Skip to main content

Leai se vaega tulafono o soli e le ‘homeless man’ i Nu’uuli

Ua mae’a ona faia sailiiliga a ni isi o Matagaluega a le malo faasaga i faasea mai le mamalu o le atunu’u ma ni isi o Faipule, fa’asaga i se ali’i palagi o lo o aumau i se faleie i Nu’uuli ma fa’amaonia ai, e leai se vaega o le tulafono o lo o soli e lea ali’i.

 

Na fa’amaonia mai e se sui Sinia o le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le Samoa News fa’apea ai ma le Komesina i le Samoa News, le mae’a lea ona faia o ni sailiiliga fa’asaga i lenei ali’i ma fa’amaonia ai le tulaga lelei o lo o aumau ai i lea vaega o le atunu’u.

 

E ese mai i le masalomia o lenei ali’i i lona aumaia fa’asolitulafono o vaega o fualaau fa’asaina, atoa ai ma le masalomia o le avea o ia ma se tagata o lo o auina atu fa’alilolilo fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa i isi atunu’u o le lalolagi, ae sa i ai fo’i atugaluga e fa’atatau i lenei ali’i, i le le saogalemu o lona aumau ai i lea itu o le atunu’u ona o tulaga tau i le soifua maloloina.

 

Na toe asia e sui o le Ofisa o le Soifua Maloloina le nofoaga o lo o i ai lenei ali’i ma fa’amaonia ai, o lo o tulaga lelei tulaga uma o lona aumau ai i le atunu’u.

 

O le vaiaso na te’a nei na maua ai le avanoa o le Samoa News e fesiligia ai lea ali’i palagi, i le mafua’aga o lona i ai i Amerika Samoa, atoa ai ma atugaluga mai le to’atele o le atunu’u e aofia ai ni isi o Faipule i lona faia lea o ni gaioiga e le tusa ma le tulafono.

 

O le ali’i palagi ia William Reader, lea na te fa’aigoaina o ia o se tagata e leai se fale e nofo ai (homeless man), na ulufale mai i Amerika Samoa i le masina o Mati 2006, ona o lona popolega i lona saogalemu a o aumau ai i lona nu’u na fanau ai o Louisville, Kentucky i Amerika.

 

Na taua e Reader e fa’apea, a o i ai i Amerika i tausaga ua mavae, sa ia faitauina ai se tusi e fa’atatau i gaioiga a le vaega faaupu fa’alavelave o le “Al-Qaida Connections” sa tusia e se ali’i polofesa o Paul William lona igoa, o lo o taua ai le sauni o lea vaega fa’aupu fa’alavelave e fa’apapa ni pomu ua uma ona tatao i aai tetele a Amerika e 20 i le aso e tasi, pe afai e osofa’i e Amerika poo Isaraelu le atunu’u o Iran.

 

“Ina ua ou faitauina le tusi lea, sa lagona lo’u fefe ma lo’u popole i lo’u saogalemu, ma ou manatu ai loa, ua tatau ona ou sola ese i se isi nofoaga e faigata ona oo mai i ai tulaga o taua ma vevesi o loo tutupu i malo tetele o le lalolagi, ma ou filifilia ai loa le motu lenei o Amerika Samoa ou te sulu mai i ai mo lo’u saogalemu”, o le fa’amatalaga lea a Reader.

 

Ina ua fesiligia o ia pe i ai sona sootaga ma tagata o lo o aumaia fualaau fa’asaina i le atunu’u, poo lona faia o ni gaioiga e avatu ai i isi atunuu o le lalolagi fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa, na ata le susuga a Reader ma tali mai e faapea, “Ou te le faia na mea o fualaau faasaina, ou te le o fa’ailoaina atu fo’i i isi atunu’u i fafo ni fa’amatalaga e fa’atatau ia Amerika Samoa, o a’u lava ia ua na o se tagata e leai se fale e nofo ai, ae ou te nofo lava a’u i totonu o lo’u faleie ma ou taumafai ina ia ou maua le ituaiga soifuaga na soifua ai Iesu ao i ai i le vaomatua”, o le saunoaga lea a Reader.

 

Sa ia taua atili e fa’apea, “A o i ai Iesu i le vaomatua, sa anapogi o ia mo le 40 ao 40 po e aunoa ma se meaai poo se vai, e fa’apena fo’i le tulaga lea ua ou taumafai atu i ai, ia ou ola i le olaga sa soifua ai Iesu, ina ia mafai ai ona ou faia lona finagalo ma fa’atali le tala lelei a le Atua”.

 

Ina ua taunu’u mai Reader i le atunu’u, sa ia nofo ai i se aiga i Vaitogi mo le 3 masina, ona ia tuua lea o lea nofoaga ae aga’i atu ma nonofo ma se ali’i Aoao i se tasi o Ekalesia i Nu’uuli mo tausaga e 2, seia oo ina fa’atau lana ta’avale pikiapu ma fealua’i solo ai loa i le atunu’u e fa’amasani i le olaga o tagata Samoa.

 

Sa mafai ona maua ana uo ao ta’amilo i nu’u eseese o le atunu’u, ma fa’aauau ai lava ona nofo i tua o le pusa sa fau i le keli o lana ta’avale.

 

Ua tuana’i ni nai tausaga ona ia nofo ai loa lea i le nofoaga e pei ona aumau ai i le taimi nei seia oo mai lava i le taimi nei.

 

O ana galuega e fa’atino i aso taitasi o le alu lea i le Faletusi a le Kolisi Tuufaatasi e siaki ai lana imeli, ma lafo lana imeli i lona aiga i Amerika, i lona uso ma ona tuafafine ma o latou aiga o loo i le aai o Florida.

 

Sa ia fa’ailoa fo’i lona tausisia uma o tulafono a le atunu’u, e aofia ai ma tulafono a le soifua maloloina. E le o ia o se tagata e fiafia i aano o manu poo isi lava ituaiga meaai, se’i vagana ai lava ia tulaga o fualaau o loo ia fa’aaogaina ma le vai, o le mafua’aga fo’i lena na te le mana’omia tele ai le fa’aaogaina o se Faletaele (tulou) i le tele o taimi.

 

Ae afia na te mana’omia ona fa’aaoga o se faletaele, e masani ona ia fa’aaoga nofoaga i le Faletusi a le malo i Utulei poo le Kolisi Tuufaatasi.

 

O se tasi o gaioiga e fiafia ai lenei ali’i, o le toaga lea e faitau lana Tusi Paia i le aso atoa, o le auala lea e mafai ai ona fesootai mai le Atua ia te ia, ma fa’ailoa mai lona finagalo mo ia.

 

“O le mafuaaga tonu lena na ala ai ona ou sau i Amerika Samoa, ia ou faia le olaga sa faia e Iesu, ma ua ou filifili fo’i ou te le toe alu ese ma Amerika Samoa, ae o le a ou aumau ai lava seia oo i le aso ou te oti ai”.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all