Skip to main content

Loka se alii i le sauaina o ni tamaitai se to’alua

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aoauli o le aso 27 o Aperila, 2025, na vala’au atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia se alii ua nofo ma fa’afefe sona alo tamaitai, faapea ma le sauaina o sana (le na molia) uo teine.

E pei ona ta’ua e le tina na vala’au atu i le ofisa a leoleo, o le susuga ia Mathew Meleisea (lea na molia i lenei fa’alavelave) sa fa’atupu vevesi i luma o le latou fale ma sauaina lana uo teine.

O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, na ta’ua e le tina le taumafai o lona alo (o se tamaitai talavou), e taofi Meleisea mai i le sauaina o lana uo teine, ae peitai, na liliu mai Meleisea i le lafo mai ni fa’amatalaga tau fa’amata’u i lona alo,  ma tu’i le fa’amalama pito i luma o le latou fale ma fa’ao’olima i lana uo teine.

Na aga’i atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma talatalanoa ma le tina sa valaau atu i le ofisa a leoleo.  Ma sa faamatala e le tina, lona fo’i atu mai sauniga lotu ae ona va’aia ua ta’e le fa’amalama o le latou fale.

Ma na alu atu lona alo tamaitai lea na fa’afefe e Meleisea, ma ta’u atu le faalavelave sa tupu.  Sa ta’ua e le alo tamaitai a le tina, le palauvale ma ‘e’e atu, o le na molia, ia te ia (tamaitai talavou).

Sa fesiligia e le tina na vala’au i leoleo, ia lona to’alua lea na iai i le fale, po o ai sa fa’amata’u i lona alo.  Sa tali lona to’alua, na ia lagonaina le ta’e o le fa’amalama ma ia savali atu loa e va’ai, ae ona iloa atu Meleisea, o lo’o taumafai e toso ‘ese atu lana uo teine, i le auala i luma o le fale.

Na fa’atalanoaina e leoleo ia le alo tamaitai a le tina na valaau atu i leoleo (le tamaitai talavou) ma sa ia p lona fa’alogoina o se pa’o po o se pisa, i fafo o le latou fale ma ina ua alu atu e va’ai po o le a le mea o tupu, sa ia va’aia Meleisea o tu mai i le fale e teu ai a latou ta’avale, faatasi ma lana uo teine.

Sa ta’ua e le tamaitai talavou, lona savali atu i le latou potu malolo, ma ia va’aia ai le pasi ifo o Meleisea i luma o le fa’amalama ma sauaina ia lana uo teine.  Ma o lea, na ia (tamaitai talavou), vala’au atu ai loa ia Meleseia, e soia ma fesili po o ai o ia, e na te faia ai lea tulaga, i luma o le latou fale.

Ae sa ta’ua e le tamaitai talavou na a’afia, ia le palauvale mai o le na molia ma fai mai ia te ia, e tu’u ai pea la’ua (Meleisea ma lana teine), e leai se fe’au a seisi.  Ma sa ta’ua e le tamaitai talavou le fa’amata’uina o ia e le na molia, i le faapea mai, e va’ai iai, ma afai ae na te (Meleisea) vaai i le tamaitai talavou i luga o le auala, o le a ia (Meleisea) fasi ma fasioti o ia (tamaitai talavou).

Na faapea ona toe vala’au atu le tamaitai talavou ia Meleisea, e alu ese ma le latou fanua.  Ae tago Meleisea i le tu’i le fa’amalama o le potu malolo ma ta’e ai.  O le taimi lea na tamo’e atu ai lona (tamaitai talavou) tama, ae ua taumafai ia le na molia, e toso lana teine, aga’i i luma o le alatele.

Sa faapea ona agai atu loa leoleo, e saili ia Meleisea i fale tuaoi ma sa mafai ona maua atu o ia i se fale o se tuaoi.  Na faapea ona ave faapagotaina o ia e leoleo, ma momoli atu loa i le Ofisa a Leoleo i Tafuna.

Na faapea foi ona agai atu ai ma le vaega a le EMS mo le togafitia o le uo teine a le na molia.  Mulimuli ane, sa faatalanoaina foi o ia.

Ma e tusa ai ma le faamatalaga, a le uo teine a le na molia, na amata mai le la misa i le lotu, ina ua le fiafia o ia i le faatonu atu e Meleisea o ia, e alu ese, ae o lo’o tele le avanoa i le nofoa, ae ona ua vevela le na molia.  Sa ta’ua e le tamaitai, lona ma ona sa ia fa’alogo atu o talie mai ni teine i le pito i tua o le falesa, ina ua fa’atonu o ia e le na molia, e alu ‘ese.

E le gata i lea, sa savali atu i fafo ia le na molia, ae ona (uo teine) mulimuli atu iai ma fai atu iai e tusa ai ma lana (le na molia) gaioiga sa faia i totonu o le falesa.  Ma sa ia (uo teine) po ina le gutu o le na molia, ona o lona ita tele.  Sa ta’ua foi e le tamaitai, le faatonuina o ia e le na molia, e toe fo’i i totonu o  le falesa, ae o le a alu e faatau sana sikareti.

Ae peitai, na fa’aauau ona mulimuli atu iai le tamaitai na a’afia (le uo teine a le na molia) ma o la pisa ai i luma o le fale o se aiga.  O iina na po ai e le na molia ia lana uo teine, e pei ona sa ta’ua e le tamaitai, ma pa’u ai i lalo le tamaitai.  Ona toe po lea e le na molia ia le tamaitai (lana uo teine) ma manu’a ai lona laugutu ma toto ai lona isu.

Sa fa’aauau le faamatalaga a le tamaitai na a’afia e faapea, na fa’atu o ia i luga, e le na molia, ma o la savavali ese.  Ae peitai, na o la lagona mai le vala’au atu a le teineititi mai totonu o le latou fale, lea na ita ai le na molia ma palauvale mai i le teineititi, i totonu o le fale.  Faapea ai ma le tu’iina e le na molia, ia le fa’amalama o le potu malolo a le aiga, ma ta’e ai.

I le faatalanoaga o Meleisea (le na molia) sa ia ta’ua ai e faapea, na amata mai ona ita i le falesa, ina ua fafagu o ia e lana uo teine, ae o la e moe.  Ma sa ia fa’atonuina lana uo teine e so so atu, aua o lo’o tele se avanoa i le nofoa, ae ia ona maua se ‘ea.  Ma na ta’ua e le na molia, lona maasiasi ona ua lagona mai e tagata i totonu o le falesa, le la pisa.  O lea, na ia tu ai loa i luga ma savali i fafo, ae mulimuli atu lana uo teine.

Sa ia fa’atonuina lana uo teine e toe alu i totonu o le falesa, ona ua matamuli, ae peitai, sa fa’ate’ia o ia, ina ua po e lana uo teine, lona gutu.

O lea na ia fai atu ai loa i lana uo teine, o le a alu e faatau sana sikareti, ae mulimuli atu lava lana uo teine ia te ia.  Ma o luma o le fale a le aiga na a’afia, sa fai ai le la misa ma ia po ina fa’atolu ai lana uo teine, ma pa’u ai i lalo.

Sa ta’ua e le na molia, lona fa’atuina i luga o lana uo teine ma o la savavali ‘ese atu, ae ona lagona le vala’au atu a le teineititi mai totonu o le fale, o lea na ia toe vala’au mai iai, e leai sana fe’au ma tu’u la’ua.  Ae na fa’aauau pea ona vala’au atu le teineititi mai totonu o le fale, o le mafua’aga lea a ia tu’iina ai le fa’amalama.

Na faapea ona lokaina Meleisea i le to’ese i lea aso, e faatalitali ai lona faamasinoga.  Ae o ona moliaga, na aofia ai Faitauga e lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu ma le Faitauga e Tasi, o le Fa’aleagaina o ni meatotino, i lona tulaga e tolu.

O le tasi moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

O leisi faitauga o le moliaga o le lava lea, o le fa’ao’olima, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Ma le moliaga o le fa’aleagaina o ni meatotino, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all