’alua i la’ua sa ave faapagotaina i lenei fa’alavelave, na aofia ai le susuga ia Isaako Palepoi ma se tina e suafa ia Leata Naseri.

O lenei fa’alavelave na tula’i mai i le afioaga o Lauli’I, i le Falelima i Sasa’e.

Na aga’i atu leoleo e tali le vala’au mai a le tina (o le to’alua a Palepoi, lea na molia) ma ina taunu’u leoleo, na mua’i fa’afetaui mai latou e ni alii se to’atolu.  Na fa’ailoa mai e se tasi o alii, o lona uso lea o lo’o a’afia i le fa’alavelave sa tupu.

Sa fa’atalanoaina e leoleo lea alii, ma fa’ailoa mai, o lona igoa o Isaako Palepoi.  Ma sa lagonaina e leoleo le malosi o le manogi pia mea mai lea alii.

Na fa’amatala e Palepoi e faapea, sa agai atu i le latou fale, ae ona va’aia se alii i tafatafa o le a’oga, e foliga mai o lo’o manu’a.  Ma sa ia masalosalo, ai ua fasi e tamaiti o le nu’u.  Sa ia alu atu ma taumafai e sailiili po o le a le mea sa tupu.

Ae peitai, a’o ia taumafai e saili le ‘au o le paipa, ae taunu’u atu loa se fafine, e suafa ia Leata Leata ma amata ona otegia o ia ma lalau o ia.  Ae sa ia (Palepoi) tali mai ia Leata, e fai i lona to’alua, e alu atu e la te fufusu ona e le mana’o e o’o lona lima i se fafine.

Sa faapea loa ona nofo le tasi o leoleo e fa’aauau ona fa’atalanoa Palepoi ma molimau, ae ua agai atu leisi leoleo, e saili ma fa’atalanoa ia Leata.

I le fa’amatalaga a se tasi o molimau i leoleo, sa ia ta’ua ai lona lagonaina o ni tagata o talanoa leotetele i tafatafa o le latou fale, ma ia savali atu loa iai.  O iina na ia va’aia ai Palepoi ma Leata, o fai se la tauga’upu.  Ma na ta’ua e le molimau, lona oso atu ma fa’afilemu ia Leata, ae ta’ita’i ‘ese mai ia Palepoi, ma aveina atu loa o ia i lona fale.

Ae o le taimi lea, na maua atu e leisi leoleo ia Leata o lo’o ‘e’e i le to’alua a Palepoi ma lona alo.  Na fiu le leoleo e tau fa’afilemu ia Leata, ae peitai, sa fa’aauau pea ona ‘e’e ia Leata ma va’aia ai le potopoto mai o aiga tuaoi.

Ma e fai atu le leoleo ia Leata, e soia, ae liliu mai le tina ma ‘e’e mai i le leoleo ma fai mai i le leoleo, e leai sona aia e tautala atu ai.  O iina na taumafai ai loa le leoleo e ave fa’apagota ia le tina ia Leata, ae peitai, sa tete’e mai le tina i gaioiga a le leoleo, e ala i le taumafai e toso ‘ese ona lima.  Ma i’u ai ina fa’asaofa’i i lalo e le leoleo ia le tina ia Leata, mo lona saogalemu.

Sa faapea ona toe fa’aopoopo atu nisi leoleo, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave.  Ma aveina atu ai Palepoi ma lona aiga, faapea le tina ia Leata, i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.

Na tu’uina atu e leoleo ia Palepoi ona aia tatau ma tuuina atu ai foi se fasi pepa e saini, e fa’amaonia ai ua ia malamalama i ona aia tatau.  Ae peitai, ina ua tau le faitau a Palepoi, i le vaega lona lua, o le pepa sa tu’uina atu ia te ia e sainia, sa ia fa’ailoa mai loa i leoleo, o le a le faia sana faamatalaga, e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu.

Sa faapea foi ona fa’atalanoaina e leoleo ia le tina ia Leata ma sa ia faamatalaina e faapea, o lena po (Aperila 25), sa ia lagonaina ai se pisa mai i luma o le latou fale.  Ma ina ua ia alu atu i fafo e va’ai, sa ia va’aia ia Palepoi, o lo’o tu mai.  Na ta’ua e le tina ia Leata, lona fesiligia o Palepoi, po o iai se mea o tupu, ae palauvale atu Palepoi.

Ma sa ta’ua foi e le tina ia Leata, le fa’ateteleina o lona le fiafia, ina ua fai atu Palepoi, e alu e aumai lona to’alua e la te fufusu.  Ma sa fai ai loa se la taugaupu ma Palepoi, ae tu’i ai ona foliga e Palepoi.

O lena afiafi sa faapea ona lokaina ma molia ai le tina ia Leata, ona o lona fa’amisa atu i le to’alua a Palepoi faapea ma lona tete’e a’o taumafai leoleo e fa’atino o latou tiute, i le lokaina mai o ia.

O se taimi mulimuli ane, sa faapea ona fa’atalanoaina ai e leoleo ia seisi foi tagata na a’afia i lenei fa’alavelave, ae peitai, sa ia toe ave i tua lana tagi.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a seisi na a’afia i lenei fa’alavelave, sa o la savavali atu ma nisi o ana uo ma ta’a’alo i tafatafa o le fale a le faifeau, ae na fa’ate’ia i latou ina ua sosolo atu le ta’avale a le ASPA, o lo’o faafoe atu e Palepoi.

Na fesili atu Palepoi ia latou, po o ai lea na palauvale atu ia te ia.  Sa tali mai se tasi o uo a le na a’afia, ia Palepoi, e leai seisi o talanoa e uiga ia te ia (Palepoi).  Ae peitai, na toe fesili atu foi Palepoi po o ai na palauvale atu, ma po o le a le latou mea o fai i tafatafa o le fale a le faifeau.

O se taimi mulimuli ane, e pei ona faamatala e le alii na a’afia, sa fa’ate’ia o ia, ina ua tu’i fa’afa lona gutu, e Palepoi ma sa tamo’e ‘ese fa’atopetope le alii na a’afia, ae tuliloa atu i latou e Palepoi i totonu o le taavale a le ASPA.  Sa ta’ua e le alii na a’afia, lona alu sa’o i le latou fale, ae alu atu Palepoi i le ‘e’e ma palauvale atu.

Na faapea ona pu’eina e leoleo ata o manu’a a le alii na a’afia ma sa fa’ailoa iai e le na a’afia i leoleo, e le o faia sana tagi, ae ua mae’a ona fa’aulu le tagi a lona tua’a e faasaga ia Palepoi, ona o le fa’atupu vevesi ma le o’o o lona lima i lona atalii, e fa’aaoga ai se ta’avale a le ASPA.

Sa lokaina foi Palepoi i lea afiafi ma ona moliaga, na aofia ai Faitauga 1 & 3, o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, faapea Faitauga 2 & 4, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o fa’asalaga uma e lua.

O moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i le tausaga e tasi, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua Palepoi, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.

FA’AAUAU ONA SAILI SE PAGOTA NA SOLA TALU MAI LE ASO SA O TAMA

O lo’o fa’aauau pea ona tau saili e le Ofisa a Leoleo ia se pagota, le susuga ia Deion White, sa sola ‘ese mai i le to’ese i Tafuna, talu mai le aso Sa o Tama, e pei ona sa fa’amaonia mai e le Faatonusili o Falepuipui, le susuga ia Palaita Tusipasi Suiaunoa,  I sana fa’atalanoaga ma le ofisa televise, a le KVZK-TV.

 O White sa lokaina i le faomea, talu mai le tausaga e 2021.  Ma e tusa ai ma faamatalaga a leoleo o le falepuipui, i le KVZK-TV, na mafai ona sola White, e ala i lona pe’a i luga o le pa o lo’o si’o ai le falepuipui.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le Samoa News, na ulua’i molia ia White i le tausaga e 2021, i le faomea ma le fa’ao’olima, i Nu’uuli.  E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, i lea mataupu, o lo’o ta’ua ai le alu atu o White i se falesu’isu’i, a’o iai na’o le na a’afia.

Sa u’uina e White ia se la’au ma amata ona ia fa’aleoina le pa o se fana, a’o fa’alala le la’au i le na a’afia.  E ui ina sa taumafai le na a’afia, e tuli i fafo ia White mai i le fale su’isu’i, ae peitai, sa musu le alii.

Ma a’o fa’aauau ona faia le galuega a le alii su’isu’i, na faapea ona ta e White i le la’au ma tau i le tuaua o le alii su’isu’i, ma matapogia ai.  Sa ta’ua e le alii su’isu’i na a’afia, i leoleo, le gaoia e White o lana ato tupe, sa iai se vaegatupe, ma lana telefoni feavea’i.

E to’afa ni leoleo sa o latou mauaina ma ave faapagotaina ia White, i lena fa’alavelave ma sa mafai ona fa’amaonia e le alii su’isu’i na a’afia, o le tagata lea sa ta ina lona ua i totonu o le fale su’isu’i ma gaoi lana ato tupe ma lana telefoni feavea’i.

Na ta’ua ai foi i fa’amaumauga a le faamasinoga, i lena vaitaimi, le aveina atu o le alii su’isu’i na a’afia, i le falemai, mo le togafitiga o lona manu’a.

AGALEAGA E SE ALII LE TAIFAU A LONA TUAOI, FASI E LONA TUAOI I TOTONU O SE FALEOLOA

O le taeao o le aso 29 o Aperila, 2025 na faapea ona vala’au atu ai se alii i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le fasi o ia e lona tuaoi, i totonu o se faleoloa i Mesepa.

Na fa’amatala e le na a’afia i luga o le telefoni ma leoleo, o lona tuaoi, sa fa’ate’ia o ia, ina ua alu atu lona tuaoi, le susuga ia Soonalole Sione, ma fasi o ia i totonu o le faleoloa, a’o faia sana fa’atau.

Sa faapea ona agai atu leoleo i le faleoloa na tupu ai le faalavelave ma fa’afetaui mai e le alii na a’afia ma sa ia faamatalaina i leoleo, le vave ona tupu o le faalavelave.

Na ta’ua e le na a’afia, lona sau i le faleoloa e fai sana faatau ma a’o tu i le laina e totogi ai lana faatau, na fa’ate’ia o ia, ina ua alu atu Sione i totonu o le faleoloa, ma amata ona tatu’i ona foliga.

Sa le’i maitau e le na a’afia, pe na fa’afia ona tatu’i ona foliga e le na molia, ae sa ia faamamafaina le fa’afuase’i ma lona le malamalama, i le mafua’aga na tupu ai lenei tulaga.  Ae sa ia ta’ua le fai atu o le na molia ia te ia, a’o faia lana (le na molia) sauniga, ua e va’ai i le mea e te maua i le tau’ai o ma’a i la’u maile.

Na ta’ua foi e le na a’afia le lafoina atu e le na molia, o ni upu taufa’amata’u, e faapea, o le a ia (le na molia) fasiotia o ia pe a toe va’ai  ia te ia (le na molia).  Ma sa faailoaina atu foi e le na a’afia, i leoleo e faapea, e le o se taimi muamua lea ua sauaina ai o ia e le na molia, ma o le tala’aga a le na molia, o se tagata e itaita gofie ma ua lauiloa i lona saua.

Sa tu’uina atu e le faatau oloa i leoleo ia le ata vitio mai i le masini pu’e ata a le faleoloa, o lo’o pu’eina ai le fa’alavelave na tupu.

Sa fa’ailoa atu e le na a’afia i leoleo, o la’ua ma le na molia, e tuaoi ma ia fa’asino iai i leoleo le fale a le alii o Sione (le na molia).  Ma sa va’aia e leoleo le savalivali atu o Sione i luga o le alatele, e agai i lona fale.  Na faapea ona o’o atu iai leoleo ma ave faapagotaina loa o ia ma aveina atu i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o su’esu’ega.

I le fa’atalatalanoaga o Sione (le na molia) sa ia fa’amaonia lona sauaina o le na a’afia, ona o lona ita tele i le sauaina so’o e le na a’afia, o lana taifau.  Sa ta’ua e Sione le tau’ai so’o e le na a’afia, o lana ta’ifau, i taimi uma e pasi atu ai ma lona fale.

Na fa’amaonia foi e Sione lona iloa atu o le alu a le na a’afia, i le faleoloa ma ia mulimuli atu ai loa ma fasi.

Sa faapea ona lokaina Sione i lea afiafi i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga.

O ona moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $2,000 le vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua Sione mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all