Skip to main content

Pasia e le Senate pili taufa’aofi e taofia ai le suia o fanua faitele e avea ma fanua pulea e se tagata toatasi

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso Lua o le vaiaso nei, sa faapea ona molimau ai le Failautusi fou o le Ofisa o Mataupu tau Samoa, le afioga ia Fai’ivae Iuli A. Godinet, totonu o se iloiloga a le Komiti o Mataupu tau Samoa a le Maota o Senate, e tusa ai ma le iloiloina o se pili taufa’aofi mo se Tulafono ua fa’aulutalaina:  O se tulafono e faasa ai ona suia Fanua Faitele Faaleaiga, e avea ma fanua pulea toatasi.”

I lana uluai saunoaga, sa faaleoina ai e Faiivae le taua tele o lenei tulafono, “i le tau taofiofi ai ma tau sefe mai ai meatotino a le tatou atunu’u, aemaise lava o measina e pei o fanua faitele.”

Na fa’aalia e Fai’ivae lona iloiloina auiliili o lenei pili ma e na te lagolagoina atoatoa.  Sa ia faamamafaina le puipuia o fanua faitele ma le aganu’u mo fanau o le lumana’i, pe afai ae pasia lenei pili.  Ae le gata i lea, o le a fesoasoani malosi i le latou ofisa (Mataupu tau Samoa) i le fofoina o nisi o fa’afitauli tau fanua, ua loa ona iai.

O lenei pili sa faaulufaleina e le afioga i le Senatoa Togiola T.A. Tulafono, i le faai’uga o le tauaofiaga o le Fono Faitulafono na se’i mavae atu.  Ma e le gata ina fa’asaina ai le avea o fanua faitele ma fanua e pulea e se tagata toatasi, ma faasaina ai “o so’o se tagata po o e vaega latou te faamamafaina se fanua e le’i fa’ato’aina, se togavao e le’i asa muamua po o se ‘ele’ele lava foi i le togavao mai le lesitalaina o ia fanua, e fa imo latou lava.”

 Sa pasiaina e le Senate ia le pili i lona faitauga mulimuli ia Setema 2024.  Ae peitai, ona o lenei tulafono e gafa ma le tu’u’esea o fanua, e mana’omia se palota 2/3, o le aofaiga atoa a le Maota o Sui ma le Senate, e pasiaina ai ma sainia mai ai e le Kovana.

O le mafuaaga lea na toe fa’aulufaleina ai le pili ia Ianuari 16, 2025, ae e le’i malolo le Fono mo le tasi vaiaso.

I le iloiloga i le aso Lua, lea sa fa’afoeina e le sui Taitaifono a le Komiti, le afioga i le Senatoa Leatualevao S. Asifoa, na fa’amanino ai e le afioga Togiola suiga e lua o lo’o aofia i totonu o lenei pili taufa’aofi, mo tulafono tau fanua, a le Teritori o iai nei – ma ua mafua ona faia nei fa’aopoopoga ona o fa’afitauli ua tula’i mai.

Na saunoa Togiola, o le taimi nei, o lo’o mafai e se Sa’o po o se matai o lo’o taitai’a se aiga potopoto, ona liliu fanua faitele e avea ma fanua e pulea e se tagata to’atasi, ma tu’uina atu pepa o le fanua i se tagata e tau toto i le aiga, e ala lea i le fuaina o le fanua, ae e le’i fa’ao’oina atu lenei mataupu i le Komisi o Fanua.

Afai ae pasia mai e le Komisi ia lenei tulaga, ona fa’ao’oina atu loa lea i le Kovana mo le sainiaina, ma aloaia ai loa lenei suiga.

Ae i lana molimau, sa saunoa ai le afioga Faiivae i fa’afitauli ma fe’ese’esea’iga o lo’o tupu i le va o aiga ma le tagata lea ua pulea le fanua, faapea ma lana fanau, lea ua vavae iai le ‘fanua umia saoloto’.

Sa na ia fa’amanino foi, e mafai ona finau se tagata, o fanua faitele ia ua o latou pulea, o fanua ‘umia saoloto’, o lona uiga, e le auai latou i saofaga mo fa’alavelave fa’aleaiga.  Po o se fanua faitele ua suia e se Sa’o o se aiga, ma avea ma fanua ‘umia saoloto’. 

A o’o ina maliu le Sa’o tuai, e mafai e le Sa’o fou ona finau faapea, e le’i nofo malamalama le aiga atoa, i le suia o le fanua faitele ina ia avea ma fanua ‘umia saoloto’ ma sa le’i iai se aia tatau i le Sa’o tuai, e faia ai lea suiga, e aunoa ma se maliliega mai i le aiga.

Na fa’aopoopo mai le Peresetene o le Senate, le afioga Tuaolo Manaia Fruean i le saunoaga a Fai’ivae ma ia faamatalaina ai se tulaga faapena na tula’i mai, a’o avea o ia ma faamasino lagolago i le Vaega o Fanua ma Suafa, i totonu o le Faamasinoga Maualuga.

Sa faamatalaina e Tuaolo se Sa’o o se aiga i Lauli’i, sa na ia suia se fanua faitele ina ia pulea to’atasi e sona tausoga.  Ma na o’o lava lenei mataupu i luma o le faamasinoga, sa finau le aiga e latou te le’i nofo malamalama i le tulaga ua tupu i a latou fanua faitele.

Na ta’ua e Tuaolo le le’i faamanuiaina o taumafaiga a le aiga, ona i le faaiuga a le faamasinoga, sa faamalieina e le tausoga ia agava’a faaletulafono, e aofia ai ma le fuaina o le fanua, pasiaina mai e le Komisi o Fanua faapea ma le sainia e le Kovana.

Sa saunoa foi Tuaolo, na ia fa’aleoina i le Faamasino Sili sa iai, o Grover J. Rees III, e ui i lona aloaia o lana faaiuga sa faia, aua ua ausia agava’a uma faaletulafono, ae peitai, i le avea ai o ia (Tuaolo) ma se matai, sa ia le taliaina le faaiuga a le faamasinoga.

Na finau Tuaolo, afai e foa’i e se Sa’o o se aiga ia se fanua lautele a se aiga, o fea o le a nonofo ai fanau o le lumanai o lea aiga ma o le a fa’apefea ona fa’aauau la latou tautua, pe afai ua leai ni fanua?

O le suiga lona lua, “o le a faasa ai so’o se tagata po o se vaega, latou te fa’amamaina se fanua e le’i fa’ato’aina, se togavao e le’i asa muamua po o se eleele lava foi i le togavao, mai le lesitalaina o ia fanua, e fa imo latou lava.”

Sa ia fa’amanino mai le ulua’i taimi na nofo malamalama ai le Senate i lenei mataupu, ina ua pisa tagata o le atunu’u e tusa ai ma ripoti a vaega fa’asalalau, e uiga i ni tagata ua o latou fa’amamaina se ‘togavao e le’i asa muamua” ma taumafai e lesitala e avea ma a latou fanua.

O lea mataupu na tupu i le tausaga e 2022, ina ua fa’amamaina e nisi o taitai o le atunu’u, ma fuaina, se vaega o fanua faitele ma togavao e lata i le 400 eka, i luga o mauga, i tua atu o Malaeimi, Fagasa ma Aasu.

Sa o latou fa’aigoaina ia fanua o le “Nu’u Fou” ma fa’ao’o atu i le Ofisa Lesitala, ina ia lesitala o ni fanua e pulea e se tagata to’atasi.  O lea fa’afitauli, o lo’o aofia foi i totonu o lenei pili.

Na saunoa Togiola, o lea mataupu sa faia iai se suesuega a le Komiti Su’esu’e a le Senate (SSIC), lea na fautuaina ai le faavaeina o se tulafono mo le puipuiga o fanua, ona o le tele o afioaga o Tutuila e limiti ona fanua ‘flat land’ ma o lo’o fa’aaogaina siomaga faalenatura, e avea ma tuaoi, e pei o le sau mai i le a’au e tau mai i tumutumu o mauga.

Sa faamanino atili e Togiola e faapea, O so’o se tasi o le nu’u e finagalo e faato’a se fanua i luga o mauga pe ta’amilo o le nu’u, e to to ai taumafa aua le tausiga o latou aiga, ma tautua i le sa’o, e pau lava le tulaga e manaomia, o se faatagana mai i matai o le nu’u.

Ae afai ua mana’o se tasi e faamama ma fa’ato’a se fanua, mo ia lava, aua o ni fanua e le’i asaina muamua, o le a tali i matai ma aumaga o le nu’u.  Ma o le mafua’aga lea e taua tele ai lenei pili, o le faamamafa mai lea a Togiola, ina ia faamautu ai le puipuiga ma faasaoina o measina a le atunu’u mo fanau o le lumanai. 

Na fa’asoa mai Tuaolo i se tasi o aso Sa, a’o faia le toanai a matai o le latou afioaga o Pago Pago, ae saunoa ai se tasi o matai, e tusa ai ma se fanua i luga o le mauga o lo’o siomia ai le nu’u, ua famamaina e se tagata e tau mai i le afioaga o Pago Pago, ae o lo’o faamautu i Tafuna, ma ua fai mai lea tagata, o lana fanua lea ua faamamaina.

Sa ta’ua e Tuaolo le su’esu’eina e matai o le nu’u o lenei mataupu ma fa’asaina lea alii mai le toe faamamaina o le fanua.

I le Fa’atomu’aga o lenei pili, ua ta’ua ai e faapea, “Talu ai, mo le faitau senituri o lo’o soifua pea tagata Samoa ma o lo’o olaola pea foi ana aga ma tu i le fa’aaogaina o ona fanua.  O le faiga o fanua tau aiga faitele e lotolotoi ma mili faatasi i totonu o aiga ma afioaga.  O le va’aia ma le tausia o fanua tau aiga, ua mafai ai e i latou o lo’o nonofo i luga o fanua ia e fa’asoa atu ai o latou i o latou aiga ma tautua ai isi.”

Ina ua fa’aulufaleina lenei pili taufa’aofi i le Senate i le tausaga ua mavae, sa tula’i mai ai se fesili, pe mata e a’afia ai fanua lautele ia ua mae’a ona ‘tu’ueseina’ ma avea ma fanua pulea e se to’atasi, i le tulafono fou lenei.

Sa faamanino ai e Togiola, le le aofia ai o fanua ua mae’a ona ‘tuueseina’ i lenei tulafono, pe a pasia lenei pili.  E le gata i lea, o le a e a’afia ai foi lisi (leases) ma maliliega o lisi (lease agreements), i lenei tulafono.

Na faapea ona pasia lenei pili e le Senate i lona faitauga lona tolu ma ua fa’ao’oina atu nei i le Maota o Sui mo sa latou iloiloga, ae e le’i fa’ao’oina atu i le Kovana ina ia mafai ona sainia e avea ma tulafono.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all