Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

VALA’AU E SE TAMALOA IA LEOLEO ONA O LE TUAGANE A LONA TO’ALUA

O le taeao o le aso 31, o Mati, 2025 na vala’au atu ai se tamaloa i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, ona o le tuagane a lona toalua, o lo’o fa’amisa i totonu o le latou aiga.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma feiloa’i ai ma le tina matua a le na molia ma sa fa’ailoa e le tina matua i leoleo le suafa o lona alo, o Alvin Luki ma ua sola mai i le fale.

Ma a’o iai leoleo i le fale na tupu ai le fa’alavelave, sa o latou lagonaina se tasi o tagi ma i su’esu’ega a leoleo, sa mafai ona talatalanoa ai ma le tamaloa na vala’au i le ofisa a leoleo, ma lona to’alua.  Na ta’ua e le tamaloa na valaau i le ofisa a leoleo, a’o la iai i totonu o le la potu, na o la fa’alogoina le tu’itu’i atu o Luki i le la faitoto’a ma fa’amisa atu i fafo.

Sa faamatala e le to’alua a le tamaloa na valaau i leoleo, o Luki, o lona tuagane ma e le o se taimi muamua lea na fa’apisa ai ai o ia i totonu o le latou aiga.

Na fa’atonuina e leoleo ia le ulugalii ina ia vala’au atu le ofisa a leoleo, pe a toe fo’i atu Luki i le fale.

Ma o sina taimi mulimuli ane, sa faapea ona toe maua se vala’au mai i le aiga, i le toe fo’i atu o le na molia, i le fale.

Sa faapea loa ona toe agai mai iai leoleo, i le latou fale ma molimauina le iai o le na molia, i tua o le umukuka, o lo’o taumafa ai sana esi.  Na faapea loa ona ave faapagotaina o ia leoleo ma tu’uina i totonu o le taavale a leoleo ma aveina atu loa i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o le latou su’esu’ega.

Na toe fa’atalanoa e leoleo ia le tuafafine a le na molia, ma sa ia faamatalaina le alu atu o lona tuagane (le na molia) i le la potu ma lona to’alua, i lena taeao ma fa’atonu lona to’alua e alu atu e fa’amama le la tama.  Ma sa ia taumafai e fa’ato’ato’a le mataupu i le va o lona tuagane ma lona toalua, ae peitai, sa fa’ateteleina le pisa.

Sa amata ona ‘e’e ma palauvale leotele ia lona tuagane (le na molia) i lona to’alua.  E le gata i lea, ua tago lona tuagane i le u’u mai ni ma’a ma taumafai e fa’afefe ai lona to’alua.

Ae i le fa’atalanoaga o le na molia, sa ia faamatalaina le fa’atonuina o ia e lona tina matua, e alu i fafo e ta’alao le lapisi i autalafa o le latou fale, ae sa ia tali mai i lona tina matua, e fa’atonu le to’alua a lona tuafafine e alu e fa’auma ona ta’alao le lapisi le la ua mae’a ona ia aoina.  

Sa ta’ua e le na molia, ia le oso atu o lona tuafafine ma taumafai e kavakava lona to’alua.

E le’i ta’ua i totonu o fa’amaumauga a le faamasinoga pe sa lokaina ia le na molia.  Ae na molia o ia i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E leai se tupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.

FA’AAUAU ONA SAILI E LEOLEO IA LE GAOI KUKAMA

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o le aso 21 o Mati, 2025, sa faapea ona ripotia atu ai e se tamaloa i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ia le osofaia o lona fale, e se alii e suafa ia Samu Tusitala, ma gaoia sana taga kukama.

Sa ta’ua e le na gaoia lona fale, ina ua ia taunu’u i le fale, sa ia maitauina le leai o sana taga kukama sa masani ona tu i le tulimanu o lona fale ma ia matamata ai i le ata vitio i le masini pu’e ata o lona fale, ma va’aia ai le savali atu o le na molia, 

I ni nai minute mulimuli ane, sa va’aia ai le agai ese atu o le na molia, mai lona fale, ma le taga kukama.  Ma  na agai atu loa le na tamaloa sa gaoia lona fale, i le alatele ae o la fetaui ai ma le na molia, o savali agai mai ia te ia ma se agaese.fa

Sa fesiligia e le tamaloa ia le na molia, po o ia na aveina lana taga kukama, ae tali mai le na molia, ioe, po o le a lana (tamaloa) e fai iai.  Ina ua fai atu le tamaloa, o le a ia vala’au i leoleo, sa vave lava ona savali ese ia le na molia, e aunoa ma se tala.

Na taumafai leoleo e saili le na molia, ae peitai, sa le’i mauaina o ia.  Sa faapea foi ona fesiligia e leoleo ia se tasi o aiga a le na molia, ae sa ta’ua e le tagata o le aiga a le na molia, e le o i le fale ia le alii, o la e i le ‘Filifili’.

E tusa ai ma le ripoti a le tamaloa na gaoia lona fale, o le mamafa o le taga kukama, e 120 pauna, ma e pe a ma le $500 le tau aofai o le taga kukama, ae pe a ma le $2,000 le fa’aleagaina o lana masini pu’e ata lea na fa’aleagaina.

Na ta’ua e le tamaloa lea na gaoia lona fale, na usu i lena taeao, o lo’o ola lelei ana masini pu’e ata e lua lea sa i luma o lona fale, ae e fo’i mai, ua leaga.  Ae na maua i isi ata vitio ia le na molia, o savali atu i le fale o le tamaloa ma se agaese.

E le o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, pe sa lokaina ia le na molia i lea aso.  Ae o ona moliaga, na aofia ai le Faomea i lona tulaga e lua, o le Gaoi, o le Faaleagaina o ni mea totino i lona tulaga e lua ma le Solivale o fanua ma fale a isi, e aunoa ma se faatagana.

O le moliaga o le Faomea ma le Gaoi, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le ta’i fitu tausaga, po o ni sala tupe e le silia ma le ta’i $5,000; po o fa’asalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’aleagaina o ni meatotino, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

Ma le moliaga o le solivale o fanua ma fale e aunoa ma se faatagana, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $20,000 ia se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all