Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le vaiaso ua mavae, sa fa’afoeina ai e le Ofisa mo le Puipuiga o le Lotoifale (DHS) ia se aoaoga e toe fa’amanatu mai ai i le mamalu lautele, o vaega e gafa ma fa’alavelave faafuasei, faapea ofisa fa’asalalau, ia le a’afiaga o soifuaga faapea meatotino, i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i faalenatura, i le amatalia o vaitaimi o afa i totonu o le teritori.
O lenei aoaoga faapitoa sa faapea ona fesoasoani malosi mai ai ma le Ofisa lotoifale o le Tau a le malo tele ma e lua aso na faataunu’uina ai.
Sa fa’ailoa mai ai e le susuga ia Wayne Salave’a mai i le DHS, le taua o le nofo tapenapena, ina ia mafai ona fa’aitiitia ai le a’afiaga, i taimi o faalavelave fa’afuasei faalenatura.
E pei ona sa ia fa’amanino mai i ia aoaoga, o le autu ma le faamoemoega lea o polokalama o lo’o faia i tausaga uma, i vaitaimi o afa i totonu o le teritori, lea e amata mai i le masina o Novema se’ia pa’ia Aperila.
Sa ta’ua e Salave’a o le taua o le nofo uta o tagata uma o Amerika Samoa, i Tutuila, Aunu’u, Manu’a faapea ma le motu o Swains, e tusa ai ma tala o le tau, ma le fa’agasologa o so’o se suiga i le tau, e ono a’afia ai le atunu’u.
Ma na faamamafaina e Salave’a le taua o le iloiloina o ripoti e o’o mai ia i latou, ina ia mafai ona fa’ao’oina atu i le mamalu lautele, ae ia lava ai se taimi e mafai ona nofo uta ma nofo sauniuni tagata o le atunu’u.
E le gata i lea, sa ia ta’ua le taua o le fa’asalalauina e vaega fa’asalalau o ripoti tonu ma le sa’o, ina ia leai se fenumia’i e ono tula’i mai.
Na saunoa Salave’a e faapea, o lenei polokalama faaletausaga, o se faamanatu taua lea i le taua o le nofo tapenapena faapea ai ma le aoga o le fa’asalalauina o ripoti tonu ma le sa’o, e ono lavea’iina ai ola ma meatotino i taimi o faalavelave faafuasei faalenatura.
Sa auai ai foi i ia aoaoga na faia i le aso Tofi ma le aso Faraile, o le vaiaso ua mavae, ia le aufaigaluega mai i le Ofisa o le Tau i Tafuna, ina ia a’oa’oina ma fa’amanino mai ia fa’aupuga eseese, o lo’o fa’aaogaina e le aufaigaluega va’ai fetu, i le faaleoina mai o a latou ripoti i tala o le tau.
O nisi o upu taua lava na o latou faamamaina ma faamaninoina, o le ‘ese’esega o le Fautuaina, Va’ava’ai, ma le Lapataiga.
E pei ona fa’asoa mai le tamaitai vaai fetu ia Elinor Lutu-McMoore, e taua ona malamalama le mamalu o le atunu’u i uiga o upu o lo’o fa’aaogaina i totonu o ripoti i tala o le tau, aua e mafai ona fa’asaoina ai se ola o se tagata.
O nisi o lapata’iga na fa’aleoina e Salave’a, na aofia ai le tatu’uina i lalo o la’au u’umi e tu lata i maota ma laoa, toe fa’amalosia o taualuga o fale faapea ma le fale atoa. O le saunia o laupapa e mafai ona puipuia ai faamalama ma isi vaega o le fale, i taimi o matagi malolosi.
E le gata i lea, sa ia faamanatuina mai ai foi le tatau ona amata ona teuina sapalai mo aso faigata, e pei o taumafa, vai taumafa, lae’i mafanafana, o ma’a moli uila ma leitio.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus