Skip to main content

Le fiafia Kovana manatu mama isi sui Kapeneta tapenaga taimi fa’alavelave

Na fa’aleo e le afioga i le ali’i kovana i lana Kapeneta ona lagona le fiafia, i le manatu mama o ni isi o Fa’atonusili i le ulua’i fa’ata’ita’iga a le malo sa faia i le vaiaso na te’a nei, e tapena ai le atunu’u mo taimi e tutupu mai ai fa’alavelave fa’afuase’i.

 

O le fonotaga i le taeao ananafi, na usuia i le potu fono a le US Army Reserve Center i Tafuna, sa fa’atumulia fo’i i sui o le Kapeneta, aemaise ai tagata faigaluega mai Ofisa a le malo o lo o gafa ma le matafaioi o le tali atu i taimi e tutupu ai fa’alavelave i le atunu’u.

 

O le autu o le fonotaga, o le toe fa’ailoa atili lea i le kapeneta o tiute tauave a Ofisa eseese a le malo i le taimi e tutupu ai fa’alavelave fa’alenatura, atoa ai ma nofoaga eseese e tatau ona aga’i uma i ai tagata faigaluega i le taimi e tula’i mai ai ia fa’alavelave.

 

Na tau siisii le si’ufofoga o le ali’i kovana ao saunoa e fa’aleo lona finagalo fa’anoanoa i le tulaga sa i ai le tali atu a Fa’atonusili ma le to’atele o tagata faigaluega a le malo i lenei fa’amoemoe.

 

“O le itu e lagona ai le fa’anoanoa, o le fa’ata’ita’iga ua amata ae vaaia ni isi o Fa’atonusili o lo o nofonofo solo mai i luga o laulau e foliga mai e manatu mama i le polokalame a le malo o lo o fa’atino,” o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

“O oe o le Fa’atonusili, o oe o le Ta’ita’i na filifilia e te faia fa’aiuga mo le manuia o le atunu’u, e le sa’o la le mea lea sa maitauina i le aso lea o le pisi atu o tagata faigaluega e fa’atino le fa’ata’ita’iga e savalivali tatou e foliga mai e le o fa’ataua taumafaiga a le malo o lo o fai.”

 

“O outou o ta’ita’i, o outou e faia faaiuga mo le manuia o le atunu’u, ae le mafai ona tino mai ni fa’aiuga lelei pe afai e manatu mama i tatou i polokalame o lo o fa’atino ina ia lava tapena ai le atunu’u atoa mo fa’alavelave e tutupu fa’afuase’i.”

 

Na taua e Lolo lona fa’afetaia o le Atua, i le leai lea o ni fa’alavelave fa’alenatura na tutupu i le va o le 2009 ma le taimi nei, semanu e to’atele ni isi soifua e fano ma ma’imau, e mafua mai i le le lava sauni o ta’ita’i o le malo e saili auala e fa’asao ai soifua o le atunu’u.

 

Sa ia taua le tatau lea ona tofu uma le Matagaluega a le malo ma le polokalame fa’ataoto, i gaioiga e faia e fesoasoani ai i le atunu’u pe a tula’i mai ni fa’alavelave i le lumana’i.

 

“O la tatou fatuaiga tausi, o le saili o fa’aiuga e faasao ai soifua o tagata, vaavaai i nofoaga eseese e mafai ona sulufa’i i ai tagata pe a tutupu mai ni fa’alavelave, ma ia tau solomua i tatou o ta’ita’i ona tali atu i soo se taimi e mana’omia ai le fesoasoani,” o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

 

O ni isi o vaaiga e le manuia i le vaai na maitauina e le kovana i le aso na faia ai le fa’ata’ita’iga muamua a le malo, e leai ma ni ta’avale Leoleo na aga’i atu i nofoaga o lo o i ai faleaoga e fesoasoani i le fa’asaoina o ola o fanau aoga.

 

Na taua e Lolo e faapea, tusa lava pe ua na o se fa’ata’ita’iga le gaioiga sa faia, e tatau lava ona mataalia tagata uma i le auala e tali atu ai, ina ia oo i le taimi e tula’i mai ai le fa’alavelave moni lava ae ua masnai ma lava tapea i auala e tali atu ai.

 

Ua fautuaina e le kovana le toe faia o le fa’ata’ita’iga lea sa faia i le vaiaso na te’a nei, ma ua fa’atonuina ia Fa’atonusili ina ia galulue fa’atasi ma ofisa uma a le malo o lo o gafa ma le ofoina atu o le fesoasoani muamua i taimi o fa’alavelave, ina ia mautinoa e mulimulita’i tagata uma i fa’atonuga o le a tu’uina atu.

 

O le mae’a ai o le saunoaga a le ali’i kovana, na toe fa’aauau ai loa le isi aoaoga mo Faatonusili uma lava, i le auala e tali atu ai i fa’alavelave faalenatura, lea na taitaia e le Faatonusili o le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lotoifale (DHLS), afioga Samana S. Veavea ma lana aufaigaluega.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all