Pago Pago - AMERIKA SAMOA
VALA’AU E SE TAMALOA IA LEOLEO ONA O LE TUAGANE A LONA TO’ALUA
O le taeao o le aso 31, o Mati, 2025 na vala’au atu ai se tamaloa i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, ona o le tuagane a lona toalua, o lo’o fa’amisa i totonu o le latou aiga.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma feiloa’i ai ma le tina matua a le na molia ma sa fa’ailoa e le tina matua i leoleo le suafa o lona alo, o Alvin Luki ma ua sola mai i le fale.
Ma a’o iai leoleo i le fale na tupu ai le fa’alavelave, sa o latou lagonaina se tasi o tagi ma i su’esu’ega a leoleo, sa mafai ona talatalanoa ai ma le tamaloa na vala’au i le ofisa a leoleo, ma lona to’alua. Na ta’ua e le tamaloa na valaau i le ofisa a leoleo, a’o la iai i totonu o le la potu, na o la fa’alogoina le tu’itu’i atu o Luki i le la faitoto’a ma fa’amisa atu i fafo.
Sa faamatala e le to’alua a le tamaloa na valaau i leoleo, o Luki, o lona tuagane ma e le o se taimi muamua lea na fa’apisa ai ai o ia i totonu o le latou aiga.
Na fa’atonuina e leoleo ia le ulugalii ina ia vala’au atu le ofisa a leoleo, pe a toe fo’i atu Luki i le fale.
Ma o sina taimi mulimuli ane, sa faapea ona toe maua se vala’au mai i le aiga, i le toe fo’i atu o le na molia, i le fale.
Sa faapea loa ona toe agai mai iai leoleo, i le latou fale ma molimauina le iai o le na molia, i tua o le umukuka, o lo’o taumafa ai sana esi. Na faapea loa ona ave faapagotaina o ia leoleo ma tu’uina i totonu o le taavale a leoleo ma aveina atu loa i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o le latou su’esu’ega.
Na toe fa’atalanoa e leoleo ia le tuafafine a le na molia, ma sa ia faamatalaina le alu atu o lona tuagane (le na molia) i le la potu ma lona to’alua, i lena taeao ma fa’atonu lona to’alua e alu atu e fa’amama le la tama. Ma sa ia taumafai e fa’ato’ato’a le mataupu i le va o lona tuagane ma lona toalua, ae peitai, sa fa’ateteleina le pisa.
Sa amata ona ‘e’e ma palauvale leotele ia lona tuagane (le na molia) i lona to’alua. E le gata i lea, ua tago lona tuagane i le u’u mai ni ma’a ma taumafai e fa’afefe ai lona to’alua.
Ae i le fa’atalanoaga o le na molia, sa ia faamatalaina le fa’atonuina o ia e lona tina matua, e alu i fafo e ta’alao le lapisi i autalafa o le latou fale, ae sa ia tali mai i lona tina matua, e fa’atonu le to’alua a lona tuafafine e alu e fa’auma ona ta’alao le lapisi le la ua mae’a ona ia aoina.
Sa ta’ua e le na molia, ia le oso atu o lona tuafafine ma taumafai e kavakava lona to’alua.
E le’i ta’ua i totonu o fa’amaumauga a le faamasinoga pe sa lokaina ia le na molia. Ae na molia o ia i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E leai se tupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.
FA’AAUAU ONA SAILI E LEOLEO IA LE GAOI KUKAMA
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o le aso 21 o Mati, 2025, sa faapea ona ripotia atu ai e se tamaloa i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ia le osofaia o lona fale, e se alii e suafa ia Samu Tusitala, ma gaoia sana taga kukama.
Sa ta’ua e le na gaoia lona fale, ina ua ia taunu’u i le fale, sa ia maitauina le leai o sana taga kukama sa masani ona tu i le tulimanu o lona fale ma ia matamata ai i le ata vitio i le masini pu’e ata o lona fale, ma va’aia ai le savali atu o le na molia,
I ni nai minute mulimuli ane, sa va’aia ai le agai ese atu o le na molia, mai lona fale, ma le taga kukama. Ma na agai atu loa le na tamaloa sa gaoia lona fale, i le alatele ae o la fetaui ai ma le na molia, o savali agai mai ia te ia ma se agaese.fa
Sa fesiligia e le tamaloa ia le na molia, po o ia na aveina lana taga kukama, ae tali mai le na molia, ioe, po o le a lana (tamaloa) e fai iai. Ina ua fai atu le tamaloa, o le a ia vala’au i leoleo, sa vave lava ona savali ese ia le na molia, e aunoa ma se tala.
Na taumafai leoleo e saili le na molia, ae peitai, sa le’i mauaina o ia. Sa faapea foi ona fesiligia e leoleo ia se tasi o aiga a le na molia, ae sa ta’ua e le tagata o le aiga a le na molia, e le o i le fale ia le alii, o la e i le ‘Filifili’.
E tusa ai ma le ripoti a le tamaloa na gaoia lona fale, o le mamafa o le taga kukama, e 120 pauna, ma e pe a ma le $500 le tau aofai o le taga kukama, ae pe a ma le $2,000 le fa’aleagaina o lana masini pu’e ata lea na fa’aleagaina.
Na ta’ua e le tamaloa lea na gaoia lona fale, na usu i lena taeao, o lo’o ola lelei ana masini pu’e ata e lua lea sa i luma o lona fale, ae e fo’i mai, ua leaga. Ae na maua i isi ata vitio ia le na molia, o savali atu i le fale o le tamaloa ma se agaese.
E le o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, pe sa lokaina ia le na molia i lea aso. Ae o ona moliaga, na aofia ai le Faomea i lona tulaga e lua, o le Gaoi, o le Faaleagaina o ni mea totino i lona tulaga e lua ma le Solivale o fanua ma fale a isi, e aunoa ma se faatagana.
O le moliaga o le Faomea ma le Gaoi, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le ta’i fitu tausaga, po o ni sala tupe e le silia ma le ta’i $5,000; po o fa’asalaga uma e lua.
O le moliaga o le fa’aleagaina o ni meatotino, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Ma le moliaga o le solivale o fanua ma fale e aunoa ma se faatagana, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
E $20,000 ia se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus