Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TO’ATOLU NI ALII NA SU’ESU’EINA E LEOLEO I SE FA’ALAVELAVE NA TUPU I SE FALEKALAPU

O le po o Ianuari 25, 2025 na fa’afeso’ota’i mai ai e se alii ia le Ofisa Leoleo i Tafuna, ona o se fusuaga na tupu i se fale kalapu i Tafuna, lea na su’esu’eina ai ni alii s eto’atolu, ae loka ai na’o le to’atasi ma molia i le tulafono.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le alii na vala’au i leoleo, na sau e aumai ni meaai i lana ta’avale, ae ona va’aia ai le si’o mai e ni tagata o se alii o lo’o tafe mai le toto mai ona foliga.  Na taunu’u fa’atasi ia leoleo ma le ta’avale a le EMS ma aveina atu loa le na a’afia i le falemai, mo ona togifitiga.

O i latou e to’atolu na su’esu’eina e leoleo ona o lenei fa’alavelave, na aofia ai ia Felesi Vailolo, Faleniko Ktiona ma Faleono Lemisio ma sa fa’aalia i su’esu’ega a leoleo, o nei alii e toatolu e galulue uma i le Starkist ma na o latou sauaina le na a’afia, i le pakaga taavale a se fale kalapu.

E tusa ai ma su’esu’ega a leoleo, na ta’ua ai le alu atu o le tasi o i latou nei e to’atolu ma fa’atalanoa ia le alii na a’afia, ae fa’apo e Lemisio ma na ta’e le ulu o le na a’afia, ina ua togi e Vailolo i se ma’a.

Ina ua mae’a togafitiga o manu’a a le na a’afia, sa mafai ona toe fo’i i lona aiga.  Ae ina ua fa’atalanoaina o ia e leoleo, sa le mafai ona ia fa’amaonia po o ai na sauaina o ia, ona o le fa’asuaava i le afiafi na tupu ai le faalavelave.

Ae sa fa’amaonia e Vailolo lona togia o le na a’afia, i se ma’a ma na lokaina ai o ia i le to’ese i Tafuna.  Ae e na te le’i ta’uina le vaega a Lemisio ma Kitiona.

O Kitiona na fa’atalanoaina e leoleo ma sa ia ta’ua e faapea, na savali mai i fafo e ave se ipu meaai i le ta’avale, ae ona va’aia ai le tau taofiofi o Vailolo i se faalapotopotoga a nit agata.  Ma na ia va’aia le tafe o le toto mai i foliga o le alii na a’afia.  Sa tatalaina Kitiona e toe fo’i i lona aiga, ina ua mae’a ona fa’atalanoaina o ia e leoleo.

I le fa’amatalaga a Felesi Vailolo i leoleo, na amata mai le latou pisa i totonu o le falekalapu, ina ua fa’aauau ona fa’a tau atu e le alii na a’afia, lona tau’au i le tau’au a Vailolo.  Sa ta’ua e Vailolo lona taumafai e le amana’ia ia le na a’afia, aua ua fa’asuaava.  Ae peitai, na savali atu le na a’afia ma u’una’i o ia (Vailolo) i le puipui o le fale.

Sa ta’ua e Vailolo, lona ita tele na mafua ai ona ia savali i fafo ma le falekalapu, ae fa’afetaui mai o ia e le alii na a’afia, ma fesili atu po o ia lea ua feoa’i ma lana uo teine.  Na tali mai iai Vailolo, e leai sana uo teine.  Ae o le tamaitai lea na fa’auo muamua ma le alii na a’afia, e latou te sifi (faigaluega) faatasi ma e latou te faifaimea fa’atasi.

Na ta’ua e Vailolo le fa’ate’ia o ia ina ua tu’i o ia e le alii na a’afia ma pa’u ai i lalo.  O iina na ia mau ai i se ma’a ma tu’i ai le ulu o le alii na a’afia.  Sa fa’afeso’ota’i foi le vaega a le EMS e siaki ia manu’a a Vailolo, i lona tua ua ma ona lima.

Sa fa’atalanoa foi e leoleo ia Faleono Lemisio ma sa ia ta’ua e faapea, e le’i iai o ia i le taimi na tupu ai le misa, ae na ia lagona le vala’au mai a se tagata mo se fesoasoani.  Sa ia tamo’e atu ma va’aia le alii na a’afia, o ta’atia mai lalo ae ua tafe le toto i ona foliga.  Na ta’ua e Lemisio lona oso atu ma u’u le ulu a le alii na a’afia, ma fa’atalitali le o’o atu a leoleo.

Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia Lemisio, na faapea foi ona tu’uina o ia e fo’i i lona aiga.

Na toe fa’atalanoaina e leoleo ia le alii na a’afia i le aso na soso’o ai ma sa ia ta’ua ai le alu atu o Kitiona i le fa’atalanoa o ia i fafo, ae fa’apo o ia e Vailolo ma Lemisio.  Na fa’amaonia e le alii na a’afia, o Vailolo sa togia le ma’a lea na tau i lona ulu.  Sa faamatalaina foi e le alii na a’afia, le amata mai o le latou pisa i totonu o le falekalapu, i le le fiafia o le to’atolu lea, ina ua la sisiva ma se tamaitai.

O moliaga ua fa’asaga ia Vailolo, e aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le faatupu vevesi o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 le vaegatupe na fa’atulaga e mafai ona tatalaina ai o ia i tua, e faatalitali ai lona faamasinoga.

RIPOTIA E SE TAMALOA IA SONA ATALII I LE OFISA A LEOLEO

O le aoauli o Ianuari 27, 2025 na fa’afeso’ota’i ai e se tamaloa ia le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ma ripotia ai le faatupu vevesi o sona atalii, na o’o ai lava ina tau’aia o ia e lona atalii, i ma’a.

E taunu’u atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, ua sola le alii na molia.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tamaloa na valaau mai i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua e faapea, o lona atalii, e suafa ia Morris Ah-Ching, ua va’aia le tele o le suiga i lana amio.  Na ta’ua e le tamaloa i leoleo e faapea, o lona atalii e nofo i se tamai fale i tafatafa o le fale a le latou aiga.  

Ma na talu ona nofo lona atalii i le fale lea, ua tele ta’avale ‘ese’ese o latou va’aia e o atu i le fale i le leva o le po ma le tele o tagata fou ua ia va’aia i lona fanua.

Sa ta’ua e le tamaloa lona masalosalo ua tagofia e lona atalii o vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.  Ma sa ia otegiaina lona atalii e tusa ai ma le leotele o le musika ma le pisa o le fale, ae ita lona atalii ma palauvale mai ia te ia.  Sa faapea foi ona valaau mai lona atalii e alu ‘ese ma lona fanua.

Na fa’aalia e le tamaloa i leoleo le tula’i mai o se la tauga’upu ma lona atalii ma na ia fa’atonuina o lona atalii ina ia ona manatunatu i lona tulaga i totonu o le latou aiga.  Ae togi mai ai o ia e lona atalii i se ma’a, ma na se’e le ma’a ina ua ia ‘alo.  

Sa talosagaina e le tamaloa na valaau i leoleo, ia le ave’esea o lona atalii mai i le fale ma le fanua, ona ua le toe saogalemu lo latou aiga.

Ina ua agai atu leoleo i le fale lea e nofo ai le atalii, na fa’ailoa iai e le tamaloa na valaau i leoleo, o lo’o iai ma nisi tagata ‘ese o lo’o nonofo ai foi i le fale.  Ae peitai, e o’o atu leoleo, ua leai ma ni tagata i totonu o le fale.

Na fautuaina ai loa e leoleo ia le tamaloa sa valaau atu i le latou ofisa, ina ia toe logo atu latou, pe a toe fo’i ifo lona atalii.

O le taeao o le aso na soso’o ai, sa toe fa’afeso’ota’i ai e le tamaloa na a’afia ia le ofisa a leoleo, ina ua toe fo’i atu lona atalii.  Na faapea loa ona toe agai atu leoleo ma lokaina mai ai loa Morris.

O moliaga o Morris, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.  O nei moliaga e lua, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le ta’i 15 aso i le moliaga e tasi, po o le ta’i $300 i le moliaga; po o fa’asalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina, e tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all