Skip to main content

Fiu se tina matua e tuli se tamaloa 49 tausaga mai lo latou fale

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Sa lokaina mai e leoleo ia se tamaloa, i le aoauli o le aso 25 o Fepuari, 2024, ina ua fiu le tina o lona to’alua muamua (ex-wife) e tuli mai i le latou fale.  

Ma ua molia nei lenei alii i le Solivale o fanua ma fale – o se vasega ‘B’ o solitulafono mama, lea e mafai ona fa’afalepuipui ai se tasi, i le o’o atu i le ono (6) masina, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $500; po o fa’asalaga uma e lua.  Faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vasega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona faafalepuipui ai se tasi, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, o se sala tupe e $300; po o fa’asalaga uma e lua.

E $300 le tinoitupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona fa’amasinoga.

(O le a le lomia suafa o i latou o lo o a’afia i lenei mataupu, ona o le puipuiga o fanau iti o lo’o a’afia)

E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, na valaau mai se tina matua i lo latou ofisa i le aoauli o le aso 25 o Fepuari, ma lipotia mai le to’alua muamua (ex-husband) a lana tama teine lea o lo’o i le latou fale i Nu’uuli, ua fiu e tuli ese ma o lo’o fa’asuaava.

Ina ua taunu’u leoleo i le fale o lenei tina, sa o latou va’aia se tamaloa o lo’o savavali mai i luga o le auala ma se tamaititi.  Na molimauina e leoleo le savali tautevateva o le tamaloa.  Sa fa’atuina le latou ta’avale ma fesiligia le tamaloa po o ia lea na lipotia atu i le latou ofisa, sa tali le tamaloa ‘ioe’.  Sa faatonuina loa o ia e feosofi ma le tamaititi i totonu o le ta’avale a leoleo.

O lo’o ua ta’ua foi i faamaumauga a leoleo e faapea, a’o feosofi le ua molia ma lona atalii i totonu o le ta’avale, sa fai atu isi ona atalii e toe aumai le latou uso laititi, ona o lo’o fa’asuaava le latou tama. 

Ma na fa’alogoina foi e leoleo le malosi o le manogi pia o le tamaloa ina ua o’o i totonu o le ta’avale.  Na fesiligia e leoleo le suafa o le tama.

Ina ua taunu’u i le fale na tupu ai le fa’alavelave, sa mafai ona talatalanoa leoleo ma le tina matua lea sa valaau atu i le ofisa a leo, ma sa faamatalaina e lenei tina matua, na alu atu le tamaloa e piki mai lona atalii ae sa lagona e le tina matua le manogi pia, tautevateva lana savali ma mumu ona mata.

O le mafuaaga lea na ia tuli’esea ai le tamaloa mai lona fale, ae tu’u lona atalii, e 8 tausaga ona o la e ‘ona ma e leai se fale o faamautu ai.  Ae musu le tamaloa ma fai mai i le tina matua, e avatu lona atalii.  Ae sa toe faatonuina e le tina matua, e alu, ae toe fo’i atu pe a uma lona ‘ona, ona o le popole o le tina matua i le saogalemu o le tamaititi.

Sa faamatala foi e le tina matua, ua uma ona tete’a lana tama teine ma le ua molia, ae o lo’o fa’atalitali a la pepa tete’a.  E le gata i lea, o lo’o i Samoa ia lana tama teine, ae ua tu’uina atu e lana tama teine le tausiga o lana fanau, ia te ia.   Sa ta’ua foi e le tina matua, o lea foi fa’ato’a tatala mai i tua mai i le falepuipui, ia le ua molia, ma o lo’o nofo va’ava’aia.

Ina ua mae’a ona fa’atalanoa e leoleo ia le tina matua, sa faatonuina loa le ave’ese mai o le tamaititi mai totonu o le ta’avale, ae lokaina ai loa le ua molia.

Ae a’o taumafai leoleo e loka le ua molia, sa ia fa’ailoa atu i leoleo, le sauaina o tamaiti e le tina matua po o le latou ‘grandmother’.

 Ma a’o tu’uina e leoleo ia le ua molia i totonu o le latou ta’avale, sa tagi le tamaititi e fia o ma lona tama.

O lea na ave uma ai e leoleo ia le tamaititi ma le tina matua i le ofisa a leoleo.  Ma na faapea foi ona logoina foi le vaega a le CPS (Child Protective Services) e tusa ai ma lenei mataupu o lo’o a’afia ai se tamaititi.

Sa toe fa’atalanoaina e leoleo ia le tina matua i le ofisa a leoleo ma sa ia fa’amatalaina i leoleo, o ia sa taliaina le ua molia i totonu o lona aiga, ona sa leai se mea e nofo ai ina ua tatala mai i le falepuipui i le masina ua mavae.  

Ae ua mae’a foi ona ia tu’uina iai le fa’ai’uga o le vaiaso e su’e se nofoaga e alu iai, ona i le talitonuga a le tina matua, e le sa’o lo latou nonofo fa’atasi. 

Sa ta’ua foi e le tina matua, na alu lana tama teine i Samoa ia Ianuari, ae tu’u atu ia te ia e tausi lana fanau.  Ma o lo’o malaga le tina ma ave uma fa’amaumauga a le fanau, ma e na te le mafai ona fa’amaonia po o iai le suafa o le ua molia, i luga o le pepa fanau a le tamaititi. 

Sa faamatala foi e le tina matua, e moni e na te a’oa’oina le fanau, ae na te le sauaina i latou.

E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, i se faatalanoaga a leoleo ma le ua molia, sa faamaonia ai e le ua molia ia le molimau a le tina matua, i lona musu e alu ese ma le fale ma o la e nofo i le fale a sana uo i Mapusaga.  Sa faamaonia foi e le ua molia lona fa’asuaava ma le le saogalemu o lona atalii ia te ia, ae o lona alofa i lona atalii.

Ina ua aveina e leoleo ia le ua molia i le to’ese i Tafuna, sa ia lu’iina ai se tasi o leoleo, e la te fufusu ma ia faafefeina leoleo, pe a tatalaina mai o ia mai i le falepuipui.

Ina ua mae’a su’esu’ega a le vaega a le CPS sa o latou aveina ai le tamaititi ona e mus e o ma lona tina matua, ae o lo’o i Samoa lona tina.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all