Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le aoauli o le aso 27 o Aperila, 2025, na vala’au atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia se alii ua nofo ma fa’afefe sona alo tamaitai, faapea ma le sauaina o sana (le na molia) uo teine.
E pei ona ta’ua e le tina na vala’au atu i le ofisa a leoleo, o le susuga ia Mathew Meleisea (lea na molia i lenei fa’alavelave) sa fa’atupu vevesi i luma o le latou fale ma sauaina lana uo teine.
O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, na ta’ua e le tina le taumafai o lona alo (o se tamaitai talavou), e taofi Meleisea mai i le sauaina o lana uo teine, ae peitai, na liliu mai Meleisea i le lafo mai ni fa’amatalaga tau fa’amata’u i lona alo, ma tu’i le fa’amalama pito i luma o le latou fale ma fa’ao’olima i lana uo teine.
Na aga’i atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma talatalanoa ma le tina sa valaau atu i le ofisa a leoleo. Ma sa faamatala e le tina, lona fo’i atu mai sauniga lotu ae ona va’aia ua ta’e le fa’amalama o le latou fale.
Ma na alu atu lona alo tamaitai lea na fa’afefe e Meleisea, ma ta’u atu le faalavelave sa tupu. Sa ta’ua e le alo tamaitai a le tina, le palauvale ma ‘e’e atu, o le na molia, ia te ia (tamaitai talavou).
Sa fesiligia e le tina na vala’au i leoleo, ia lona to’alua lea na iai i le fale, po o ai sa fa’amata’u i lona alo. Sa tali lona to’alua, na ia lagonaina le ta’e o le fa’amalama ma ia savali atu loa e va’ai, ae ona iloa atu Meleisea, o lo’o taumafai e toso ‘ese atu lana uo teine, i le auala i luma o le fale.
Na fa’atalanoaina e leoleo ia le alo tamaitai a le tina na valaau atu i leoleo (le tamaitai talavou) ma sa ia p lona fa’alogoina o se pa’o po o se pisa, i fafo o le latou fale ma ina ua alu atu e va’ai po o le a le mea o tupu, sa ia va’aia Meleisea o tu mai i le fale e teu ai a latou ta’avale, faatasi ma lana uo teine.
Sa ta’ua e le tamaitai talavou, lona savali atu i le latou potu malolo, ma ia va’aia ai le pasi ifo o Meleisea i luma o le fa’amalama ma sauaina ia lana uo teine. Ma o lea, na ia (tamaitai talavou), vala’au atu ai loa ia Meleseia, e soia ma fesili po o ai o ia, e na te faia ai lea tulaga, i luma o le latou fale.
Ae sa ta’ua e le tamaitai talavou na a’afia, ia le palauvale mai o le na molia ma fai mai ia te ia, e tu’u ai pea la’ua (Meleisea ma lana teine), e leai se fe’au a seisi. Ma sa ta’ua e le tamaitai talavou le fa’amata’uina o ia e le na molia, i le faapea mai, e va’ai iai, ma afai ae na te (Meleisea) vaai i le tamaitai talavou i luga o le auala, o le a ia (Meleisea) fasi ma fasioti o ia (tamaitai talavou).
Na faapea ona toe vala’au atu le tamaitai talavou ia Meleisea, e alu ese ma le latou fanua. Ae tago Meleisea i le tu’i le fa’amalama o le potu malolo ma ta’e ai. O le taimi lea na tamo’e atu ai lona (tamaitai talavou) tama, ae ua taumafai ia le na molia, e toso lana teine, aga’i i luma o le alatele.
Sa faapea ona agai atu loa leoleo, e saili ia Meleisea i fale tuaoi ma sa mafai ona maua atu o ia i se fale o se tuaoi. Na faapea ona ave faapagotaina o ia e leoleo, ma momoli atu loa i le Ofisa a Leoleo i Tafuna.
Na faapea foi ona agai atu ai ma le vaega a le EMS mo le togafitia o le uo teine a le na molia. Mulimuli ane, sa faatalanoaina foi o ia.
Ma e tusa ai ma le faamatalaga, a le uo teine a le na molia, na amata mai le la misa i le lotu, ina ua le fiafia o ia i le faatonu atu e Meleisea o ia, e alu ese, ae o lo’o tele le avanoa i le nofoa, ae ona ua vevela le na molia. Sa ta’ua e le tamaitai, lona ma ona sa ia fa’alogo atu o talie mai ni teine i le pito i tua o le falesa, ina ua fa’atonu o ia e le na molia, e alu ‘ese.
E le gata i lea, sa savali atu i fafo ia le na molia, ae ona (uo teine) mulimuli atu iai ma fai atu iai e tusa ai ma lana (le na molia) gaioiga sa faia i totonu o le falesa. Ma sa ia (uo teine) po ina le gutu o le na molia, ona o lona ita tele. Sa ta’ua foi e le tamaitai, le faatonuina o ia e le na molia, e toe fo’i i totonu o le falesa, ae o le a alu e faatau sana sikareti.
Ae peitai, na fa’aauau ona mulimuli atu iai le tamaitai na a’afia (le uo teine a le na molia) ma o la pisa ai i luma o le fale o se aiga. O iina na po ai e le na molia ia lana uo teine, e pei ona sa ta’ua e le tamaitai, ma pa’u ai i lalo le tamaitai. Ona toe po lea e le na molia ia le tamaitai (lana uo teine) ma manu’a ai lona laugutu ma toto ai lona isu.
Sa fa’aauau le faamatalaga a le tamaitai na a’afia e faapea, na fa’atu o ia i luga, e le na molia, ma o la savavali ese. Ae peitai, na o la lagona mai le vala’au atu a le teineititi mai totonu o le latou fale, lea na ita ai le na molia ma palauvale mai i le teineititi, i totonu o le fale. Faapea ai ma le tu’iina e le na molia, ia le fa’amalama o le potu malolo a le aiga, ma ta’e ai.
I le faatalanoaga o Meleisea (le na molia) sa ia ta’ua ai e faapea, na amata mai ona ita i le falesa, ina ua fafagu o ia e lana uo teine, ae o la e moe. Ma sa ia fa’atonuina lana uo teine e so so atu, aua o lo’o tele se avanoa i le nofoa, ae ia ona maua se ‘ea. Ma na ta’ua e le na molia, lona maasiasi ona ua lagona mai e tagata i totonu o le falesa, le la pisa. O lea, na ia tu ai loa i luga ma savali i fafo, ae mulimuli atu lana uo teine.
Sa ia fa’atonuina lana uo teine e toe alu i totonu o le falesa, ona ua matamuli, ae peitai, sa fa’ate’ia o ia, ina ua po e lana uo teine, lona gutu.
O lea na ia fai atu ai loa i lana uo teine, o le a alu e faatau sana sikareti, ae mulimuli atu lava lana uo teine ia te ia. Ma o luma o le fale a le aiga na a’afia, sa fai ai le la misa ma ia po ina fa’atolu ai lana uo teine, ma pa’u ai i lalo.
Sa ta’ua e le na molia, lona fa’atuina i luga o lana uo teine ma o la savavali ‘ese atu, ae ona lagona le vala’au atu a le teineititi mai totonu o le fale, o lea na ia toe vala’au mai iai, e leai sana fe’au ma tu’u la’ua. Ae na fa’aauau pea ona vala’au atu le teineititi mai totonu o le fale, o le mafua’aga lea a ia tu’iina ai le fa’amalama.
Na faapea ona lokaina Meleisea i le to’ese i lea aso, e faatalitali ai lona faamasinoga. Ae o ona moliaga, na aofia ai Faitauga e lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu ma le Faitauga e Tasi, o le Fa’aleagaina o ni meatotino, i lona tulaga e tolu.
O le tasi moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
O leisi faitauga o le moliaga o le lava lea, o le fa’ao’olima, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
Ma le moliaga o le fa’aleagaina o ni meatotino, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus