Skip to main content

Nofovaavaaia le alii mai Samoa ina ua nofosala i le umia o fualaau faasaina

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

Ua faasala e le Fa’amasinoga Maualuga se alii mai Samoa e nofovaavaaia mo le 5 tausaga, ina ua fa’amaonia e le fa’amasinoga le moliaga mamafa o le umia fa’asolitulafono o vaega o fualaau faasaina sa tu’uaia ai o ia e le malo.

 

Na taua e le Fa’amasinoga i le taimi na lau ai le fa’asalaga a Anesi Falaniko i le vaiaso na te’a nei e fa’apea, e tele naua avanoa o lo o maua e tupulaga talavou a le atunu’u e mafai ai ona fesoasoani i le atina’eina o latou aiga, ae foliga mai e le o manatu mamafa tele i latou i le fa’aaoga tatau o latou olaga talavou.

 

Na taua e le fa’amasinoga e fa’apea, ua fai ma masani a nisi o tupulaga talavou, e oo loa i le taimi e tutula’i ai i luma o le fa’amasinoga pe afai ua ta’usala i latou i le umia faasolitulafono o fualaau fa’asaina, ona latou talosagaina lea o se isi avanoa se’i toe fo’i atu ai i tua e tausi o latou aiga ma fai ni suiga i o latou olaga.

 

Mo le mataupu a le ali’i o Falaniko, na taua e le fa’amasinoga le tele o avanoa e mafai ona maua e lea ali’i, e pei o le avanoa e ulufale atu ai i vaega ‘au a le malo ma saili ai sona avanoa faigaluega e tausi ai lona aiga, aua o lo o ia umia se tusi folau Amerika e faigofie ai ona malaga solo.

 

Na taua i le ripoti a le Ofisa Faanofovaavaaia e fa’apea, afai e alu ese mai Falaniko mai ana uo sa masani ona mafuta atu i ai ma latou fa’atinoina le tele o solitulafono eseese e aofia ai ma le ulaina o fualaau fa’asaina, o le a mafai ona avea o ia ma tagatanu’u lelei e tausisi ma usita’i i tulafono a le malo.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Falaniko i moliaga mamafa e aofia ai le umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga o le gaoi. 

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le fa’amasinoga maualuga, na tali ioe ai Falaniko i le moliaga ua toe teuteu e le malo, le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le silia i le 5 tausaga, pe fa’asala i le salatupe e le silia i le $5,000, poo le fa’asala fo’i i fa’asalaga uma ia e lua.

 

I le tali ioe ai o Falaniko i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia e le fa’amasinoga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le masina o Ianuari o le tausaga nei, sa ia umia fa’asolitulafono ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa e aunoa ma se fa’atanaga fa’ale tulafono. 

 

Na ta’utino atili le ua molia e fa’apea, i le taimi na osofa’i ai e Leoleo se fale tu’ufua sa latou tafafao ai ma nisi o ana uo i Petesa, sa ia umia i lea taimi se paipa tioata sa i ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa i totonu. E le gata i lea, sa ia umia fo’i se ‘straw’ ua uma ona tipi faamaai ona pito o lo o tumu i vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, na logo e se aiga le Ofisa o Leoleo i Tafuna fa’asaga i ni tagata o lo o pisapisao ma leoleoa mai totonu o se fale tu’ufua i Petesa. E le gata fo’i i lea, sa taua fo’i e moilmau i Leoleo lo latou vaaia o ni ta’avale o aga’i atu i le fale tuufua lea i le leva o le po ma piki ni tama’ita’i talavou ma toe aga’i ese atu ia ta’avale.

 

I le maua ai e Leoleo o lea ripoti, na aga’i atu ai loa se vaega to’atele o ali’i ma tama’ita’i Leoleo e suesue le mataupu e pei ona taua e molimau. O Falaniko ma le isi ali’i na maua atu e Leoleo i le fale tuufua lea i le po na aga’i atu ai le osofaiga.

 

O mea na maua e Leoleo e aofia ai pepa iila e utu ai le pauta o le aisa o lo o paepae solo i totonu o le fale tuufua. Sa maua ai fo’i atigi fagupia, o lavalava o tagata e aofia ai lavalava o tama’ita’i, faapea ai ma se paipa tioata ua ta’e sa ta’atia i le tulimanu o le fale o lo o i ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa i totonu.

 

O Falaniko ma le ali’i o Aunese Faatau sa maua e Leoleo i totonu o le fale i le taimi na osofaia ai. Na siaki e Leoleo i laua nei ma maua uma i ai fualaau fa’asaina i o la tino. O lo o tumau pea tuutuuga o loo tatala ai i tua le ali’i o Faatau e fa’atali ai lana mataupu lea ua fa’atulaga e toe fofogaina i le masina fou, lea ua fuafua e sui ai lana tali tete’e i le tali ioe, i moliaga o le umia fa’asolitulafono o fualaau fa’asaina o lo o tu’uaia ai o ia e le malo.

 

Ina ua maua le avanoa o Falaniko mai le fa’amasinoga i le vaiaso na te’a nei, sa ia fa’atoese ai e tusa ma lana solitulafono, ma ia talosagaina ai le fa’amasinoga mo se isi avanoa e toe fo’i atu ai i tua e fa’aaoga aso o lona ola o loo totoe e tausi ai lona aiga aemaise ona matua. 

 

Na ta’utino Falaniko e faapea, o ana uo sa mafuta atu i ai ua mafua ai ona pagatia faapea lona olaga. Sa ia taua lona le toe mafuta atu i ana uo sa latou inupia faatasi ma ulaula fualaau fa’asaina fa’atasi, ae o le a fa’aaoga tatau aso o lona ola e fai ai se galuega aoga mo lona aiga, nu’u ma le ekalesia.

 

Na tutu fa’atasi le loia a Falaniko ma le loia a le malo e talosaga i le fa’amasinoga maualuga mo se fa’asalaga faanofovaavaaia. Na taua e le loia fautua lagolago e fa’apea, o masina e 11 na taofia ai le ua molia i le toese, ua mafai ai ona ia a’oa’oina se lesona aoga mo lona olaga, ma ua ia a’oa’oina ai le leaga o le solitulafono.

 

Na finau atili loia fautua lagolago e fa’apea, ua lagona e le ua molia le sese o le olaga sa ola ai, ma ua ia iloa e le o se nofoaga lelei le falepupui mo ia.

 

Na taua e le loia a le malo e fa’apea, afai e finagalo le fa’amasinoga e faanofovaavaaia le ua molia, e tatau ona auai o ia i ni aoaoga faa faufautua e fesoasoani ai i tulaga pagatia o fualaau fa’asaina ua a’afia ai lona olaga.

 

Na taua fo’i e le loia a le ua molia le tatau lea ona tuu se isi avanoa se tasi mo le ua molia, e ala i le faanofovaavaaia o ia mo le 5 tausaga, e aunoa ma le toe tuuina atu i ai o se isi faasalaga faa falepuipui na te tuliina, a ia avea masina e 13 sa taofia ai o ia i le falepuipui e fai ma ana fa’asalaga i lenei mataupu.

 

O nisi o tuutuuga o le faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga a Falaniko, o lona tuliina lea o masina e 20 i le toese ma totogi le talatupe e $5,000. Afai ae magalo mai le toese, ua poloaina o ia ina ia aua ne’i ona toe ulufale atu i nofoaga o loo faatau ai le ‘ava malosi, pe faatasi atu fo’i i tagata o loo latou tagofia le ‘ava malosi ma fualaau fa’asaina, a ia avea o ia o se tagata e tausisi i tulafono uma a le malo.

 

O le isi tuutuuga o le nofovaavaaia a le ua molia, o lona tuua lea o le atunu’u ae toe fo’i atu i Samoa ma aumau ai mo le umi o lana nofovaavaaia, peita’i ua faamalumalu e le Faamasinoga le faatinoina o lea poloaiga, fuafua lava i le nofo usita’i o le ua molia i tuutuuga o lana nofovaavaaia.

 

I le tausaga e 2015, na ta’usala ai e le Fa’amasinoga Faaitumalo ia Falaniko i moliaga mama e 2 e aofia ai le faaoolima i le tulaga tolu faapea ai ma le faaleaga meatotino i le tulaga lua, ma faanofovaavaaia ai o ia mo le 24 masina.

 

O moliaga e pei ona ta’usala ai e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo ia Falaniko, na mafua mai i le fa’alavelave lea na ia fa’aoolima ai i se isi ali’i latou te tuaoi, atoa ai ma lona fa’aleagaina o le faitoto’a tioata o le fale a le aiga na a’afia.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all