Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Sa lokaina mai e leoleo ia se tamaloa, i le aoauli o le aso 25 o Fepuari, 2024, ina ua fiu le tina o lona to’alua muamua (ex-wife) e tuli mai i le latou fale.
Ma ua molia nei lenei alii i le Solivale o fanua ma fale – o se vasega ‘B’ o solitulafono mama, lea e mafai ona fa’afalepuipui ai se tasi, i le o’o atu i le ono (6) masina, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $500; po o fa’asalaga uma e lua. Faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vasega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona faafalepuipui ai se tasi, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.
E $300 le tinoitupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona fa’amasinoga.
(O le a le lomia suafa o i latou o lo o a’afia i lenei mataupu, ona o le puipuiga o fanau iti o lo’o a’afia)
E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, na valaau mai se tina matua i lo latou ofisa i le aoauli o le aso 25 o Fepuari, ma lipotia mai le to’alua muamua (ex-husband) a lana tama teine lea o lo’o i le latou fale i Nu’uuli, ua fiu e tuli ese ma o lo’o fa’asuaava.
Ina ua taunu’u leoleo i le fale o lenei tina, sa o latou va’aia se tamaloa o lo’o savavali mai i luga o le auala ma se tamaititi. Na molimauina e leoleo le savali tautevateva o le tamaloa. Sa fa’atuina le latou ta’avale ma fesiligia le tamaloa po o ia lea na lipotia atu i le latou ofisa, sa tali le tamaloa ‘ioe’. Sa faatonuina loa o ia e feosofi ma le tamaititi i totonu o le ta’avale a leoleo.
O lo’o ua ta’ua foi i faamaumauga a leoleo e faapea, a’o feosofi le ua molia ma lona atalii i totonu o le ta’avale, sa fai atu isi ona atalii e toe aumai le latou uso laititi, ona o lo’o fa’asuaava le latou tama.
Ma na fa’alogoina foi e leoleo le malosi o le manogi pia o le tamaloa ina ua o’o i totonu o le ta’avale. Na fesiligia e leoleo le suafa o le tama.
Ina ua taunu’u i le fale na tupu ai le fa’alavelave, sa mafai ona talatalanoa leoleo ma le tina matua lea sa valaau atu i le ofisa a leo, ma sa faamatalaina e lenei tina matua, na alu atu le tamaloa e piki mai lona atalii ae sa lagona e le tina matua le manogi pia, tautevateva lana savali ma mumu ona mata.
O le mafuaaga lea na ia tuli’esea ai le tamaloa mai lona fale, ae tu’u lona atalii, e 8 tausaga ona o la e ‘ona ma e leai se fale o faamautu ai. Ae musu le tamaloa ma fai mai i le tina matua, e avatu lona atalii. Ae sa toe faatonuina e le tina matua, e alu, ae toe fo’i atu pe a uma lona ‘ona, ona o le popole o le tina matua i le saogalemu o le tamaititi.
Sa faamatala foi e le tina matua, ua uma ona tete’a lana tama teine ma le ua molia, ae o lo’o fa’atalitali a la pepa tete’a. E le gata i lea, o lo’o i Samoa ia lana tama teine, ae ua tu’uina atu e lana tama teine le tausiga o lana fanau, ia te ia. Sa ta’ua foi e le tina matua, o lea foi fa’ato’a tatala mai i tua mai i le falepuipui, ia le ua molia, ma o lo’o nofo va’ava’aia.
Ina ua mae’a ona fa’atalanoa e leoleo ia le tina matua, sa faatonuina loa le ave’ese mai o le tamaititi mai totonu o le ta’avale, ae lokaina ai loa le ua molia.
Ae a’o taumafai leoleo e loka le ua molia, sa ia fa’ailoa atu i leoleo, le sauaina o tamaiti e le tina matua po o le latou ‘grandmother’.
Ma a’o tu’uina e leoleo ia le ua molia i totonu o le latou ta’avale, sa tagi le tamaititi e fia o ma lona tama.
O lea na ave uma ai e leoleo ia le tamaititi ma le tina matua i le ofisa a leoleo. Ma na faapea foi ona logoina foi le vaega a le CPS (Child Protective Services) e tusa ai ma lenei mataupu o lo’o a’afia ai se tamaititi.
Sa toe fa’atalanoaina e leoleo ia le tina matua i le ofisa a leoleo ma sa ia fa’amatalaina i leoleo, o ia sa taliaina le ua molia i totonu o lona aiga, ona sa leai se mea e nofo ai ina ua tatala mai i le falepuipui i le masina ua mavae.
Ae ua mae’a foi ona ia tu’uina iai le fa’ai’uga o le vaiaso e su’e se nofoaga e alu iai, ona i le talitonuga a le tina matua, e le sa’o lo latou nonofo fa’atasi.
Sa ta’ua foi e le tina matua, na alu lana tama teine i Samoa ia Ianuari, ae tu’u atu ia te ia e tausi lana fanau. Ma o lo’o malaga le tina ma ave uma fa’amaumauga a le fanau, ma e na te le mafai ona fa’amaonia po o iai le suafa o le ua molia, i luga o le pepa fanau a le tamaititi.
Sa faamatala foi e le tina matua, e moni e na te a’oa’oina le fanau, ae na te le sauaina i latou.
E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, i se faatalanoaga a leoleo ma le ua molia, sa faamaonia ai e le ua molia ia le molimau a le tina matua, i lona musu e alu ese ma le fale ma o la e nofo i le fale a sana uo i Mapusaga. Sa faamaonia foi e le ua molia lona fa’asuaava ma le le saogalemu o lona atalii ia te ia, ae o lona alofa i lona atalii.
Ina ua aveina e leoleo ia le ua molia i le to’ese i Tafuna, sa ia lu’iina ai se tasi o leoleo, e la te fufusu ma ia faafefeina leoleo, pe a tatalaina mai o ia mai i le falepuipui.
Ina ua mae’a su’esu’ega a le vaega a le CPS sa o latou aveina ai le tamaititi ona e mus e o ma lona tina matua, ae o lo’o i Samoa lona tina.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus