Skip to main content

O fa’afitauli feagai ma tagata o Amerika Samoa i Alaska

Alaska - AMERIKA

Ua ripotia mai le a’afia o tagata Amerika Samoa o lo’o aumau i Alaska, i tulaga o le tulafono, talu ai se fa’afitauli i palota i Alaska, ae le gata i lea, o le ta’ua o i latou o Nesionale ‘non-citizen’ a le Iunaite Setete, e le malo feterale.

O le aso Faraile o loma nei, Me 2, e to’asefulu ni tagatanu’u o Amerika Samoa o le a faapea ona tutula’i i luma o se faamasinoga i Anchorage, e tali i moliaga o le molimau pepelo, palota faasolitulafono ma isi lava tu’ua’iga ua faia faasaga ia i latou, ona o lo latou fananau mai i Amerika Samoa.

O nei moliaga, na afua mai i se osofaiga tele a leoleo lea sa faia ia Setema o le tausaga ua mavae, i se a’ai e ta’ua o Whittier, i Alaska, lea e na’o le to’a 250 tagata o lo’o nonofo ai.  E pe a ma le 24 leoleo o le setete o Alaska sa o latou su’esu’eina le susuga ia Michael Pese ma nisi o tagata Amerika Samoa, i o latou maota ma laoa, fale faigaluega ma luga foi o le alatele, e tusa ai ma tulaga o latou ‘immigration ma fa’amaumauga tau palota.

I le tausaga e 2023, na ave faapagotaina ai e leoleo a le Setete o Alaska ia le to’alua a Pese, o Tupe Smith, o se tagatanu’u o Amerika Samoa, mai totonu o lona fale, a’o matamata lana fanau, ina mae’a se palota na faia i totonu o se a’oga i le a’ai o lo’o latou fa’amautu ai, lea na malo ai Smith i le avea o ia ma totino o le komiti faafoe a le a’oga, i palota e 96%.

O le moliaga pito sili ona mamafa ua faasaga ia Smith, e mafai ona fa’afalepuipui ai o ia mo le sefulu tausaga.

O Michael Pese, o lo’o ofoina atu lona taimi i le vaega tinei mu i totonu o Whittier, ma sa ia fa’aalia lona le talitonu i le auala o lo’o faapea ona fa’asaga tau ai le setete o Alaska i tagatanu’u o Amerika Samoa, i totonu o Alaska.  Sa saunoa Pese, ua le o toe iai ia i latou se lagona o ni tagatanu’u fa’atauaina, ae ua foliga mai o i latou o ni tagata solitulafono, ua le toe mananao iai lea setete.

O lo’o tumau pea lagona le mautonu o Smith, talu ona ave faapagotaina o ia ma e na te manatua pea le lokaina o ona lima, a’o fetagisi lana fanau iti, le maasiasi o le ta’ita’iina atu o ia e leoleo mai totonu o le fale o lo’o latou nonofo ai, atoa ai ma le su’esu’eina o lona tagata ma lona la’eiina o ofu a pagota.

Sa ia ta’ua e faapea, o se vaitaimi pito sili ona maualalo lea i lona olaga ma e le’i iai sona manatu, e o’o o ia i se tulaga faapea.  Na ia fa’aalia foi e faapea, ana samania o ia e pei ona sa faia i lona to’alua, semanu e le mana’omia le avefaapagotaina o ia i luma o lana fanau, aua e alu lava i lona loto malie, i le fale faamasino.

Ae peitai, e ese foi le taofi o taitai o le setete o Alaska e tusa ai ma lenei mataupu.  Na ta’ua e Neil Weare, o se sui Faatonu o se faalapotopotoga ua ta’ua o le ‘Right to Democracy’, lea o lo’o fesoasoani i tagata mai i teritori a le Iunaite Setete, ma o se tasi lea o loia o lo’o tula’i mo Smith, ua mafua nei mea uma, ona o le tulaga ese o tulafono a Alaska ma le lautele o le natura po o le fa’auigaina o le faaupuga ‘non-citizen’ U.S. National.

O tagata Amerika Samoa uma lava o lo’o nonofo ma fa’amautu i Alaska, e pei foi o isi tagata o Alaska, o lo’o agava’a mo vaegatupe ia e tufatufaina i tausaga uma, mai i le setete (Permanent Fund Dividend – PFD).  Ma o le taimi lava e latou te apalai ai mo nei vaegatupe, e otometi lava ona lesitala i latou, e palota – e tusa lava pe latou te fa’ailoa atu, e le o i latou o ni sitiseni o le Iunaite Setete, ma fa’amanino atu, o i latou ua na o ni Nesionale o le Iunaite Setete.

O le taimi lava e latou te lesitala ai, ona lafo mai loa lea e le malo ia ilatou ia se pepa e lesitala ai mo palota, ma se fa’amanatu, ina ia palota.

Ma o lo’o fa’amanino mai ai foi i tulafono a Alaska, o sitiseni a le Iunaite Setete, e aofia ai ma nesionale mai Amerika Samoa, aua ia nisi o penefiti mai i le ‘welfare’ a le setete, ae le aloaia i latou o ni sitiseni o le Iunaite Setete mo isi penefiti.

Na fa’amanino atili mai e le susuga ia Charles Ala’ilima, se loia mai Amerika Samoa, lea foi o lo’o tula’i mo Smith, o so’o se taimi lava e malaga atu ai se tagatanu’u o Amerika Samoa ma nofo i Alaska – po o so’o seisi setete i Amerika – e tele ina le manino po o a tonu o latou aia tatau.  O le toatele o i latou, e malamalama, e le toe nonofo loa i Amerika Samoa, ua le mafai ona toe palota.

Ae ua iai se manatu i nisi, e fa’amautu loa i se setete, ua mafai ona o latou palota i totonu o lea setete ae le o palota feterale.

Na ta’ua foi e Ala’ilima e faapea, ona o tagatanu’u Amerika Samoa e latou te umia tusi folau Amerika, o le to’atele o tagata faigaluega i ofisa po o taitai o le malo, i Alaska, e latou te manatu, o ni sitiseni o le Iunaite Setete, ia tagatanu’u a Amerika Samoa.  Ma o le tulaga ua tula’i mai, ua ta’ua i totonu o a latou ripoti le agava’a o tagatanu’u o Amerika Samoa, e palota.  

Ma a fesili se tagatanu’u o Amerika Samoa po o le a le pusa e maka i pepa lesitala mo palota, po o nisi pepa faalemalo, ua fa’atonuina i latou e tagata faigaluega i ofisa a le malo, ina ia maka le pusa mo sitiseni o Amerika, ona e leai se pusa mo Nesionale.

Ua o’o lava i isi taitai o le malo ua o latou u’una’ia tagatanu’u o Amerika Samoa, ina ia lesitala e palota.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all