Pago Pago - AMERIKA SAMOA
LOKA SE ALII NA SOGI I SE TAMAITAI FA’ATAU MA AISI IAI MO SE TUPE
O le aoauli o le aso 28 o Aperila, 2025, e pei ona ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, sa vala’au atu ai se alii leoleo e le o galue, i le latou ofisa leoleo i Tafuna, e ripotia se alii fa’asua’ava, ua na sauaina se alii e faigaluega i totonu o se faleoloa, faapea ma le fa’alavelave i se tamaitai o fai sana faatauga.
Sa ta’ua foi e le alii leoleo na vala’au i le latou ofisa, le ‘e’e ma palauvale o le na molia, i totonu o le faleoloa, ae o lo’o tumu i tagata fa’atau.
Na faapea ona fa’atopetope atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma molimauina le ulufafo mai faatopetope, o tagata fa’atau, mai totonu o le faleoloa. Sa faapea loa ona agai atu leoleo ma lokaina mai le susuga ia Tanielu Tuli ae sa fa’alogonaina e leoleo, le malosi o le manogi pia, o le alii.
Sa tu’uina e leoleo ia Tuli i totonu o le taavale a leoleo, ae agai atu mo le fa’atalanoaina o i la’ua na a’afia i lenei faalavelave faapea ma molimau o le faalavelave na tupu.
O le fa’amatalaga a se alii na a’afia, lea e faigaluega i le faleoloa a le TSM, e le o se taimi muamua lea ua alu atu ai le na molia, i le faleoloa ma aisi i tagata mo se tupe a’o fa’asua’ava. Ma sa o la taumafai ma seisi o a latou tagata faigaluega, e tuli i fafo le na molia, ae peitai, ua oso i le fia fusu ma palauvale mai ia la’ua.
Na faamatalaina foi e le alii e galue i le faleoloa le tu’uina iai e tagata fa’atau, i le na molia, ia ni tupe. Ma sa ia taumulimuli ai lava i le na molia, ina ne’i ona faia se tulaga i tagata faatau.
O se taimi mulimuli ane, sa ia va’aia ai ua sogi le na molia, i le alafau o se tamaitai sa fai sana faatau ma sa fa’ate’ia ai le tamaitai faatau. Ma o le taimi foi lea, na aisi atu ai le na molia, i le tamaitai faatau, mo se tupe.
Na faapea loa ona savali atu le alii e galue i le faleoloa ma fa’atonu le na molia, e alu i fafo ma le faleoloa. Ae peitai, na liliu mai iai Tuli ma lu’i le alii faigaluega o le faleoloa ma ‘e’e mai iai, ma palauvale foi. Ma i’u ai lava ina tu’i e Tuli ia le alii faigaluega o le faleoloa.
Na ta’ua e le alii faigalueega o le faleoloa, lona fefe tele ma ia solomuli ai, ae fa’aauau pea ona ‘e’e ma palauvale mai Tuli ia te ia. Ae ua oso atu se tasi o tagata fa’atau ma taofi ia Tuli, ma vala’au ai loa leoleo mo se fesoasoani.
Sa fa’ailoa atu e le alii faigaluega o le faleoloa lona fa’alogoina o se tiga i lona fatafata ma se ma’osia i lona fatafata ma lona ua.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tamaitai fa’atau sa a’afia foi i lenei fa’alavelave, sa ia faamatalaina le alu atu o Tuli (le na molia) ma aisi tupe atu ia te ia. Ma a’o la talatalanoa, sa fa’ate’ia le tamaitai ina ua sogi atu Tuli i lona alafau. Ma na faapea ona solomuli ai ma taumafai e alo ‘ese mai i le na molia. Sa ia ta’ua foi lona faalogoina o le malosi o le manogi pia ia Tuli.
Na faamatala foi e le tamaitai na a’afia le alu atu o le alii faigaluega o le faleoloa ma faia e pei ona sa faamatala e le alii faigaluega, i leoleo – e o’o lava i le palauvale ma le tu’iina e le na molia, o le alii faigaluega, i lona fatafata.
Sa ta’ua e le tamaitai na a’afia, e masani ia Tuli ae sa faate’ia o ia ma fai sina ona le mautonu, i le mea sa tupu.
Na aveina atu Tuli i le to’ese i Tafuna, ina ua mae’a ona fa’amaumauina lana mataupu i le ofisa a leoleo, atoa ai ma lona le fia faia o se faamatalaga e tusa ai ma le faalavelave na tupu.
O moliaga na faia e faasaga ia Tuli, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, i le vaega ‘A’ ma le vaega ‘C’ faapea ai ma le moliaga i lona Solivale o fanua ma fale.
O moliaga o le faatupu vevesi ma le Solivale o fanua ma fale, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le ta’i ono masina i le moliaga e tasi. Po o ni sala tupe e le silia ma le ta’i $500; po o fa’asalaga uma e lua.
O le tasi o moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipu, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000 po o faasalaga uma e lua.
Ae o leisi moliaga o le fa’ao’olima, ua faia i le vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
E $3,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua Tuli mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
TO’ATASI UA MOLIA I LE OSOFA’IGA A LEOLEO I SE FALE POKA I NU’UULI
Mai i le to’aono sa lokaina mai i le osofaiga a leoleo i le vaveao o le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, i se kamupani i le afio’aga o Nu’uuli, lea ua fa’amaonia, o se fale masini poka, e to’atasi, ua faapea ona molia i tu’ua’iga o le umia o ni vaega o fuala’au faasaina, o le Aisa.
E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua ia le susuga ia Amotai Floyd Makuisa, lea ua molia i lenei fa’alavelave.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le aso 19 o Iuni, 2025, sa faapea ona fa’atino ai e le Ofisa a Leoleo ia se su’esu’ega, i lalo o le fa’atagana a le faamasinoga, i se fale (Abundance Aracade) o lo’o masalomia o fale ai ni masini poka le faatulafonoina, i le afioaga o Nu’uuli, i tafatafa o le maota o Logoai, ma o lea fale o lo’o lesitalaina i lalo o le suafa o Tino Logoai.
Ina ua taunuu leoleo i le nofoaga na osofa’ia, na mauaina e leoleo ia ni tamaloloa i totonu o le fale, o lo’o ta’a’alo i ni masini, e foliga mai o ni masini poka, i totonu o se potu ta’alo.
Sa iai foi ma Makuisa (lea ua molia) i totonu o le potu ma sa su’esu’eina ona la’ei mo ni a’upega po o ni vaega fa’asaina, e pei o tulaga masani i ituaiga su’esu’ega faapenei.
Sa mauaina i totonu o lona ofu, ia se fagu fualaau o iai ni tama’i taga pepa iila, o iai ni vaega o fualaau faasaina, o ni ‘straws’ se tolu, ua mae’a ona tipitipi sa maua ai foi ni vaega o fuala’au faasaina, o se paipa mata’eta’e sa pipi’i ai foi ni vaega o fuala’au faasaina, ma le tele o ni ‘straws’ tipitipi, o se afi (torch), o ni tamai taga pepa iila sa maua ai se pauta enaena, o se naifi faamoe ma se vaegatupe e $16.32.
Ua ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a le faamasinoga, sa su’esu’eina uma ia le paipa mata’eta’e, o tama’i taga pepa iila na maua i totonu o le fagu fualaau faapea ma ‘straws’ tipitipi, ma fa’amaonia ai, o se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.
E pei ona ripotia e le Samoa News i se taimi ua tuanai, e to’aono i latou sa ave faapagotaina e leoleo i lea osofaiga, na aofia ai ma ni tagatanu’u mai Saina, se to’alua. E 48 itula na taofia ai le to’atolu, ae toe tatalaina ia isi.
O le aso Gafua na se’i mavae atu, sa tula’i ai Makuisa i luma o le fa’amasinoga, o leisi to’alua sa tatalaina i tua, a’o fa’atalitali se pepa saisai mai i le faamasinoga, e mafai ona toe avefaapagotaina ai i la’ua.
E tusa ai ma se saunoaga a le Komesina o Leoleo, le susuga ia Taaga Saite Moliga, i le KVZK-TV, o vaega o lo’o atugalu ai lo latou ofisa, ona o le iai o masini poka i totonu o le teritori, o lona uiga, sa aumai fa’anana i totonu o le atunu’u, e aunoa ma le iloa e i latou o lo’o fa’amalosia le tulafono.
LOKA SE ALII 28 TAUSAGA INA UA FA'ATUPU VEVESI MA FA'AO'OLIMA I LANA UO TEINE E 17 TAUSAGA
O le aoauli o Aperila 27, 2025, na vala’au atu ai se tamaitai talavou e 17 tausaga le matua, i le Ofisa a Leoleo i Leone mo se fesoasoani, ma le tau le mafai ona manava, a’o ia taumafai e faamatala i leoleo, ia le sauaina o ia e lana uo tama.
E taunu’u atu leoleo ua sola le alii na molia.
[Ua le lomia suafa o le na molia ma i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o le tamaitai talavou na a’afia.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa faamatalaina e le tamaitai na a’afia, le faaleagaina e le na molia, o lana telefoni ma sa ia fa’aaogaina lana (uo tama po o le na molia) telefoni, e vala’au atu ai i leoleo mo se fesoasoani.
Sa fa’asino atu e le tamaitai na a’afia, i leoleo, le nofoaga o lo’o iai.
E taunu’u leoleo i le nofoaga sa tupu ai le fa’alavelave, o lo’o nofonofo mai le tamaitai sa a’afia, i luma o le fale a le na molia. Ae o le tina o le tamaitai na a’afia sa na ia ta’uina i leoleo ia le alii na molia ma faamatala iai ona la’ei sa la’eiina i lena taimi.
Ae ina ua agai atu leoleo i le fale o le na molia, sa le’i mauaina atu o ia.
Sa fa’ailoa ifo e tuafafine o le alii na molia, i leoleo, ua sola ‘ese le alii mai i le fale, ina ua va’ai atu ua o’o mai ta’avale a leoleo.
Na aveina e leoleo ia le tamaitai sa a’afia, i le ofisa a leoleo i Leone, mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega faapea ma le togafitia o ona manu’a.
Sa fa’amautuina foi i le taimi o le su’esu’ega a leoleo ia tausaga o le tamaitai na a’afia, e 17 ma sa fa’afeso’ota’iina ai loa e leoleo ia le vaega a le ‘Social Services’ ina ia auai atu, i le fa’atalanoaga o le tamaitai na a’afia.
Na faapea ona fa’atalanoaina e leoleo ia le tamaitai na a’afia, i luma o lona tina ma sa ia fa’amatalaina e faapea, na amata le la mataupu ma lana uo tama, ina ua musu le tamaitai na a’afia, e sau i fafo o lona potu, i lea taeao.
Ae o se taimi mulimuli ane, na sau ai loa i fafo le tamaitai, ma fesoasoani i le tina a lana uo tama ma talatalanoa ma lona (le na molia) tuafafine. Ae na alu atu le na molia ma palauvale atu ia te ia ma po faalua ona foliga.
Ina ua toe savali le tamaitai na a’afia i totonu o le la potu, sa faapea ona taumulimuli atu iai le alii na molia ma fasi ai o ia.
Ona tago lea o le na molia, i le tau’ai mai i fafo ia lavalava a le tamaitai na a’afia, ae ina ua savali atu le tamaitai e ao mai ona lavalava, sa faapea ona toe savali mai le na molia, ma taumafai e titina o ia (tamaitai na a’afia).
Sa faapea foi ona tata’eiina e le na molia ia le telefoni a le tamaitai na a’afia. Ina ua fai atu le tamaitai na a’afia o le a ia vala’auina leoleo, sa tali le na molia, e vala’au, e le kea iai.
Na fa’ailoa atu foi e le tamaitai na a’afia, i leoleo, e faapea, o le lona ono ai lea o taimi, sa sauaina ai faapea o ia e le na molia, ae o le ulua’i taimi lea ua ia vala’auina ai leoleo. Sa manino ai foi iina, le nonofo faatasi o le tamaitai na a’afia ma le na molia, i le fale o le aiga a le alii na molia.
O le alii na molia, e 28 tausaga.
O ona moliaga na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu faapea ma le Faaleagaina o ni meatotino, i lona tulaga e tolu.
O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15. Po o se sala tupe e $300. Po o fa’asalaga uma e lua.
O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa. Po o se sala tupe e le silia ma le $1,000. Po o faasalaga uma e lua.
Ma le moliaga o le fa’aleagaina o meatotino, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina. Po o se sala tupe e le silia ma le $500. Po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe sa fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus