E to’atasi se tagata faigaluega mai le Vaega Fuimu i le Malaeva’alele i Tafuna (Aircraft Fire Fighter-ARFF) na pu’e faapagota e Leoleo i le vaiaso na te’a nei ma molia i le tulafono, e mafua mai i fualaau fa’asaina o le aisa lea na maua ina ua osofa’i e Leoleo le nofoaga o le ARFF i lalo o se poloaiga a le Fa’amasinoga i le 2 Aso Faraile ua mavae atu.
O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai le susuga a Derek Sappa i luma o le Fa’amasinoga Faaitumalo mo lana ulua’i iloiloga.
Ua tu’uaia nei e le malo ia Sappa i moliaga mamafa e 2 e aofia ai le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le fualaau fa’asaina o le aisa; faapea ai ma le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o le pauta o le aisa ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu i isi tagata.
E $15,000 le vaega tupe lea ua fa’atulaga e totogi ona fa’atoa mafai lea ona tatala le ua molia i tua mai le Toese i Tafuna.
O le vaiaso nei lea ua fa’atulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu, i luma o le afioga i le ali’i Fa’amasino ia Elvis P. Patea.
TAGI A LE MALO
E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, o le aso 24 o Ianuari na aga’i atu ai Leoleo Suesue o le Vaega e Suesueina Fualaau Faasaina a le Matagaluega o Leoleo, e fa’ataunuu le poloaiga a le Faamasinoga, mo le sailia lea o meatotino a ni ali’i se to’afa mai le afioaga i Aua - e aofia ai ma Sappa.
O meatotino o lo o taua i le poloaiga a le Fa’amasinoga e tatau ona salia e le gata o fale ma taavale, ae faapea fo’i ma le sailia o tino o i latou nei mo fualaau fa’asaina e aofia ai ma ni a’upega. Sa aofia ai fo’i i lea osofaiga le sailia lea o le nofoaga autu o lo o faigaluega ai le susuga a Sappa, le nofoaga o le ARFF.
O le taeao o le aso lava lea na taofi ai loa e Leoleo le ta’avale a Sappa i luga o le alatele. Na faailoa e Leoleo ia Sappa le mafua’aga ua taofia ai lana ta’avale, ma taofia ai loa Sappa i lalo o le vaavaaiga a Leoleo mo le puipuia o lona saogalemu faapea ai ma le saogalemu o Leoleo.
Na taofia e Leoleo le ta’avale a Sappa i le Ofisa autu o Leoleo i Fagatogo, ae aga’i atu le sailiga i le fale a le ua molia i Aua.
E tusa ai o le tagi a le malo, e leai ni fualaau fa’asaina poo ni aupega na maua i le fale o Sappa i Aua, se’i vagana ai pepa iila laiti, o se mea faigaluega e fufulu ai se a’upega malosi, atoa ai ma ni pulufana o le ituaiga o le .22 na maua ai i lona fale.
O le mae’a ai ona sailia e Leoleo o le fale a Sappa i Aua, na aga’i atu ai loa mo le sailiga o lana fale faigaluega i le malae va’alele, ma maua ai se container laititi o lo o i ai straw ua uma ona tatipi tulimanu faapea ai ma ni tama’i pepa iila sa maua ai.
A o faagasolo le suesuega, na faailoa e Sappa i Leoleo lona fia talanoa i le alii Leoleo Kapeteni o loo fa’auluulu i ai le Suesuega. Na taofi le sailiga a Leoleo ae se’i talanoa Sappa ma le ali’i Kapeteni.
I lea talanoaga, na faailoa i ai e Sappa i le Kapeteni, o lo o i ai i totonu o le sefe o loo loka i totonu o le Ofisa a le alii Pule vaega o fualaau fa’asaina ma se tinoitupe. Na aga’i atu Leoleo ma sailia totonu o le Ofisa o le alii Pule o le ARFF ma faamaonia ai vaega uma e pei ona taua i le alii Kapeteni.
Pau le itu sa faigata i Leoleo, o le tau sailia lea o le ki e tatala ai le sefe. Na faailoa ele ua molia i Leoleo, o lo o i totonu o lana ta’avale o loo taofia i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo le ki e tatala ai le sefe, ae ina ua aga’i atu Leoleo ma Sappa e avatu le ki o lo o i lana ta’avale i Fagatogo, na toe sui ai fo’i ma le tali a le ua molia.
Na aveese mai fo’i e Leoleo le sefe o lo o i ai fualaau faasaina ma le tupe mai le ofisa o le alii Pule o le ARFF, ae auina atu i le Ofisa autu o Leoleo i Fagatogo mo suesuega.
SAILIA O LE TA’AVALE A SAPPA
E leai ni fualaau faasaina poo ni aupega na maua ina ua sailia e Leoleo le ta’avale a le ua molia, se’i vagana ai lava meatotino e patino ia te ia.
Na taua e le malo e fa’apea, a o faagasolo le suesuega, na faafuase’i ona vaaia le suiga o foliga o le ua molia, e foliga mai ua amata ona tau matapogia o ia, atoa ai ma le tau le au o lana manava. Na faafesoota’i le vaega a le EMS ma auina atu ai Sappa i le Falema’i mo togafitiga.
Ina ua toe fo’i atu Sappa i le vaega o loo sailia ai lana ta’avale, ma fesiligia o ia e Leoleo e fa’atatau i le ki o le sefe, na taua ai e le ua molia e fa’apea, e le o ia e ana le sefe, se’i vagana ai le ki o le potu o loo ia te ia.
Ae ina ua fa’aaoga e Leoleo ki mai le fuifui ki sa maua i le ta’avale a le ua molia, sa mafai ai loa ona tatala le sefe.
I totonu o le sefe, sa vaaia ai se vaega tele o fualaau fa’asaina atoa ai ma se tinoitupe e $1,000. Na faia se susega faapitoa i vaega o le pauta paepae sa maua i totonu o le sefe ma faamaonia ai, o le vaega lea o le pauta fa’asaina o le aisa.
O isi mea na maua i totonu o le sefe e aofia ai se tamai fua e fa’aaoga e fua ai fualaau fa’asaina pe a oo ina utu pepa, faapea ai ma pulufana o le aupega o le .22
Ina ua fesiligia e Leoleo ia Sappa e tusa ai o fualaau fa’asaina sa maua i le sefe, sa le i mana’o le ua molia e tuuina atu sana fa’amatalaga i Leoleo.
Ina ua mae’a suesuega uma faasaga ia Sappa, sa taofia ai loa o ia o le Toese i Tafuna e faatali ai le taimi e tula’i ai i luma o le Fa’amasinoga.
O le aso lava fo’i lea na osofa’i ai e Leoleo isi ali’i e to’atolu o loo i ai faatasi o latou igoa ma Sappa i totonu o le poloaiga a le Fa’amasinoga. Na sailia e Leoleo taavale ma tino o i latou nei e to’atolu, ma, e leai ni fualaau poo ni aupega na maua ai.
O le toatasi o i latou ia sa mana’o e talanoa i Leoleo e fa’atatau i le mataupu a Sappa. Na taua e le ali’i lea e fa’apea, e masani ona alu e tafao i le fale o Sappa i Aua ma fesoasoani ia te ia.
A o i ai i le fale o Sappa i nisi o taimi, e faatonu ai e Sappa o ia e alu e ave fualaau fa’asaina i tagata faatau o lo o faatali mai i luma o le fale faatali pasi.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus