Skip to main content

Le pasia e le Senate ia le Faatonusili o Paka ma Malaeta’alo a le malo

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I le palotaina o Faatonusili fou  i totonu o le Maota o le Senate,  ua mae’a ona iloiloina, e manaomia e se Faatonusili ia ni palota e 10 ina ia mafai ona pasia ai.  Ae peitai, i le palotaina o le susuga ia Tapusalaia Maneafaiga, e avea ma Faatonusili o Paka ma Malae Ta’alo i le aso Gafua na se’i mavae atu, sa na’o le 9 ana palota na mafai ona ausia, 9-7.

I le fa’afeiloaiga a Maneafaiga i le amataga o le iloiloga, na ia fa’alauiloa atu ai i Afioga I Senatoa lona afioaga o Alofau ma ua atoa le 22 tausaga o galue i pisinisi tua.

Na fa’aleoina e Maneafaiga lona agaga fa’afetai i le Afioga i le Kovana ma le Lutena Kovana mo le avanoa e tautua ai i le malo.  Ma i sona talitonuga, ua ia te ia le poto ma le tomai, ma afai ae ia maua le avanoa, o le a ia tautuaina tagata o Amerika Samoa, i le alofa ma le loto atoa.

Sa fa’aalia e le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean lona agaga fa’afetai i le saunoaga amata a le sui fa’aolioli ma sa ia ta’ua le fa’ailoa mai i le saunoaga a Maneafaiga le ituaiga taitai o lo’o manaomia, e siitia le tulaga o le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo a le malo.

I le saunoaga le afioga Togiola T.A. Tulafono, sa ia saunoa ai e faapea, i sana fa’afofoga i le saunoaga a Maneafaiga, e foliga mai o ia o se faifeau, ma ia fesiligia ai le molimau, po o iai sona tofi faifeau. 

Na tali mai Maneafaiga i le ioe ma ia fa’ailoa mai le tatalaina o ana pisinisi i totonu o le teritori, i le va o le 2002 ma le 2016, ae sa ia lagonaina le valaau a le Atua e toe fo’i i le aoga fa’afaifeau.  Ma e tolu tausaga na malaga atu ai i atunu’u i fafo e auai i se Kolisi Tusi Paia.  Ina ua mae’a lona fa’au’uga, sa faapaiaina  o ia e avea ma faifea o le Ekalesia Papatiso, ae e le’i toe taliu mai i Amerika Samoa i le 2022.

 Sa molimau foi Maneafaiga i le taimi nei, e le o iai se ekalesia o ia tausia, ae i sona lagona, o le filifiliga o ia e le Afioga i le Kovana ia Pula mo lenei tofiga, o se vala’auga lea mai i le Atua, o le malo ma tagata o Amerika Samoa.

Na faapea ona fesiligia e Togiola ia Maneafaiga, pe ua ia asia paka a le atunu’u.  Sa tali mai Maneafaiga, ua mae’a ona ia asia uma paka eseese ma ua mae’a foi ona ia fa’amaumauina vaega o lo’o mana’omia ona fa’aleleia.

Sa ia ta’ua le paka i Amanave ma lona tulaga fa’aletonu o iai, ona o le mamao ese ma o lo’o tele se galuega o lo’o manaomia ona faia e toe faaleleia ai.  Ma le paka i Onesosopo lea ua mae’a ona fa’ata’atia e le Faigamalo na se’i mavae atu, ia se ata mo le fausia ai o se ‘football stadium’ lea ua faamoemoe e amataina lea galueg ai le lua pe tolu masina o i luma.

Na saunoa foi Maneafaiga le ave o lana faamuamua i le fausiaina o se malae ta’alo mo fanau iti i paka uma, e amata mai i Onesosopo, Pago Pago, Fagatogo, Faga’alu se’ia o’o mai i le Paka Liona, i le masina fou.

Sa saunoa le Afioga Togiola i le na’o le tasi lava le paka mo le mamalu o le atunu’u o lo’o nonofo i le itu i Sasa’e o le motu, mai Pago Pago se’ia o’o mai i Onenoa, o le paka i Onesosopo.  Lea foi o lo’o fa’aaoga e le aoga maualuga a Fagaitua e toleni ai a latou ‘au ta’a’alo mo ta’aloga fa’alea’oga.

Ae peitai, o lo’o fa’aaoga le afa o le malae e nisi o kamupani e tu’u ai a latou koneteina ma masini tetele.  Ma ia fesiligia ai Maneafaiga po o iai ni ana fuafuaga mo le fa’aavanoaina o lea eria.

Sa tali le molimau, ua mae’a ona ia fa’ao’oina atu se fa’aaliga aloa’ia, i pisinisi uma o iai a latou koneteina ma masini i le paka, ina ia ave’ese uma a latou meatotino ma i le paka, ma o le a tatalaina le paka mo le fa’aaogaina e tagata o le atunu’u, mo tafaoga, ae le la’u atu iai a latou lapisi.  O lea tulaga ua faia foi i paka uma o le motu e aofia ai ma le paka Liona.

Sa saunoa Togiola i le manaomia e aiga mai i le itu i Sasa’e, o ni paka e mafai ona tafafao ma malolo ai ma ia fautuaina ai le sailiga o se fanau e latalata i Amouli ma Auasi, e mafai ona fa’aaoga.  Sa ia ta’ua foi le manaomia o se mea e mafai ona ta’a’alo ai fanau iti, e pei ona iai paka mo le itu i Sisifo o le motu.

Na fesiligia e le Afioga i le Senatoa ia Magalei Logovi’i ia le tupe fa’agaaga mo le fausiaina o le poloketi i Onesosopo, lea na fa’aalia e Maneafaiga, o le $3.4 miliona o tupe feterale mai i le Ofisa o Fanua Vai Faasaoina, ua mae’a ona fa’aagaga mo lea poloketi, e pei ona sa faatulagaina e le Faigamalo ua mavae atu.

Sa saunoa Magalei, o le ulua’i taimi lea ua ia fa’alogo ai i lea poloketi, ona e le o ta’ua i totonu o le tala o le tupe o le Tupe Tausaga 2024-2025.  Ma sa ia fautuaina ia Maneafaiga ina ia fa’ao’oina atu fa’amaumauga e fa’amaonia muamua le iai o le tupe, ae e le’i fa’ao’oina atu fuafuaga mo lenei galuega, i le Fono.

Na faapea ona saunoa le afioga i le Senatoa o le Tualauta, i le tele o fuafuaga sa fa’aleoina e le Faatonusili o Faatoaga o le Faigamalo tuai, mo se pa povi i Upolu ma Manu’a, e faatupeina e le malo feterale, ae leai se fuafuaga na tino mai.

Sa fesiligia e le Afioga i le Senatoa ia Tuana’itau M.P. Togiola, o se tasi na avea ma pule o le Ofisa o Tupe a le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo a le malo, mo le 17 tausaga, po o Maneafaiga lea e ana le taxi stands, o lo’o i Fagaima, e pei ona ta’ua i tala’aga o lona soifuaga.

Na fa’amanino mai e le molimau, o lana pa’aga faipisinisi, le susuga ia Aufata Fonoti, le alo o le afioga i le Senatoa malolo, ia Fonoti Tafa’ifa Aufata, e ana le pisinisi.

Sa saunoa Tuana’itau i sona malamalamaga, i se tulafono na sainia a’o kovana le Afioga ia Lolo Moliga, e fa’asa ai ia Faatonusili o le malo, ona pulea ni pisinisi tua.

Na toe taumafai Maneafaiga e faamalamalama mai, o Aufata le pule o le pisinisi, ae o ia o se lagolago, semanu e le auai mai i le iloiloga, i lea aso.

Ae na saunoa Tuana’itau, ua iai nisi o tagata faigaluega o le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo a le malo, ua fa’ao’o atu ni a latou fa’asea, e faapea, o lo’o iai se fuafuaga a le Faatonusili le tumau, e ave’ese i latou, ae sui atu ai ‘tagata’ a Maneafaiga.

Sa faamanino e le Faatonusili le tumau e faapea, e na o le tasi lava le tagata faigaluega o iai nei i totonu o le latou ofisa, i sona talitonuga, ua tatau ona si’i atu i seisi ofisa, e talafeagai ma lona agava’a o lo’o iai.  Ae e leai sana fuafuaga e sui ni tagata faigaluega.

O le toe fesili a Tuanaitau mo Maneafaiga, o le fia malamalama i sana fuafuaga, pe afai ae pasia le avea o ia ma Faatonusili, ae maua sona nu’u.

Na tali Maneafaiga, o le a ia mulimuli i le fa’atonuga a le Atua, ae o le taimi nei, i lona lagona, o lo’o mana’o le Atua e na te tautua i le malo ma tagata o Amerika Samoa, i le avea ma Faatonusili o le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo a le malo.

I le avanoa a le Afioga i le Senatoa ia Olo Uluao Letuli, na ia fesiligia ai le $3.4 miliona lea ua fa’atulagaina mo le poloketi o le malae ta’alo i Onesosopo, pe moni, o le $435,136, lea e ta’ua i le ripoti o galuega o le kuata lona fa, e le’i totogia ia Mark Lively, le tusiata o le poloketi.

Sa fa’amaonia e Maneafaiga lea ripoti ma ua mae’a ona o la feiloai ma Lively i le lua vaiaso talu ai, ma ua faapea ona faatonuina le Ofisa o Tupe e totogi le pili a Lively e mafai ai ona fa’agasolo le galuega.

Na saunoa Olo e foliga mai o lo’o a’afia Lively i le tele o galuega a le malo, ma o sona atugaluga, ona o le tele o le pili lea o le a totogi, ae e le’i amataina se galuega.

Sa ia saunoa foi e tusa ai ma se Tia Seu Lupe i Tafuna, lea o lo’o i le lisi o Paka Faasao a le Teritori, ma ua mae’a ona faatulagaina se vaegatupe e $150,000 mo le tausiga, ae e le o mautinoa lona faatupeina.

Na saunoa Maneafaiga, e na te le malamalama pe aisea ua ta’ua ai le le mautinoa o le tulaga o lea galuega, ma ia faamaonia le $150,000 lea ua mae’a ona fa’aagaga mo le toe faaleleia o le Paka Fa’asao lea o lo’o i Ottoville.

I le avanoa a le Afioga i le Senatoa ia Levu V. Iosia, na ia fesiligia ai kamupani leoleo po lea o lo’o konakarate ma le malo, e leoleoina ia paka faasao ma sa ia fa’aalia lona atugalu, i le tele o tagata o lo’o fa’aaogaina nei nofoaga mo a latou pati i le po, ma ia fautuaina ai le tatau i leoleo po ona puipuia malu nei nofoaga.

Sa faapea foi ona saunoa le Afioga i le Senatoa ia Fano Shimasaki, i le tele o taavale o lo’o va’aia o tu tu i le Paka i Faga’alu i le leva o le po ma vaveao.

Na saunoa Maneafaiga, i sona malamalma’aga, o konakarate uma ia sa iai mo leoleo po e leoleoina ia paka, ua mae’a uma ia konakarate ma o le taimi nei, ua le o toe iai ni leoleo po i paka.

I le saunoaga a le Afioga i le Senatoa ia Ponausuia L. Ponausuia, e tusa ai ma le tala’aga o le agava’a o Maneafaiga, e pei ona ta’ua i totonu o le tala’aga, sa ia fesiligia ai pe ua tonu ma sa’o le tofiga lea o le a tu’uina iai Maneafaiga.  E pei ona sa ia saunoa, o le tele o lona agava’a faigaluega, o tulaga i taumafa ma le gaseseina o taumafa.  Ae le gata i lea, e foliga mai na si’i sa’o mai fa’amatalaga o lona tala’aga mai i seisi mea.

Sa fa’amamafa e Ponausuia le le faapea mai ua le agava’a le molimau i lana galuega, ae sa ia faamamafaina le tau ao le faamaoni, aua o lo’o finagalo le Senate e fa’agaioi le malo, ae faamoemoe i le amiotonu o tulaga o lo’o aveina atu.

Na folafola mai e Maneafaiga le moni ma faamaoni o tulaga uma ua tusia i totonu o lona tala’aga ma ua ia tu’uto e auauna i le malo ma tagata o Amerika Samoa, i lona malosi atoa, faatasi ma le fesoasoani mai o le Atua.

TALA’AGA

E tusa ai ma le Faavae a Amerika Samoa, o sui filifilia e mana’omia ona fa’amaonia pe pasia e ala i se palota silia mai i maota e lua, ona mafai lea ona avea ma ulu o matagaluega o le kapeneta.

Ae a le pasiaina mai e le Senate po o le Maota o Sui, o le a faapea ona le toe agava’a ai le sui filifilia e galue i totonu o lea ofisa.  Ae peitai, e le taofia ai le toe fa’aulufaleina o le suafa o lea sui filifilia, e le Kovana, mo le tofiga lava e tasi, i le tauaofaiga e soso’o ai, a le fono faitulafono.

E le gata i lea, o lo’o ma’oti mai ai i le Faavae, le le mafai ona nofoia e se Faatonusili le tumau ia le tofiga ta’ita’i, i le silia ma le 90 aso.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all