Skip to main content

Loka se tamaloa i le fasi o lona toalua ina ua tuai atu le fafine i le fale

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le taeao o le aso 26 o Iuni, 2025, sa o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Leone, mai i se tina na manaomia se fesoasoani, ma ia tu’ua’ia ai lona to’alua, i le sauaina o ia, ina ua tuai ona fo’i atu i le fale, ina ua manava mai i lana galuega.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa vala’au mai lenei tina i se nofoaga e tausi ai fanau iti, ma ia fa’ailoa atu i leoleo, o lo’o saogalemu o ia i lena taimi, ma o le a alu atu se tina e faigaluega i le nofoaga e tausi ai fanau iti, e momoli atu o ia ile ofisa a leoleo i Leone.

Ae peitai, o le aso lava lea na logoina atu ai e le Ofisa a Leoleo i Tafuna, le alu atu o lea tina i lo latou ofisa, ma o lea na agai atu ai loa leoleo i le ofisa a leoleo, e talatalanoa ma le tina na a’afia.

Sa fa’amaumauina i lea su’esu’ega le pa’i atu o lona to’alua ia te ia, ma e ui ina niniva lona ulu ma le fefe, ae e leai ni manu’a i lona tino.  Ae peitai, sa talosagaina pea e leoleo le o’o atu o le vaega a le EMS e siaki le tina na a’afia.  Ma sa ripotia e le vaega a le EMS le saoasaoa o le ta ta o le fatu a le tina na a’afia, ma le fula o luma o lona ulu.  Ina ua mae’a su’esu’ega a le EMS, sa faapea loa ona aveina atu le tina, i le Ofisa a Leoleo i Leone mo le fa’aauauina o su’esu’ega.

O se taimi mulimuli ane, na taunu’u ai le tamaloa (le na molia) i le ofisa a leoleo i Leone ma ia fa’ailoa atu le vala’au atu o leoleo, e sau i le latou ofisa.

Sa amataina ona fa’atalanoa e leoleo ia le tina na a’afia, i le 10:21 o lea taeao ma sa ia faamatalaina e faapea, o le aso 26 o Iuni, 2025 na manava ai i le 12:30 i le taeao ma o la eva ma se tasi e la te galulue faatasi.  Ona ia ofoina atu lea o sana auaunaga i nisi o le latou aufaigaluega o lo’o manaomia ni auala e fo’i ai i aiga. 

Sa ta’ua e le tina na a’afia, na o latou tu’ua le latou fale faigaluega i le 1:30 o lea taeao ma alu e momoli se alii e latou te galulue faatasi, ma le teine a lea alii, faapea seisi tagata e latou te galulue faatasi.  Ma na ta’ua e le tina na a’afia, lona nofo i fafo o le fale a le alii la te galulue faatasi, ae o le alii ma lana teine i totonu o le fale.  

Ae na i’u ina moe le tina na a’afia i totonu o lana taavale, e faatalitali ai le teine lea sa alu i totonu o le fale, ma ina au i fafo, sa la o loa momoli le teine i lo latou fale.

Sa ta’ua e le tina na a’afia, ina ua taunu’u atu i le fale pe a ma le 2:30 o lea taeao, o lo’o faatali mai lona to’alua (le na molia), ma ia (tamaloa) fesiligia o ia (tina na a’afia) pe aisea ua tuai atu ai, ma sa ia (tamaloa) vala’au atu i le fale faigaluega, ae fai mai le fale faigaluega, ua leva na manava, i le 12:30.

Na faamatala e le tina na a’afia, a’o ia taumafai e fa’amalamalama atu i lona to’alua (le na molia) le mea sa tupu, ae a’apa mai le tamaloa ma u’u atu o ia, ma fa’alala mai iai se maea, ma fesili mai po o le mea le la o lo’o mana’o iai.

Sa ta’ua foi e le tina le taumafai o lona to’alua (le na molia) e tui faatolu o ia i se sikukalaiva, ae sa ia tago atu i le po ese le sikukalaiva mai le lima o lona to’alua (le na molia).

Mulimuli ane, sa u’una’i e le na molia ia le fafine i luga o le moega, ma taumafai e titina o ia, ma toe taumafai e tui i le sikukalaiva, ae peitai, o le taimi na sa savali atu ai se la tama teine i totonu o le potu, ma taofia ai loa gaioiga a le tamaloa (le na molia).  

Na ta’ua foi e le tina na a’afia, ia meatotino sa i totonu o le potu, na aofia ai ma se fagu ‘juice’, lea na tau i le ulu o le tina na a’afia.

I le faamatalaga a le na molia, i leoleo, na alu lena po o faatalitali i lona to’alua, lea na manava i le 12 i lea vaveao.  Ae ina ua ia valaau atu i le fale faigaluega a lona toalua, sa ta’u mai e le aufaigaluega, ua leva ona tu’ua e lona to’alua (le tina na a’afia) ia le fale faigaluega.  Ae peitai, sa ta’ua e le na molia, le fa’ato’a o’o atu o lona to’alua (le tina na a’afia), ua atoa le 3 itula talu ona manava.

O moliaga sa faia faasaga i le na molia, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le Aiga – o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga lona lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $500 se vaegatupe sa faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all