Skip to main content

Gaoi meatotino a lona uncle ae faatau mai ai fualaau faasaina

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le alii mai Samoa lea na ia gaoia meatotino a lona uncle ae faatau atu ina ia mafai ai ona faatau mai ana fualaau faasaina, ua faasala nei o ia e le Faamasinoga e nofosala i le Toese i Tafuna mo le 20 masina, o se tasi lea o tuutuuga o lana faasalaga faanofovaavaaia e 5 tausaga.

 

Na taua e le alii o Ekeroma Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga e faapea, o le itu e pito sili ai ona matuia lana solitulafono sa faia, o lea ua maliu lona uncle sa aafia i lana solitulafono ae le i maua se avanoa e faatoese i ai.

 

O le vaiaso na te’a nei na tulai ai Tanuvasa i luma o le Fa’amasinoga Maualuga mo le tuuina atu o lana faasalaga. O le ali’i Loia Fautua lagolago ia Ryan Anderson na tula’i mo Tanuvasa, ae o le tama’ita’i Loia Sili lagolago ia Kristine Soule na tula’i mo le malo.

 

E 2 tagi na faila e le malo faasaga ia Tanuvasa. I le tagi muamua, sa tu’uaia ai Tanuvasa i le moliaga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga e tasi o lona umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana, o solitulafono mamafa e mafai ona faasala ai o ia i le toese mo le umi e oo atu i le 10 tausaga, pe faasala foi i le salatupe e oo atu i le $20,000.

 

I le tagi lona lua, sa tuuaia ai e le malo le ua molia i le moliaga e tasi o le talepe fale i le tulaga muamua, faapea ai ma le moliaga e tasi o le gaoi, o le vaega C lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le toese mo le umi e le silia i le 7 tausaga, pe faasala i le salatupe e le sili atu i le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e lua.

 

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le ua molia ma le malo, lea fo’i na talia e le Fa’amasinoga Maualuga i le masina o Ianuari o le tausaga nei, na malie ai le ua molia e tali ioe i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

I le tali ioe ai o Tanuvasa i le solitulafono e pei ona ta’usala ai o ia e le Fa’amasinoga Maualuga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 22 o Mati o le tausaga e 2020, na ia umia faasolitulafono ai fualaau faasaina o le aisa e aunoa ma se faatanaga mai le Fa’amasinoga.

 

Ina ua maua le avanoa mai le Fa’amasinoga, na faatoese ai loa le ua molia e tusa ai o lana solitulafono ma ia talosaga ai mo se isi avanoa se’i toe foi atu ai i lona aiga e saili sana galuega e tausi ai lona toalua ma lana fanau. Na taua e Tanuvasa e faapea, o masina e 14 ia na taofia ai o ia i le Falepuipui a o faatali ai se faaiuga o lana mataupu, ua ia aoaoina mai ai se lesona taua i lona olaga, e le o se mea lelei le soli o le tulafono.

 

Na faatoese le ua molia i lona to’alua ma lana fanau, atoa ai lona nu’u, ekalesia ma ona matua, ona o le solitulaono ua mafua ai ona ta’uleagaina le igoa o le aiga ia te ia.

 

Na faapitoa le faatoesega a Tanuvasa i lona uncle ma lana fanau, lea na matua aafia i lana solitulafono, ina ua ia talepe le latou fale ae ave faagaoi le tele o meatotino ma faatau ese atu, ma maua mai ai tupe na faatau ai ana fualaau fa’asaina.

 

“O le itu e pito sili ona mafatia ai lo’u loto, o le tausaga na te’a nei na maliu ai lo’u uncle ae o’u i ai pea lava i le Toese, ma le maua ai se avanoa ou te faatoese atu ai ia te ia e tusa ai o la’u solitulafono,” o le faamatalaga lea a Tanuvasa.

 

Na talosaga le loia a le ua molia mo se faasalaga faanofovaavaaia, e aunoa ma le tuuina atu o se isi taimi e tuli e le ua molia i le Toese i Tafuna. Na taua e Anderson le salamo moni o Tanuvasa mai lana mea sese sa faia, ua ia sauni fo’i e toe fo’i atu i tua e saili sana galuega e tausi ai lona aiga.

 

Na lagolago e le loia a le malo le talosaga a le itu tete’e mo se faasalaga faanofovaavaaia. Pau le itu na faamanatu e le loia a le malo i le Fa’amasinoga, o le matuia o le gaioiga sa faia e lenei alii, i lona osofaia lea o le fale a lona lava uncle ma gaoi ana meatotino, ona alu lea ma faatau atu i ana uo ae maua mai ai tupe e faatau ai ana fualaau fa’asaina

 

Na faailoa e le tama’ita’i Loia ia Soule e faapea, o le solitulafono o le umia e le tusa ma le tulafono o fualaau faasaina, o se tasi lea o faafitauli ua matua faatupulaia i le teritori i le taimi nei, e le gata ua aafia ai tupulaga talavou, ae oo lava foi i totonu o aiga ua aafia ai.

 

Na faailoa e Soule i luma o le Fa’amasinoga e fa’apea, afai e le aveesea e le ua molia le uiga leaga o loo aafia ai, o lona naunau lea e fa’aaoga fualaau fa’asaina, e le mafai ona suia lana amio, e ono toe aafia fo’i o ia i nisi solitulafono i le lumana’i.

 

A o le i tuuina mai le faaiuga a le Faamasinoga, na toe faatepa e le Faamasinoga le tulaga matuia sa faia e le ua molia, lea ua mafua ai ona nofosala o ia i le tulafono.

 

Na taua e Sunia e fa’apea, na ulufale faamalosi Tanuvasa i totonu o le fale a lona uncle ao malaga atu lona uncle i Hawaii mo lona taotoga, ma ia ave faagaoi ai le tele o mea aoga sa i ai i totonu e aofia ai ietoga, lavalava, seevae, telefoni, o se laptop, ma le tele o mea e faaaoga e tamaitai i a latou teuga.

 

Na faatau e le ua molia mea aoga uma nei ma ia maua mai ai se vaega tupe tele, ona ia faaalu loa lea o tupe uma na maua mai i oloa gaoi na ia faatau atu e faatau mai ai ana fualaau faasaina.

 

I le aso na pu’e faapagota ai e Leoleo ia Tanuvasa, sa maua i ai e Leoleo fualaau faasaina o le aisa ma le mariuana. Sa maua ai fo’i i totonu o le ta’avale a Tanuvasa pea seevae ma nisi o lavalava sa ia aumaia faagaoi mai le fale o lona uncle.

 

Na faailoa e le Faamasinoga ia Tanuvasa, o se tulaga e mataga i tu ma agaifanua a Samoa se tagata na te toe faia se mea leaga i lona lava aiga, aemaise lava o le mataupu lea ua ta’usala ai o ia, o lona talepe ma gaoi meatotino a lona uncle o loo malaga i atunuu i fafo e tau saili se togafiti mo lona gasegase o loo aafia ai.

 

E 5 tausaga na manatu le Faamasinoga e faasala ai Tanuvasa i le Toese i Tafuna, peita’i ua faamalumalu lona tulia o lea faasalaga, ae ua nofovaavaaia nei o ia mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona usita’i i ai. 

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai lona tulia o masina e 20 i le Toese i Tafuna, e faitau ai ma masina e 14 lea na taofia ai o ia e faatali ai se faaiuga o lana mataupu. Ua faasa le ua molia ona toe alu i le fale o lona uncle pe afai ae magalo mai i tua, ua faasa foi o ia ona ia toe tagofia le ‘ava malosi poo fualaau faasaina.

 

O le isi tuutuuga o le nofovaavaaia a Tanuvasa, o lona tuua lea o le atunu’u ae toe fo’i atu i Samoa ma nofo mau ai mo le umi o loo totoe o lana nofovaavaaia e 5 tausaga, pe afai ae magalo mai o ia i le Toese i Tafuna. O lea tuutuuga ua taofi e le Faamasinoga lona faatinoina, ae laa tumau pea le aumau o le ua molia i totonu o le atunu’u, sei vagana lava ua ia le usitaia se tuutuuga o lana nofovaavaaia, on a faatoa gaioi loa lea o le Faamasinoga e faataunuu lana poloaiga e tuua ai e le ua molia Amerika Samoa.

 

Ua poloaina fo’i le ua molia e auai i aoaoga faa faufautua e fesoasoani ai i le faafitauli o le tagofia o le ‘ava malosi ma fualaau faasaina, ma ia aua nei ona toe solia se isi tulafono a le malo.

 

“O le avanoa mulimuli lenei mo oe e faia ai se suiga lelei i lou olaga e pei ona e talosaga mai ai, e te toe solia loa se isi tulafono, ona poloaina loa lea o oe e tuli faamae’a le vaega o lau faasalaga o lo o totoe e 5 tausaga,” o le fautuaga lea a le Fa’amasinoga ia Tanuvasa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all