Skip to main content

Mae’a ona pasia nisi o Faatonusili a le Faigamalo fou

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le vaiaso ua mavae, na fa’amaonia ma pasiaina ai e le Senate ia nisi o Faatonusili a le Faigamalo fou, na aofia ai le susuga ia Panisia Neueli lea ua avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tautua mo Tagata ma Alagamanuia Lautele (DHSS), o le susuga ia Tapumanaia Galu Satele mo le Ofisa o Tina/Tamaitai ma Talavou (DYWA) faapea le susuga ia Ta’aga Saite Moliga, e avea ma Komesina o Leoleo.

PANISIA NEUELI:

I lana saunoaga amata, na fa’alauiloa ai e Panisia Neueli lona galue i totonu o le malo o Amerika Samoa mo le 22 tausaga, e aofia ai le fitu tausaga i le Kolisi (ASCC) ma le 15 tausaga i le DHSS.  Mai i lena 15 tausaga i le DHSS, e valu tausaga sa avea ai o ia ma sui Faatonusili o Tupe.

Ina ua mae’a ona fa’alauiloa atu e Neueli lona tala’aga sa faapea loa ona amataina le iloiloga o le Komiti o Atina’e o Tamaoaiga, i lalo o le taitaiga a le Taitaifono, le Afioga Senatoa Gaoteote Palaie Tofau.

O le ulua’i mataupu na fesiligia ai Neueli e le komiti, o le tupe ua fa’aaluina e polokalama a le DHSS, e pei o le WIC ma Pepa Taumafa.  Sa fa’alauiloa mai e le Faatonusili e faapea, o le kuata muamua o le Tausaga Tupe 2025, mai ia Oketopa se’ia o’o mai ia Tesema, e $2.2 miliona sa fa’aaluina mo le polokalama o Pepa Taumafa (Food Stamp), o le WIC e $1.4 miliona ae pe a ma le $500,000 sa fa’aaluina mo ‘Daycare’ po o nofoaga o lo’o tausi ai fanau iti.

Na faamanino e Neueli le faatulagaina e ofisa feterale o aiaiga mo le fa’aaogaina o nei tupe.  Mo se faataitaiga, o le 20 pasene o pepa taumafa, e tatau ona fa’aalu i oloa lotoifale, ae 80 pasene e mafai ona fa’atau ai taumafa mai fafo.  

Mo le polokalama a le WIC, o oloa uma lava o lo’o fa’atauina i pepa taumafa (food vouchers), o lo’o faatulaga mai e le feterale, e faavae i lo latou aoga i le tausiga o le soifua maloloina.

Sa ta’ua e Neueli le mafai ona fa’aaogaina o Food Stamp i faleoloa e 110, o faleaiga e fitu ma maketi e lua.  Ma o lo’o pipi’i ai pepa a le DHSS e fa’ailoa mai i le mamalu o le atunu’u, e tusa ai ma la latou auaunaga.

Na fa’aleoina e le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean, ia sona atugaluga i le tele o se vaega o le Food Stamp, o lo’o alu i pisinisi Asia.  Ma sa ia faamatalaina ia lona molimauina o se alii faipisinisi Asia na malaga atu i le faletupe ma se vaega tele o ‘vouchers’, ma i sona talitonuga, o se tasi lea o mafuaaga ua lolofi mai ai tagata Asia e fa’atu a latou pisinisi i totonu o le teritori.

Sa mamafa mai e Neueli i lana molimau e faapea, e tatau i pisinisi uma ona apalai mo lenei polokalama, ma e le mafai ona fa’ailoga tagata ia le DHSS, ae na o le pau o le tulaga e latou te va’ai iai, o lo’o latou ausia uma aiaiga fa’atulagaina.  Ma e ave’esea ia ‘Food Stamp’ pe afai ae solia tulafono o lenei polokalama.  Ma o lo’o totogi lafoga ia pisinisi agai i le malo.

Ina ua fesiligia ia Neueli e tusa ai ma atunu’u e malaga mai ai i latou o lo’o maua ‘Food Stamp’ ma isi penefiti, sa tali le molimau, e to’a 3,047 e mai Samoa, o le 1,190  o tagata o Amerika Samoa, ona soso’o mai ai lea o tagata Filipaina e to’a 136.

Sa faamanino mai e le molimau e faapea, o tagata mai atunu’u i fafo, o lo’o iai i totonu o le teritori ma umia pepa e mafai ona fa’amautu ai i totonu o le teritori, ua agava’a mo nei penefiti, ae e tatau ona atoa le tausaga o fa’amautu i totonu o le teritori, ona fa’ato’a mafai lea ona o latou maua nei penefiti.

Na fesiligia e le Afioga i le Senatoa Magalei Logovi’i ia Neueli po o iai ni polokalama a le latou ofisa, ua a’afia i le taofia le tumau o tupe mai i le malo feterale, e pei ona pasia e le Faigamalo a Trump.  Sa tali mai Neueli, na o latou fa’afeso’ota’ia a latou pa’aga i le malo feterale, ina ua taunu’u mai le tala, ae peitai, ua fa’amautu mai le le a’afia o a latou polokalama i lenei suiga fou.

Sa ta’ua e Neueli le le a’afia foi o le Medicare, Saogalemu ma polokalama o le Food Stamp, i le taofiga le tumau.

Na fia malamalama foi Magalei i le tulaga o iai le suiga o pepa taumafa, i se ‘card’, lea na ta’ua e le susuga ia Muavaefaatasi John Suisala lea sa avea ma Faatonusili o le DHSS, i luma o le Senate i le tausaga ua mavae.

Sa tali Neueli, o lea ua ave iai le faamuamua i lea fuafuaga ma se faamoemoega o le a mafai ona tino mai ae le’i o’o ia Setema.

Na saunoa le sui Peresetene a le Senate, ua o’o mai ni ripoti ia te ia, e faapea, o lo’o iai nisi o latou o lo’o maua a latou Food Stamp, ae o lo’o nonofo i Samoa ma e na’o na o mai lava e piki a latou pepa taumafa.  Sa fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Neueli, po o ona silafia lea tulaga.

Sa fa’aalia e le molimau lona nofo malamalama e tusa ai ma lea tulaga, ma o lo’o va’ava’ai toto’a le latou ofisa i lea faafitauli ma o so’o se tasi e maua o faia lea tulaga ,o le a faapea ona ave’ese ma le polokalama.

Sa saunoa Magalei I lona le’i lagolagoina o lenei polokalama  ina ua to’ai faavaeina, aua e leai sona eseesega ma le polokalama o le uelefea.  Ma i sona talitonuga, e paie ai tagata o le atunu’u ma ua tele ai faama’i e pei o le ma’i suka.

Na saunoa magalei, e foliga mai ua fa’atoateleina tagata o le atunu’u ua maua i le ma’i Suka ona o lenei polokalama.  Ua maua ai foi ma tagata talavou i le ma’i suka.  Ae a aunoa ma lenei polokalama, e na’o elegi e ai, ae ona o lea ua iai pepa taumafai, ua taumafa i fasi pua’a ma povi masima.  O lona uiga, e le lelei le polokalama mo tatou tagata.

Sa faapea ona saunoa foi le Afioga i le Senatoa Leatualevao Asifoa i isi tulgaa e a’afia ai le soifua maloloina, o le fa’aaogaina lea o  vaila’au e le i pasia mai e le malo feterale, ae o lo’o fa’aaoga e faifa’ato’aga Asia.  Ma na ia u’una’ia le sui filifilia a le Faigamalo, ina ia taga’i toto’a i tulaga o fuala’au ‘aina o lo’o fa’atauina i maketi i tafa ala ma faleoloa, lea o lo’o fa’atau i pepa taumafa a le DHSS.

Sa ta’ua foi e le Afioga i le Senate, i se taimi lata mai, na maua ai e le ASEPA ia le fa’aaogaina e ni faifaatoaga Asia ia ni vailaau, ae ua mae’a ona fa’aaogaina e aiga ia fua o fa’atoaga o lo’o fa’aaoga ai nei vailaau.

I le tauaofiaga a le maota na mulimuli ane, sa faapea ona pasia ai ia Panisia Neueli, i se palota e 13-1.

TAPUMANAIA GALU SATELE:

O le iloiloga mo le susuga ia Tapumanaia Galu Satele, e avea ma Faatonusili o le Ofisa Tina/Tamaitai ma Fanau Talavou, sa na o le 15 minute.

I le saunoaga a le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean, sa ia talanoa ai e fa’atatau i le tautua a tua’a a Satele, le afioga Satele Galu Satele ma le afioga Tuana’itau Tuia, i totonu o le Maota Fono.

I lana saunoaga, sa ta’ua ai e le Afioga Tuaolo e faapea, o le nofoa lea o lo’o alala ai le Afioga i le Senatoa Misaalefua Hudson, sa alala ai ona tua’a i le fa tausaga talu ai.  Na ia saunoa foi e faapea, “O le tagata lenei e tautala atu, o le tagata na koleni e lou ‘grandparents’, le Afioga ia Tuanaitau.  O moomooga ia a outou tua’a ua taoto mai i tia sa, ia outou o mai e fa’aauau le tautuaina o le malo.”

I le saunoaga a le Afioga i le Senatoa Gaoteote Palaie Gaoteote, sa ia aloa’ia ai le fa tausaga na ia tautua ai i le ofisa a le DYWA faapea ma le avea o ia ma Faipule, i le Maota o Sui.

Ma sa ia faaleoina le agaga fa’afetai i le Faigamalo a Pula ma Pulu mo le avanoa ua toe tu’uina atu e ta’ita’iina ai lenei matagaluega ua leva ona galue ai.  Ma sa saunoa foi Gaoteote, e leai sona masalosaloga ua agava’a Tapumanaia e avea ma Faatonusili o le DYWA, ae sa ia toe fa’amanatu atu ia Tapumanaia le taua o le Faamaoni.

Sa faapea foi ona tu’uina atu e le Afioga i le Senatoa Muagututi’a lana faamanuiaga mo Tapumanaia ma sa ia ta’ua le agaga fiafia o afioga i Senatoa e va’ai atu i le filifilia o alo ma fanau a Amerika Samoa e avea ma taitai aua o lo latou taimi lenei.

Na lagona le agaga o’otia o le susuga ia Tapumanaia a’o ia momoli atu le agaga fa’afetai i afioga i Senatoa ona o faamanuiaga ma sa ia ta’ua le pele o lenei ofisa ia te ia, ma o se ofisa pito sili ona taua i totonu o le malo, aua o lo’o tapenapena ai fanau talavou mo se lumanai manuia ae le gata i lea, i le tautuaina o tina.

Sa ia ta’ua se fautuaga mai i lona tua’a ina ua ulua’i filifilia e avea ma sui o le itumalo a le Tualauta i totonu o le Maota o Sui, e le taua mea o lo’o ia maua, ae o mea e na te tu’uina atu.

Na faapea ona pasia e afioga i Senatoa ia Tapumanaia i la latou tauaofiaga masani sa mulimuli ane.

TA’AGA SAITE MOLIGA

O le mae’a ona pasiaina e le Maota o le Senate, ia le susuga ia Ta’aga Sa’ite Moliga, e avea ma Komesina o Leoleo, ua fa’ao’oina atu nei lona suafa i le Maota o Sui mo sa latou iloiloga.

E le’i umi ona iloiloina e Afioga i Sui ia le agava’a o Moliga.  E valu tausaga sa tautua ai o ia i totonu o le vaega’au (USAF) ma le silia ma le 20 tausaga, i totonu o le malo o Amerika Samoa, faapea ai ma le avea o ia ma se tasi o To’oto’o i totonu o Manu’a.

Na litaea mai Moliga mai i le Ofisa a Leoleo, i sona tofiga faaleta’ita’i (Commander) ma e tele nisi tofiga sa ia tautua ai i totonu o le malo, na aofia ai le avea o ia ma Fa’auluuluga o le Iunite a le Marine Patrol, Pule o le Falepuipui, Faatonusili o le Administrative Services.  Ma na avea foi o ia ma Faipule ma Senatoa i tausaga ua tuanai.

Ina ua tu’uina atu le avanoa i Afioga i Faipule, na fesiligia e le Faipule o le Ma’oputasi ia Trude Ledoux-Sunia ia Moliga e tusa ai ma ni polokalama ua faatulaga mo le atunu’u e fesoasoani ai i leoleo, e to’a 129, mo le faatinoina o a latou tiute.  

Na tali mai Moliga, e iai polokalama sa fa’atulagaina i tausaga ua tuanai, ae na te le o iloa le mafua’aga ua taofia ai.

Sa ia saunoa foi e faapea, o lo’o  iai se polokalama a le ofisa a leoleo mo le fa’asagatau atu i fualaau faasaina, e patino i fanau talavou, o aoga ma le teritori.  Ma sa ia ta’ua foi e faapea, o le ‘Community Affairs liaison’ o le auala autu lea e mafai ai e le mamalu lautele ona ui mai ai i le ofisa o leoleo, i mataupu faapenei.

E ui ina sa fa’amalieina le Faipule o le Sa’ole, ia Dr. Va’asa Simanu, i le agava’a o Moliga, ae sa ia fesiligia le tulaga i le ofisa a leoleo i lona itumalo, pe o le a toe tatalaina ia Fepuari ma pe mafai ona fa’aauina atu le auaunaga a le vaega Saili ma Faasaoina mai i ‘Au’asi, ina ia aofia ai ma Aunu’u.

Sa ta’ua e Moliga le taua o le latou ofisa a le ‘Community Affairs liaison’ i le taliina o atugalu a le mamalu lautele, ma le galulue faatasi o le latou ofisa ma le mamalu lautele i le sailiga o ni fofo.

Na fa’atula’i le afioga ia Fetui Fetui Jr., le sui Fofoga Fetalai o le Maota, ia le faalavelave lea na tula’i lata mai nei, i fualaau faasaina lea o lo’o a’afia ai se leoleo, ma pe aisea na le fa’ate’aina ai le leoleo ae ua na’o na sui o le ofisa e faigaluega ai.

Sa tali mai Moliga, o lea mataupu o lo’o fa’aauau pea ona suesuega.  Ae sa ia faamamafaina mai lona tu’uto e tausia tulafono, i le avea ai o ia ma Komesina o Leoleo, e ui lava i ona so’otaga fa’aleaiga, fa’aleuo ma le fa’aleuso.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all