Skip to main content

Fuafuaina le faia o se suiga i pepa taumafa (Food stamp)

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Sa faaleoina i le molimau a le Faatonusili o le Ofisa o le DHSS, le susuga ia Muavaefaatasi John Suisala, i luma o le komiti o Tautua faalesoifua maloloina ma tagata, a le Senate i le aso Lua na se’i mavae atu, Ianuari 6, 2024, e faapea, o lo o iai se fuafuaga a lo latou ofisa e taofi le toe tufatufaina o pepa taumafa (stamp) lea e masani ona fai i masina taitasi, ae o le a tu’usa’o atu i totonu o ni pepa e ta’ua faaperetania, o Electronic Benefit transfer (EBT).

Ma o le a avea lea suiga fou ma tulaga o le a le toe tau malaga mai ai le mamalu o le atunu’u o lo o tali a latou ‘food stamps’, i le ofisa i Utulei.

Na mafua ona loteina lenei mataupu, ona o se faagaualofa a le afioga i le Senatoa Uti Petelo Uti lea sa ia faaleoina ai lona va’ai ma le alofa i tina ma tama matutua o le atunu’u, faapea i latou o iai mana’oga faapitoa tumau o le tino, lea e tau o mai lava i le ofisa i Utulei i masina ta’itasi, e piki a latou ‘food stamps’.

Sa faamatalaina e le afioga Uti se tasi o aso, sa ia molimauina ai se tasi ua po le va’ai, o tau ta’ita’i mai i le ofisa o le ‘food stamp’ i Utulei, ae atoa le afa itula, po o le itula foi, o faataitali se’i valaau mai o latou igoa..

Sa talosagaina e le afioga i le Senatoa ia le Faatonusili a le DHSS, pe mafai ona fai ni pepa (cards) pei o ‘cards’ ia e fa’aaoga i ATMs a faletupe, e mafai ai ona tu’u iai i totonu ‘food stamps’ a tagata, e latou te o sa’o ai lava i faleoloa, ma le tau aga’i mai o le mamalu o le atunu’u i Utulei, aemaise lava nai tama ma tina matutua o lo o malaga mai i luga o pasi mai nu’u mamao. 

Sa faaleoina e le susuga i le Faatonusili ia Muavaefaatasi lona agaga alofa mo i latou o lo o feagai ma nei faigata, e pei ona sa saunoa ai Senatoa Uti, ae sa ia toe faamanatu mai e Muavaefa’atasi, o lo o iai le avanoa e filifili ai e tama ma tina matutua, faapea i latou o iai manaoga faapitoa o le tino, se tasi e mafai ona avea ma o latou sui, e malaga mai e piki a latou ‘food stamps’.

Ae o nisi o tama ma tina matutua, e manana’o lava e o mai latou e piki a latou ‘food stamps’ on aua le faatuatuaina fanau po o aiga, e fai mo latou sui.

Sa fa’ailoa mai e Muavaefaatasi, i totonu o le paketi a le ‘Food Stamp’, ua iai se vaegatupe ua ta’ua o le ‘ASNAP EBT ARPA’ e $3,880,000 lona aofaiga, sa maua mai i le tausaga e 2021 ma ua ia talosagaina le Ofisa o Faatoaga a Amerika (USDA) mo le fa’aaogaina o lea tupe e fa’atulaga ai le fa’aaogaina o ‘EBT Cards’ ina ia faafaigofie ai ona maua e tagata o le atunu’u a latou penefiti i masina taitasi, e aunoa ma le toe tau o mai i lo latou ofisa i Utulei.

Na ta’ua e Muavaefaatasi, o nei ‘EBT Cards’, na amata ona fa’aaogaina e le polokalama a le WIC talu mai le 2017.  

Sa fa’aalia foi e Muavaefaatasi le fa’aaogaina o se vaega o le $3.8 miliona e saili ai se kamupani e mafai ona galue faakonakarate e mataituina lenei polokalama mo le vaega a le ‘Food Stamp’ ma e lua ni kamupani Amerika ua lava lo latou tomai i le faatulagaina o le EBT.

Ua mae’a ona filifilia lea kamupani ma o lo o faatalitali nei ina ia pasia mai e le USDA ma ua talosagaina le faatulagaina o lenei suiga fou, ae e le’i o’o atu i le faaiuga o le tausaga.

Na fesiligia e le afioga Senatoa Uti ia le mafuaaga o lo o faamalosia ai le fa’aaogaina o le 20 pasene o ‘food stamps’ e faatau ai taumafa lotoifale, ae o le toatele o faifaatoaga a le atunu’u, e latou te le taliaina ‘food stamps’, ona fai mai a latou, e leai se latou taimi e ave ai ‘food stamps’ i le ofisa i Utulei, e maua mai ai a latou tupe.  Sa fia malamalama le afioga i le Senatoa, pe o se tulafono lea a le USDA.

Sa faamanino e Muavaefaatasi, na talu lava ona faavae le polokalama a le ‘Food Stamp’ i le 1994, sa fa’aalia ai e le afioga Kovana Lutali, lea na kovana i lena vaitaimi ma o ia foi o se totino o le Asosi a Faifaatoaga, o se avanoa lelei lenei e atia’e ma fesoasoani ai i faifaatoaga a le atunu’u.

O lea na patino ai le 30% o ‘food stamps’ mo taumafa lotoifale.

Ae peitai, ona o le tulai mai o le faafitauli e pei ona sa faaleoina e le afioga i le Senatoa, o lea na toe tu’u ai i lalo i le 20%. 

Na faamanino mai e Muavaefaatasi, e le faapea e na’o taumafa mai faatoaga, e aofia i lea 20%.  E mafai ona faatauina ai foi ma oloa mai fale gaosi apa tuna, o falaoa, o I’a faapea ma taumafa e gaosi i kamupani tao falaoa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all