Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E ui i le tulaga faaletonu o le tau, i timuga ma savili malolosi, ae peitai, sa sologa lelei uma fuafuaga a Tutuila ma Manu’a aua le faamanatuina o le Sisiga Fu’a lona 123 a le teritori. O le manulauti o lenei tausaga, sa fa’aautuina e faapea, “E manuia le Atunu’u i le Galulue Faatasi” ma o le ulua’i Sisiga Fu’a lenei ua iloga ona faamanatuina i savaliga, fa’aaliga eseese faapea pese ma siva, talu mai le taofia o nei mea uma i le 2019, ona o le Koviti 19.
Ma e le gata ina tasi le aso malolo o lenei Sisiga Fu’a, ae sa fa’aalia e le afioga i le Kovana Sili, le susuga Lemanu P. S. Mauga i le Aso Gafua, le avea o le Aso Lua ma aso malolo lona lua, mo aiga o tagata faigaluega uma o Amerika Samoa faapea ona tagata.
Sa iloga le toatele o malo faaaloalogia sa mafai ona auai mai aua lenei faamoemoe taua. Na aofia ai taitai maualuluga o Vaega’au a Amerika, o taitai sinia o le Ofisa o le Initeria, faapea sui o le Ofisa o le Pulenu’u mai Honolulu, Hawaii, atoa ai ma taitai o le Ofisa o le Konesula a Samoa.
Na maualuga foi le aso i le auai mai o le Ao Mamalu o le Malo Tuaoi o Samoa, le afioga Tuimalealiifano V. Sualauvi ma le Masiofo.
E pei ona sa faalauiloa i se taimi ua sola, sa le i mafai ona auai le afioga i le Palemia o Samoa, lea na ma’au mai i fonotaga i le va o malo e lua, le Atoa o Samoa, i le vaiaso ua tuanai.
O talosaga o le sauniga lotu o le Sisiga Fu’a, i le taeao o le Aso Gafua, Aperila 17, 2023, sa fofogaina lea e le Epikopo Katoliko, le susuga Peter Brown. Ma sa ia fofogaina lana saunoaga faapea ma talosaga, i le gagana Samoa. O le Sisiga Fu’a mulimuli lenei a le susuga i le Epikopo, ona o le masina fou lea ua faamoemoe e litaea ai mai ona tiute fai i totonu o Samoa, Pago Pago. Sa ia fa’aalia lona agaga faafetai i le Kovana o Amerika Samoa faapea ma tagata o le teritori, ona o lo latou agaalofa fa’aalia i se tagata ‘mai fafo’.
O le tofa Tauese Va’a Sunia, mai i le Ofisa o Mataupu tau Samoa, na avea ma tootoo o le aso, i le faafeiloaiga faapea le faafoeina o le polokalama o le aso atoa. Ona o le vaaia pea o tulaga faaletonu i tala o le tau i lena taeao, sa faapea ona faapa’i malu atu le tofa i le To’oto’o i le mamalu o le atunu’u, ma ia talosagaina lo latou to’ovae, i le faagasologa o le polokalame o le aso.
I le faagasologa o le sisiga o le tagavai a Amerika ma le Teritori, sa usuina e aufaipese a aoga tulaga muamua ia vi’i o tagavai e lua.
O le afioga i le Kovana Sili na laugaina le autu ma le faamoemoe o le aso. Sa pa’ia i le saunoaga a le Kovana ia faamanuiaga a le Atua faapea galuega a tua’a ua taoto mai i tia sa, lea ua ‘ae’ae ai le atunuu, i faamanuiaga. Sa ia ta’ua le 3 tausaga sa le’i mafai ai ona faia ni fiafia i le faamanatuga o Sisiga Fu’a ona o le Koviti 19, ae peitai, ona o le Alofa o le Atua faapea le galulue faatasi o le atunu’u, ua mafai ai maua nei faamanuiaga uma.
Na fa’aalia le agaga faafetai o le kovana sili i le Koluse Mumu o lana tautua matavela, e le gata i totonu o Amerika Samoa, ae faapea le lalolagi atoa.
O lo o tapena atu le malo o Amerika Samoa mo le faamanatuina o le 100 tausaga talu ona faavae le Koluse Mumu.
Sa le gata i lea, ae na ave foi le faamalo ma le faafetai a le kovana i lana soa tau, le susuga i le Lutena Kovana, Talauega E. V. Ale mo ana galuega lelei.
I le mae’a ai o lana saunoaga, sa faapea loa ona alo atu le kovana sili mo le faatautoina o nisi o alo ma fanau o le atunuu, ua sauni atu mo Vaega’au a le Malo Tele.
O le savali fa’aaloalo na soso’o mai i tua o le faatautoga, faapea ma fa’aaliga o taavale teuteuina. Na matagofie tapenapenaga uma a ofisa o le malo faapea kamupani eseese i totonu o le teritori. O lea fa’aaliga taavale teuteuina sa fuafua e faataunuuina i le Aso Toonai o le vaiaso ua tuanai, ae peitai ona o le louloua o le tau, sa le’i taunuu ai lea faamoemoe.
Sa le i gata i faaili pu a aoga maualuga eseese o le teritori, ae sa mafai foi ona auai mai le faaili pu a le Vaega’au o le Maligi mai le Malo Tele, sa maualuga ai foi fuafuaga o le savali fa’aaloalo.
E pe a ma le to’a 2,000 tagata faigaluega faapea taitai galuega a le Starkist sa auai i le savali fa’aaloalo o le fu’a o lenei tausaga, aua sa faamantuina ai foi le latou 60 tausaga talu ona tatalaina lea kamupani i’a i totonu o laufanua o Tutuila. E 300 pusa wahoo ma se tinoitupe e $10,000 na foa’i mai e le pule sili o le Starkist o Chae-Ung Um ma le kamupani i’a, mo Amerika Samoa, i lana asiasi mai ia Mati 30.
O le ofisa na foliga mai na pito i sili ona toatele lana aufaigaluega na auai i le polokalama i le Aso Gafua, o le ofisa o Matagaluega Eseese (DPW), lea na silia ma le to’a 200 tagata faigaluega ma taitai sa auai. O le Ofisa o Loia Lautele sa pito sili ona toaititi le latou auai, i le na o le to’a 5 ana tagata faigaluega.
Sa mafai foi ona auai mai ni ‘au Lakapi mai le malo tuaoi o Samoa, lea sa ta’a’alo i le Ta’ito’afitu a Malisi na se’i mae’a atu nei.
Na molimauina foi le auai mai o se aumalaga a Autalavou a le vaega o le FAST mai Samoa.
E le gata i lea, sa vaaia foi le faafiafiaina o le mamalu o le atunu’u, i le auai mai o le Sosaiete a FAafafine o Amerika Samoa (SOFIAS).
I le mae’a ai o le savali fa’aaloalo, na alo atu loa le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i le ava fa’aaloalo ona soso’o ai loa lea ma faafiafiaga mai ekalesia Katoliko, Metotisi ma le EFKAS.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus