Skip to main content

Pasia e le Senate se pili e faavae ai se ofisa mo le saogalemu i galuega (OSHA)

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Na pasia e le Senate i lona faitauga mulimuli, i le aso Lua na se’i mavae atu nei, ia se pili taufa’aofi e “faavae ai se vaega i totonu o le Ofisa o le Kovana, e ta’ua o le “Ofisa mo le Saogalemu i Galuega, e feso’ota’i atu i ai mo auaunaga e aofia ai a’oa’oga ma toleniga e fesoasoani i mataupu tau le saogalemu i totonu o galuega.”

O le afioga i le Senatoa ia Malaepule Saite Moliga sa faauluina lenei pili, lea na iloiloina i le amataga o le vaiaso.

I lea iloiloga, sa faamanino mai ai e le afioga i le Senatoa le agaga o lenei pili, ina ia mafai ona fesoasoani i kamupani tua, mai i le fa’asalaina e le Matagaluega a le malo tele, lea e mataituina le saogalemu ma le maloloina i totonu o galuega (OSHA).

O le a fesoasoani lenei ofisa ina ia maua mai ai auaunaga mo toleniga ma a’oa’oga ma fa’amautu ai tulaga i totonu o galuega e ono faasala ai le kamupani e le OSHA.  Sa ta’ua e Malaepule, o le gagana o lenei pili o lo’o faavae i luga o tulafono a le OSHA.

Ua talitonu le afioga i le Senatoa, e taua tele leni pili i le puipuiga o kamupani lotoifale ma pule o galuega, ae le gata i lea o tagata faigaluega e manunu’a i taimi o faatino ai a latou tiute.

E le gata i lea, o le a puipuia ai pule o kamupani faapea ma le malo i tu’ua’iga pepelo ma tagi e le fa’amaonia, mai i tagata faigaluega.  Na ta’ua e Malaepule, o le a galulue faatasi lenei ofisa ma le OSHA i lalo o se maliliega.

Sa faamanino mai e le afioga i le Taitaifono o le Komiti o galuega faatino a le malo, a le Senate ia Togiola T.A. Tulafono, o le galuega autu o lenei ofisa fou, o le galulue vavalalata ma pisinisi, ina ia faamautuina, a malaga mai sui o le OSHA e fai a latou asiasiga, o lo’o tausisi uma pisinisi tua, i totonu o le teritori ma tulafono a le OSHA.

E tusa ai ma le faatomuaga o lenei pili, o lo’o ta’ua ai e faapea, “e le gata i le va’aia ma le faamalosia o tulaga mo le saogalemu ma le soifua maloloina i galuega, na amata foi e le OSHA se polokalama e faia lava i le mea e iai le galuega mo Auaunaga faapitoa, e maua fua ai fautuaga e le faalauaiteleina mo le saogalemu ma le soifua maloloina foi mo pisinisi tua.”

Ua ta’ua foi i totonu o le pili, le “mafai e pisinisi tua i lo latou lava faitalia ona faafesootai le ofisa o le Saogalemu i Galeuga mo se porokalama e maua mai ai se fesoasoani i nofoaga o iai le galuega, e aunoa ma se totogi.  E taga’i ai i a latou fuafuaga ua faataatia mo le saogalemu ma le soifua maloloina i galuega.”

Ma o le a “faailoa e le Ofisa o Saogalemu i Galuega ni mea o lo’o vaivai ai fuafuaga ia ona faapena foi lea ona faia e le pule o galuega suiga e tatau ai ina ia ogatasi ai ma tuutuuga ma tulafono al e OSHA.”

“A o faia la e le Pulegaluega Porokalama ma suiga e tatau ai, o le a le faasalaina i latou e le OSHA mo ni solitulafono.”

Na fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Muagututi’a Tauoa ia ni penefiti tau tupe, e maua e se tagata faigaluega, pe afai ae fa’amanu’alia i taimi o galuega.

Sa faamanino mai e Togiola, o le vaega lea, e pa’u i lalo o tulafono mo “Workman’s Compensation” ma e tusa ai ma lea tulafono, o so’o se tagata faigaluega e lavea pe faamanu’alia i taimi o galuega, ma ua le mafai ona toe faigaluega ai, e tatau ona maua lona totogi mai i se inisiua, e tusa lava po o ai na mafua ai na manu’a lea tagata faigaluega.

Na ta’ua foi e Togiola, o lenei tulafono e puipuia ai tagata faigaluega, e le gata i le manu’a i taimi o galuega ae faapea foi taimi o femalagaiga i le va o le fale ma le galuega.

Sa fa’aleoina e le afioga i le Senatoa ia Satele Aliitai Lili’o sona popolega i le faia o lenei ofisa fou, ona o le tau faaopoopo o le a pa’u i luga o le malo.

Ae o lo’o aofia i totonu o le pili e faapea, “e tatau ona tuuina atu e le Ofisa o le Saogalemu i GAluega se talosaga mo se Maliliega i le Ofisa o le OSHA.  Afai e faamaoni, o le a faia e le OSHA se aoaoga/toleniga e manaomia mo le Ofisa o le Saogalemu i Galuega ma faatupe ana galuega, e aofia ai totonu o tagata faigaluega.”

“Ua iai pisinisi a Amerika Samoa na fa’asala e le OSHA i le tele o faafitauli tau i le saogalemu ma le lamatia o le soifuamaloloina o tagata faigaluega i aso ua te’a,” o se faaupuga lea i totonu o le pili.

Ma ua ta’ua ai e faapea, “O le 2023 lava ia, e tusa e $1,224,337 le aofai na muai faasala ai pisinisi.”

“I le 2024, e $254,075.  A iai se Ofisa o le Saogalemu i Galuega i totonu o le Malo o Amerika Samoa, o le a mafai lea ona fesoasoani i pisinisi i totonu o le atunu’u ia taofia ai nei faasalaga o le OSHA.”

Sa pasia foi e le Senate i le aso Lua ia se pili taufa’aofi, i lona faitauga mulimuli, se tupe faasoasoa e $75,000 e totogi ai mataupu tau faamasinoga po o tagi, e faasaga i le malo.

Mai lea vaegatupe e $50,000 e mo le tagi a nim atua sa faia e faasaga i le malo, ona o so la alo tamaitai na malemo i le ta’elega a le malo (Pala Lagoon) ia Iuni 2018.

O le $25,000 e mo le tagi sa faaulu e Teetai Penirosa Fanene e faasaga i le malo o Amerika Samoa ma le Ofisa o Aoga, i lalo o le tulafono ‘Government Tort Liability Act’.

O lea tulafono e mafai ai ona su e se tagata ia le malo, ona o le le faatinoina o tiute ma galuega po o le tu’ulafoa’iina se tagata faigaluegai le malo, ma i’u ai ina manu’a pe maliu ai se tasi.

O le taimi nei, o so’o se mataupu lotoifale e a’afia ai le OSHA, e manaomia lava ona faafeso’otai le ofisa a le OSHA i Hawaii ina ia faimalaga mai mo le faia o se su’esu’ega ma fa’asala, pe a manaomia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all