Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE TAMALOA FASI AVA I LE LOTO MASALOSALO I LONA TO’ALUA

O le taeao o le 19 o Tesema, 2024, na valaau atu ai se tina i le ofisa a leoleo, mo se fesoasoani, ma ripotia ai le sauaina o ia e lona to’alua ma tu’ua’ia o ia i lona le fa’amaoni i lo la va fa’aleulugalii.

Sa agai atu leoleo i le nofoaga na valaau mai ai lenei tina ma sa ia ta’uina i leoleo le mea o iai lona toalua.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na iai le tamaloa, sa molimauina ia ni fagu pia o taatitia i tafatafa o se laulau, a’o nofonofo le ua molia, i luma o le fale.

Sa faapea ona aveina uma atu le ulugalii i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’ega.

Na molimauina e leoleo ia le mumu o mata o le susuga ia Vaiamanu Toelei (lea na molia) ma le malosi o le manogi o ‘ava malosi mai lona tagata.  Na fa’amaonia e Toelei ia lona ita i lona toalua, ina ua va’ai i se ata a lona toalua ma seisi tamaloa, i lana telefoni, lea na mafua ai ona o la pisa.

Ae i le faamatalaga a le tina na a’afia, sa ia ta’ua ai le le fiafia o lona to’alua ina ua faia sana tagalavalava i le afiafi, ma sa ia (le na molia) su’esu’eina le tina pe aisea e le ave ai lana tagalavalava i le ao, ma tu’ua’ia o ia i le faia o amioga e masalomia ai o ia.

Ma a’o faia le taugaupu a le ulugali, na ta’ua e le tina na a’afia ia le po ina fa’alua o ia e lona to’alua ma oso atu ai le uso o lona to’alua e taumafai e toso ese o ia mai lona to’alua.

Sa molia Toelei i moliaga o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, mo aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Ae o le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

VALA’AU E SE FA’ATAU OLOA IA LEOLEO ONA O NI ONANA SE TO’ALUA I TOTONU O LONA FALEOLOA

O le aso 23 o Tesema, 2024, na valaau ai se faatauoloa i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia ni onana se to’alua, sa faatupu vevesi i totonu o lona faleoloa ma taumafai e sauaina lana aufaigaluega.

Ma e ui ina sa aveina uma e leoleo ia onana e to’alua, ae peitai, sa na’o le toatasi na lokaina ma molia i le tulafono, e tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa molimauina ia Stanley Moea’i ma Fuatau Lelenoa, o nofonofo mai i luma o le faleoloa ma lokaina uma mai ai i la’ua.

E tusa ai ma fa’amatalaga a le faatauoloa ma lana aufaigaluega, na o atu Moea’i ma Lelenoa i totonu o le faleoloa ma faia ni uiga taufa’amata’u i tagata fa’atau.  E fa’afa na fa’atonuina Moea’i ma Lelenoa, e o i fafo ma le faleoloa, ae peitai, na mumusu ma fa’aauau pea ona faia uiga taufa’atamata’u i tagata fa’atau.

Sa faamatalaina foi e le aufaigaluega le tatalaina e Lelenoa o se ‘sushi’ i totonu o le faleoloa ae ina ua fa’atonuina o ia e totogi le sushi, sa savali atu Lelenoa ma taumafai e sogi atu i se tasi o le aufaigaluega.

Sa na’o Moea’i na molia i le tulafono.  Ma o ona moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevsi i totonu o se aiga ma le Solivale o fanua, e aunoa ma se faatagana.

O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

O le solivale o fanua, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA SE ALII NA TAU OSO I LE PULE O SE FALE TEU OLOA MA SE AGAESE

O le po o Tesema 23, 2024 na ave faapagota ai e leoleo ia le susuga ia Deion Devante White, ina ua tu’ua’ia  ia e se tina ma sona alo, i lona taumafai e osofa’i le alo o lenei tina, i se agaese faapea le tau’aia o ia i ma’a.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na maua atu e le alo o le tina na o’o atu i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ia White o toe taumafai e osofa’i le latou fale teu oloa ma sa taumafai le na a’afia e taofi ia White, ae peita’i, na oso mai iai White ma se agaese ma tau’ai o ia, i ma’a.

Ma o lea na vala’au atu ai le na a’afia ia White, o le valaau leoleo.  O iina na sola ese ai loa le ua molia.  Ae na mafai ona maua i ata vitio ia le fealua’i o White i autafa o le fale teu oloa ma se agaese, ma lona taumafai e tau’ai ia le alii na a’afia, i ni ma’a.

O lo’o ua masalomia foi White i le osofa’ia ma le gaoia o nisi fale, i le eria lava lea e tasi.

Sa ta’ua e le tina o le alii na a’afia, ia lona va’aia so’o o White o fealua’i i luga o le auala.

Sa faapea ona agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave mo le tau sa’ilia o le ua molia, ae na fa’ato’a va’aia o ia i le 10:55 o lea lavea afiafi, o fealua’i mai i tua o se faleoloa.  Ma na faapea loa ona ave faapagotaina ai o ia e leoleo.

I le mae’a ona fa’atalanoaina o White, sa faapea loa ona molia o ia i le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

Ae o le fa’ao’olima, o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafia ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai o ia i tua, e fa’atalitali lona faamasinoga.

ONO MOLIA E LEOLEO A SAMOA IA LE TUA’A O SE TAMAITITI A’OGA

O se teineititi a’oga i Samoa, sa maua ai se vaega o fualaau faasaina, o le mariuana, i totonu o le a’oga, u ana fa’ailoa atu i leoleo, o ia fualaau faasaina, o meatotino a lona tama.  Ma ua manatunatu nei leoleo, pe ono molia ia le tua’a o lenei teineititi a’oga.

O lenei teineititi e a’oga i le Kolisi a Palalaua ma sa maua o ia taumafai e fa’atau atu ia vaega o fualaau faasaina (mariuana) i nisi o tamaiti a’oga.

Na mafai ona fa’amaonia e le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, i le nusipepa a le Samoa Observer, le fa’aauauina o a latou su’esu’ega ma e iai se avanoa e ono molia ai le tua’a o lenei teineititi a’oga.

Sa fa’aleoina e Auapa’au ia le agaga fa’anoanoa i nei ituaiga mataupu, e a’afia ai fanau aoga ae o le a fa’aauau pea ona faatino o latou tiute i le fa’amalosia o le tulafono, o se lesona i fanau aoga faapea ma o latou matua, pe afai e a’afia ai ma latou.

I se faatalanoaga lata mai a le Samoa Observer ma le pulea’oga a le kolisi a Palalaua, le susuga ia Ropati Aukusitino, sa ia ta’ua ai le ta’atia atu i a’ao o sui malu o le malo, ia lenei mataupu.

Na ia ta’ua e faapea, e latou te sulufa’i i le tulafono i taimi o faigata faapenei, ma o lo’o faataunu’u tiute a faiaoga, e le gata i le aoaoina o fanau a’oga ia maua le poto masani, ae faapea le u’una’i  o i latou ina ia avea ma fanau aoga lelei i le lumanai.

Sa le’i finagalo Aukusitino e faia seisi faamatalaga faalauaitele e tusa ai ma le mataupu ua tula’i mai, ona o lea ua ta’atia atu i le ofisa a leoleo mo a latou su’esu’ega, ae sa ia fa’amaonia le o’o atu o leoleo i le aiga o le teineititi a’oga.

Na ta’ua e le alii pulea’oga le tatau ona galulue faatasi o faiaoga ma matua e fofoina lenei faafitauli, e ala i le aoaoina o fanau i auala e mafai ona ola ai, aua so latou lumana’i manuia.

O lenei fa’alavelave na tula’i mai i le aso Lua o le vaiaso ua mavae (i Samoa).

IOE SE ALII NA AVEA MA LEOLEO O SE FALEPUIPUI I HAWAII I MOLIAGA O LONA FAIA O AMIOGA MATAGA I PAGOTA

Ripotia mai i Hawaii le ioeina e se alii sa avea ma leoleo i se falepuipui i Honolulu, ia ona moliaga, i lona faia o ni amioga mataga i nisi o pagota sa i lalo o lana vaavaaiga.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le susuga ia Mikael Rivera,sa galue i se falepuipui feterale i Honolulu i le va o le tausaga 2014 ma le 2018.

Ma o le vaitaimi lea, a’o galue o ia, sa ia faamalosia ai se tasi o pagota, ae ona faia ni amioga mataga i ni isi pagota e toalua, na i lalo o lana va’ava’aiga.

Ua ioeina nei e Rivera, e 47 tausaga le matua, ia moliaga e ono i lona faia o amioga mataga i nisi sa i lalo o lana va’ava’aiga.

O le aso 3 o Iulai lea ua fuafua e lauina ai le faasalaga a Rivera, ma e mafai ona nofosala o ia i le falepuipui i le 15 tausaga tausaga, i le moliaga e tasi.

O lenei mataupu sa su’esu’eina e le vaega su’esu’e a le Ofisa o Faamasinoga, faatasi ai ma le lagolago mai a le vaega o le FBI.

MOLIA SE ALII 18 TAUSAGA I LONA GAOIA O LE OFISA A LE PULEA’OGA A LE AOGA MAUALUGA A LEONE

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le taeao o le aso 23 o Tesema, 2024, na valaau ai le sui puleaoga a le aoga maualuga a Leone, i le Ofisa Leoleo i Tafuna, e ripotia le osofa’ia e se tasi, o le ofisa a le pulea’oga ma gaoia se komipiuta feavea’i (laptop) ma se ‘speaker’.

Na agai atu leoleo i le laumua a le Liona mo le su’esu’eina o lenei mataupu.   

Sa faamatalaina e le sui pule i leoleo, e faapea, ina ua usu atu i lena taeao ma amata ona siaki o latou ofisa, sa ia maitauina le matala mai o le faitoto’a a le ofisa a le pulea’oga.  E le gata i lea, na foliga mai, sa vaneina ia le kava o le faamalama ma le misi o ni faamalama se tolu.  

Ma ina ua ia alu atu i totonu o le ofisa, sa ia maitauina ua leai se ‘speaker’ ma le ‘laptop’ lea sa i luga o le laulau i totonu o le ofisa a le pulea’oga.

Sa fa’ailoa e le sui pule i sui malu o le malo, le iai o nisi faalavelave faapea na tutupu i se vaitaimi lata mai, lea na a’afia ai le alii talavou o Kyshawn Fia.  Ma na faapea ona fa’asino iai e le sui pule, i leoleo, le nofoaga o iai le fale a le tina matua a Kyshawn.

Ina ua taunu’u leoleo i le fale o le ua molia, ma fa’atalanoaina o ia e tusa ai ma le osofa’ia o le ofisa a le pulea’oga, sa faapea ona ioe le ua molia, o ia sa na osofa’ia le ofisa a le pulea’oga ma gaoia le ‘speaker’ ma le ‘laptop’.  Ma i se taimi mulimuli ane, na ta’ua e le ua molia lona tu’uina atu o nei meatotino i lona tina.

Sa faapea loa ona ave faapagotaina e leoleo ia Kyshawn ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo, ae agai atu isi leoleo e toe aumai meatotino na gaoia, mai i le fale o le tina a le ua molia.

I se faamatalaga mai i le tina a le alii talavou ua molia, sa ia ta’ua ai e faapea, na ia ave’esea ia meatotino na gaoia e lona alo, ina ua alu atu le sui pule i le fale o lona tina ma fa’ailoa iai tu’ua’iga ua faia e faasaga ia Kyshawn.  Ma na ia faatalitali se’ia amata le aoga ona alu lea e toe momoli ia nei meatotino, i le ofisa a le aoga.

O se faamatalaga mai ia Kyshawn sa ia ta’ua ai lona alu i le falea’oga i le 1:00 ile vaveao o Tesema 20, 2024 ma ia tatalaina ia le kava o le faamalama o le ofisa a le pulea’oga, ma ulufale i totonu ma ave ia le ‘laptop’ ma le ‘speaker’.

Ae ina ua fesiligia o ia e leoleo pe aisea sa ia faia ai lea tulaga, sa tali le alii talavou, ona sa faatonu e lona mafaufau e alu e fai.

Na mafai ona toe fa’afo’i atu meatotino na gaoia i le sui pule, i le ofisa a leoleo.  Ae molia ai loa Kyshawn i moliaga o le Faomea i lona tulaga e lua, Gaoi ma le Solivale o fanua e aunoa ma se fa’atagana.

O moliaga o le Faomea ma le Gaoi, o ni vaega ‘C’ o solitulafono  mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le le sili atu ma le ta’i 7 tausaga i le moliaga e tasi.  Po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Ae mo le moliaga o le solivale o fanua, o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $10,000 se vaegatupe ua mae’a ona fa’atulaga, e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all