Skip to main content

Fesiligia mafua’aga ua umi ai ona leaga CT scanner a le LBJ

E to’atele le atunu’u ua latou fesiligia le mafua’aga ua umi ai e le o toe ola le masini e siaki ai gasegase i le falema’i o le LBJ i Faga’alu (CT scaner).

 

O nei fesili ma atugaluga mai le to’atele o le atunu’u e aofia ai ma ni isi o ona Ta’ita’i, na fa’avae mai lea i ni isi o fa’alavelave na tutupu i le masina na te’a nei, ina ua auina atu ni isi o le atunu’u i le falema’i ina ua gasegase, ae fa’ailoa ane e Foma’i e le mafai ona siaki i latou, ona e le o ola le masini e iloa ai poo a ituaiga gasegase o lo o a’afia ai.

 

Ona o le tulaga fa’aletonu o le masin o le CT scanner a le Falema’i, na mafua ai loa ona auina atu fa’anatinati se Tina ise falema’i i Niu Sila i le amataga o le masina na te’a nei mo togafitiga.

 

I luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, na fesiligia ai e le afioga i le Tama’ita’i Faipule ia Vui Florence Saulo le mafua’aga o le fa’aletonu o le masini CT scanner a le falema’i. Na taua e le Tama’ita’i Faipule le fa’ateia o ia ina ua ia maua se ripoti e fa’atatau i se Tina talavou mai lona itumalo, lea na fa’anatinati atu i Niu Sila mo togafitiga, ina ua le mafai e Foma’i o le LBJ ona siaki poo le a le gasegase sa aafia ai o ia, ona e le o ola le masini.

 

Sa ia fa’afetaia le fesoasoani malosi a le afioga i le Kovana le tumau sa i ai i lea taimi, afioga Lemanu Peleti Mauga, faapea ai ma le Pulesili o le Ofisa o le Medicaid a le malo ia Sandra King Young, i fesootaiga vavave na faia ma le malo o Niu Sila, ma mafai ai loa ona malaga mai se va’alele fa’apitoa ma auina atu lea Tina i Niu Sila mo togafitiga.

 

Ua talosagaina e Vui le Komiti o le Soifua Maloloina a le maota o sui, mo se avanoa e fa’ataunu’uina ai se iloiloga ma le Pulega a le Falema’i o le LBJ, e faamanino le tulaga e pei ona atugalu i ai ni isi o aiga o le atunu’u.

 

Na lagolagoina e le afioga i le ali’i Faipule ia Vesi Talalelei Fautanu Jr, o ia fo’i lea o le Taitaifono o le Komiti le talosaga, ma ua fuafuaina nei se aso e fa’ataunu’u ai lea iloiloga ma sui o le Pulega a le Falema’i.

 

Ae na taua e se sui o le aiga o le Tina sa auina atu i Niu Sila mo togafitiga e fa’apea, na matua popole lo latou aiga ina ua fa’anatinati atu le Tina i le falema’i i le aso 11 Novema, ae sau le tali a le Foma’i e leai se gaioiga e mafai ona latou faia ona o lo o pe le masini.

 

Tuana’i e aso lua talu ona taofia le Tina i le potu tigaina o le ICU i Fagaalu, na taumafai se sui o le aiga e fesiligia le Pulesili o le Falema’i ia Faumuina Taufete’e Faumuina, e tusa ai o le tulaga o le masini, poo afea e toe ola ai, ae o le a fo’i se fuafuaga a le Falema’i ina ia toe fa’aleleia, peita’i na taua e le molimau le fa’ateia o ia ina ua atagia i le saunoaga a le afioga a Faumuina, lona le silafia o ni fa’amatalaga e fa’atatau i le masini, poo afea tonu e mafai ai ona toe fa’aleleia.

 

I le tuana’i ai o aso e 4, o Novema 15 lea, talu ona taofia le Tina i le falema’i i Faga’alu, ae maua loa ma le tala fiafia, ua talia e Niu Sila le talosaga mo se fesoasoani, ma ua aga’i mai le va’alele mo le pikiina atu o le Tina.

 

O le aso na sosoo talu ona taunu’u le Tina ma lona toalua i Niu Sila mo togafitiga, ae fa’ailoa mai ai e le to’alua o le Tina i luga o auala o fesootaiga, le Facebook, le agaga fa’afetai ina ua mafai ona taunu’u manuia le la malaga i Niu Sila, atoa ai ma le mae’a lea ona siaki e Foma’i si ona faletua, ma atagia mai ai le a’afia o lona faletua i le gasegase o le ‘stroke’, ona o se a’afiaga i lona faiai a o i ai o ia i Amerika Samoa.

 

E tutusa lelei le tulaga i le Tina na auina atu i Niu Sila, ma le tulaga sa fa’aalia e se Tama matua mai Pava’ia’i i le Samoa News, i lona afafine na fa’anatinati atu i le falema’i mo togafitiga ina ua tigaina lona gasegase, ae fa’ailoa ane ai e le Foma’i, e le mafai ona siaki lona afafine ona e le o ola le masini.

 

O le naunau tele o le aiga mai Pava’ia’i i se fesoasoani mo le afafine, na fa’anatinati atu ai loa o ia i Samoa ma maua ai le fesoasoani i le Falema’i i Motootua.

 

Na fa’aalia e Faumuina i luma o le Fonotaga a le Kapeneta i le masina na te’a nei e fa’apea, e na o le 2 vaiaso talu ona fa’aletonu le masini, ma ua fa’amoemoe o le vaiaso na te’a nei e tatau ona taunu’u mai ai le inisinia mai fafo atoa ai ma totoga fou mo le masini mo le fa’apipi’iina.

 

Ae na taua e se molimau mai le falema’i i Faga’alu e fa’apea, ua silia ma le masina talu ona le toe ola le masini.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all