Skip to main content

Molia le sa avea ma Pule a le McConnell Dowell i le gaoi

E $400,000 le tupe lea ua tu’uaia e le malo o Amerika Samoa le tama’ita’i sa avea ma Pule o le Ofisa o le McConnell Dowell sa ia gaoia ao avea ai ma tagata faigaluega a le kamupani.

 

E 66 moliaga na ulua’i molia ai e le malo ia le tama’ita’i o Fonotaga Jasmine Faanu. O ia moliaga e aofia ai moliaga e 22 o le gaoi, 22 moliaga o le ave faagaoi o tupe, ma le 22 moliaga o le faia o fa’amaumau taufa’asese.

 

Ae i le mae’a ai o le ulua’i iloiloga o lenei mataupu i luma o le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Fiti Sunia i le vaiaso na te’a nei, na fa’amalie ai le Fa’amasinoga, e le lava mau sa tuuina atu e le malo e lagolagoina ai moliaga e 22 o le ave faagaoi o tupe, ma faia ai loa le faaiuga ina ia solofua ia moliaga.

 

Ae mo moliaga e 44 o loo totoe i le pepa o tagi, na taua e le Fa’amasinoga le i ai o mau e lagolagoina ai sa soli se vaega o le tulafono, ma ua tofu atu nei moliaga ia e 44 i luma o le Fa’amasinoga Maualuga.

 

O le aso Faraile na te’a nei na tula’i ai Faanu i luma o le fa’amasinoga maualuga, ma ua tolopo lana mataupu e toe fofogaina i le masina o Iulai o le tausaga nei.

 

O lo o taofia pea Faanu i le toese i Tafuna ina ua le mafai ona ia totogi le tupe e $200,000 ua uma ona faatulaga e tatala ai o ia i tua.

 

ULUA’I ILOILOGA:

 

E to’alua molimau na valaauina e le malo i le ulua’i iloiloga sa fa’ataunu’uina i luma o le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Sunia. O ia molimau e aofia ai Murray Holmes, o le Pule lea o le Vaega o Tupe a le kamupani a le McConnell Dowell, ma le susuga a Daniel Torreson, o se Ali’i Suesue mai Niu Sila na malaga faapitoa mai e suesue lenei mataupu.

 

O le ali’i loia ia Robert Morris o loo tula’i mo le malo i lenei mataupu, ae o le ali’i loia mai le ofisa loia a le RDA Law Firm ia Richard deSaulles o loo tula’i mo Fa’anu.

 

Na taua e Holmes i lana molimau e fa’apea, o le mataupu lenei na alia’e mai i le masina o Fepuari, ina ua logoina o ia e se sui mai le Faletupe a le ANZ Bank e fa’atatau i se siaki mai le latou kamupani e $9,980.56 sa taumafai se tagata e tala.

 

E ui sa le i talitonu Holmes o le siaki a le kamupani lea na taumafai se tagata e tala, ae na mafai ona ia fa’amaonia o le siaki a le kamupani, ina ua tuuina atu e le Faletupe fa’amaonia o le siaki, atoa ai ma le ta’utinoga a Fa’anu ia te ia, o ia na talaina le siaki.

 

Sa manatu le kamupani e na o le tasi le siaki na a’afia, mulimuli ane ina ua fa’aauau suesuega na iloa ai, e 8 siaki na tala e le ua molia e aunoa ma se fa’atanaga mai le kamupani. Mulimuli ane ina ua faagasolo suesuega na iloa ai, e 22 le aofa’i atoa o siaki na a’afia i lenei gaioiga fa’asolitulafaono.

 

O kopi uma o siaki e 22 sa tauaaoina atu e le loia a le malo i luma o le fa’amasinoga, ma ua mae’a ona fa’amauina o mea molimau mo lenei mataupu.

 

Na taua e le molimau i le fa’amasinoga, sa ta’utino atu Faanu ia te ia, e faamaonia o ia sa ia talaina siaki a le kamupani i le faletupe. O siaki e amata mai i le $4,400 e oo atu i le $9,980.56 le maualuga. Tusa lea e $400,000 le aofa’i atoa o le tupe a le kamupani na leiloa ai.

 

Na fesili le loia a Faanu i le molimau, pe sa i ai ni isi tagata faigaluega na latou talaina ni isi siaki e ese mai ia Faanu, na tali le molimau ioe, sa i ai isi tama’ita’i faigaluega sa la ioeina lo la talaina o isi siaki a le kamupani, ma ua mae’a fo’i ona faia faaiuga e fa’amalolo le tumau i laua nei.

 

Na toe fesili le loia a le ua molia i le molimau, pe sa i ai se taimi na ia faatonuina ai Faanu e alu e tala mai siaki a le kamupani i le faletupe, na tali le molimau, ioe. Na faamanino atili e Holmes i lana molimau e fa’apea, e i ai lava taimi e masani ai ona alu Faanu e tala mai siaki a le kamupani, peita’i o siaki e 22 e pei ona fesiligia, sa tala e Faanu e aunoa ma se faatonuga a le kamupani.

 

O siaki e 22 na tala e Faanu e pei ona taua e Holmes i lana molimau, o siaki ia sa fa’aagaaga mo le kamupani a le Pacific Energy (PE), mo le totogiina lea o le latou suauu o loo sapalai atu mo le McConnell Dowell.

 

E le gata e tusia ai le igoa o le kamupani i luga o le siaki, ae saini ai fo’i ma le pule i le pito i lalo. O le gaioiga sa faia e le ua molia e pei ona tu’uaia e le malo, na te tape ese le igoa o le PE, ae tusi ai lona igoa poo le upu “cash”, ona alu lea ua tala le siaki i le faletupe.

 

Na taua e le alii Suesue ia Torreson i lana molimau e fa’apea, ina ua ia fesiligia Faanu i le masina o Aperila na te’a nei e uiga i lenei mataupu, sa ia ta’utino atu ai lona talaina o siaki e pei ona fesiligia.

 

O le tupe sa ia maua mai ai na fa’aalu e toe fa’afou ai lona fale i Masefau, ae o isi tupe sa tufatufa i ni isi o ona aiga ma ana uo.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all