Skip to main content

Fuafua le nonogatupe e $100 miliona a le ASPA mai le USDA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

E tusa ma le $100 miliona le aofai o le nonogatupe lea ua fuafua le Pulega o le Eletise ma le Suavai (ASPA) e nono mai i le Matagaluega o Faatoaga a le Mao Tele o Amerika (USDA), e fesoasoani ai i le fa’atupeina o ni isi o ana galuega fa’atino ua amata ona fa’agasolo i le taimi nei.

 

O le iloiloga a le Komiti o le Faagaioiga o le malo a le Maota o Sui ma sui o le Pulega a le ASPA i le vaiaso nei, na faailoa ai e le Pulesili a le ASPA lea fuafuaga taua.

 

O le Pulesili a le ASPA ia Wallon Young ma le isi sui sinia ia Ryan Tuatoo na molimau na molimau i luma o le Komiti a le Maota o Sui, mo le talanoaina o ni isi o mataupu sa fia malamalama i ai afioga i Faipule. 

 

O ni isi o ia mataupu e aofia ai le faafitauli o le vaivai o le suavai o lo o fa’aaoga e le kamupani i’a a le StarKist, tulaga o moli auala faapea ai ma le mataupu i le suavai faapuna mo le soifua maloloina o le atunu’u.

 

Na taua e Young i luma o le Komiti e faapea, ua mafua ona talosaga le ASPA mo se nonogatupe i le USDA, ina ia mafai ai ona faatupe le tele o ana galuega faatino mo le faaleleia o le latou auaunaga i le atunu’u, ma taofia ai le faia o se siitaga i totogi o tautua i le suavai ma le eletise.

 

E 1.57% le maualuga o le tupe tului mo le nonogatupe, e $3 miliona le tupe e totogi e le ASPA i le tausaga e tasi mo le umi e 40 tausaga. Ua mae’a ona tauaao atu e le ASPA sa latou tusi i le afioga i le Kovana Sili ia Lolo Moliga e talosagaina ai sana fesoasoani, atoa ai ma se fesoasoani mai le tamaitai faipule ia Aumua Amata, ina ia faigofie ona talia le talosaga ma maua mai ai le tupe atoa o loo latou talosagaina.

 

O le afioga i le alii faipule mai le itumalo o Tualauta ia Larry Sanitoa na fesiligia le mataupu i le suavai taumafa o lo o manaomia le faapupuna muamua ona faatoa taumafa ai lea. Mai le tele o masina ua tuana’i atu, e le i toe maua mai lava se fa’asilasilaga mai le ASPA e faatatau i lea tulaga, e ui o lo o mautinoa le i ai pea o tulaga faaletonu i le suavai taumafa.

 

Saunoa Sanitoa e faapea, e tatau ona silafia e le atunu’u le tulaga sa’o lava o loo taoto ai lenei mataupu, ina ia latou silafia ai aua le puipuiga o le latou saogalemu. 

 

Na fesiligia fo’i e Sanitoa le mataupu e faatatau i le tele o vaega o suavai o loo maua mai i vali eli eseese i totonu o le atunu’u, ae o le faafitauli o lo o i ai o loo tele ina toe ma’imau ese atu se vaega tele o lenei suavai, e mafua mai i oga paipa o loo liki solo i vaega eseese o le atunu’u.

 

O le mataupu i le tele o suavai o lo o liki solo, o se faafitauli pito sili lea ona ogaoga ma tuga mo le ASPA, ma ua tatau fo’i ona faia se gaioiga ina ia foia ai le tupu pea o lenei fa’afitauli.

 

I le tulaga i le suavai taumafa faapupuna, na saunoa ai Young e faapea, o lo o galulue le ASPA i le faatinoina o auala ina ia foia ai lenei faafitauli. Mo se faata’ita’iga, ua mae’a ona tuuina atu se konekarate e $5 miliona i le Fletcher mo le faapipiiina o masini e faamama ai le suavai aga’i i vali eli eseese i totonu o le atunu’u. 

 

A mae’a loa ona fausia masini faamama nei, ona mautinoa loa lea le saogalemu ma le lelei atoatoa o le suavai mo le fofoga taumafa. 

 

I le tulaga o le suavai o loo liki mai i oga paipa, na lagolagoina e Young le saunoaga a Sanitoa i le tatau lea ona saili se auala e foia ai lenei faafitauli tuga mo le ASPA. Saunoa Young e faapea, pe tusa o le 60% o le suavai o loo pamu mai i vai eli o loo toe liki atu i vaega eseese o le atunu’u, e mafua mai i le tele o vaega o le atunuu o loo liki solo ai oga paipa o loo sau ai le suavai.

 

O le tulaga i paipa o loo liki solo, e mafua mai ona ua tuai ma ua leva nei oga paipa, ma ua mana’omia le faaleleia o laina oga paipa nei. Afai e faaleleia nao se vaega o oga paipa nei, e leai se faamaoniga e mafai ai ona foia le faafitauli, ae afai e faaleleia uma oga paipa o loo faaletonu, ona mafai ai loa lea ona foia lenei fa’afitauli.

 

E tusa ma le 180 maila le umi o le laina o oga paipa e manaomia le suia atoa. E le gata i le tau o oga paipa ae pito sili atu ai ona taugata le galuega mo le toe faapipiina o nei oga paipa.

 

Na faafetaia e Sanitoa sui o le ASPA e tusa ai o le galuega o loo faatinoina mo le atunu’u atoa, ae i lona talitonuga, o le isi lenei mafua’aga o loo tele ai le faaletonu i le taimi o lologa ma tele ai le suavai e aafia ai afioaga i totonu o le itumalo o Tualauta, ona o le tele o vaega o le suavai o loo liki i fafo.

 

VAI ELI FOU 

 

O se tasi o tulaga na taua e Young, o vai eli fou e 10 lea ua fuafua e eli i nofoaga eseese i le itu i sisifo o le atunu’u. Mai vai eli fou e 10 ua fuafua e eliina, e 2 vai eli ua mae’a ona eliina peita’i e le i mafai ona fesoota’i ma paipa o lo o tufa ai le suavai taumafa i vaega eseese i le atunu’u.

 

O nofoaga e 2 ua mae’a ona eliina ai vai eli fou ia e lua e aofia ai Iliili ma Kokoland. O se tasi o mafua’aga autu ua manatu ai le ASPA e eli ni vai eli fou i totonu o le atunu’u, e le gata ia fesoasoani ai mo le sailia o se suavai taumafa mama mo le atunuu, ae fesoasoani ai fo’i i le faafitauli o loo fetaiai ma le kamupani i’a i le vaivai lea o le alu atu o le suavai.

 

O le vai eli i Iliili o loo mafai ona maua mai ai kalone vai e 250 i le minute, tusa lea o le 8 miliona kalone vai i le masina. Ae mo le vai eli i Kokoland, e 100 kalone o le suavai o loo maua mai ai i le minute e tasi, tusa lea o le 4 miliona kalone o le suavai e maua mai ai i le masina.

 

O le taimi nei, e 40 miliona kalone o le suavai o loo fa’aaoga e le kamupani i’a i le masina e tasi, ae afai ae mae’a ona fesoota’i vai eli fou e pei ona fuafuaina ao lei tapunia lenei tausaga, ona faaopoopo ai loa lea o le isi 8 miliona kalone o le suavai e fa’aaoga e le kamupani i’a i le masina e tasi, tusa lea ua 20% ua siitia ai le suavai ua latou fa’aaogaina.

 

Saunoa le affoga i le ali’i Faipule mai Saole ia Titialii Kitara Vaiau e fa’apea, o le mafua’aga autu o le faafitauli i le suavai i le kamupani i’a, o le auala na fausia ai paipa o loo fa’aalu ai le suavai i vaega eseese o le kamupani. Sa ia taua atili e faapea, o le tausaga e 1958 na fausia ai lenei fale ina ua ulufale mai le kamupani i’a a le VanCamp i Amerika Samoa, lona uiga ua leva ma tuai ala paipa o loo i ai, ua mana’omia le tatau ona toe fa’afou.

 

Na faafetaia e le afioga a Vailiuama Steve Leasilagi le auaunaga a le ASPA faapea ai ma le galulue faatasi ma le kamupani i’a. O se tasi o mafua’aga na taua e Vailiuama ua mafua ai ona talosagaina le fa’aleleia o le suavai i le kamupani i’a, o lea ua fuafua le kamupani i’a e faalautele lana tautua i Amerika Samoa.

 

Ua i ai le fuafua e fausia se isi nofoaga fou mo le kamupani i’a i le fanua tuai sa i ai le Aoga a Malisi Faasao i tausaga ua mavae. Saunoa atili Vailiuama e faapea, ua mae’a ona sainia e le Ta’ita’i o le Ekalesia Katoliko lisi e 2 mo le kamupani i’a, mo le fa’aaogaina o le fanua e fausia ai le nofoaga fou mo le kamupani.

 

Afai ae manuia taumafaiga a le kamupani i’a, o le tulaga manuia fo’i lea o Amerika Samoa e pei ona saunoa Vailiuama.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all