Skip to main content

Fa’atulagaina fa’au’uga lona 82 a le ASCC i le aso Faraile o loma nei

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso Faraile o loma nei, Me 16, 2025 i le 10 i le taeao, o le a fa’ataunu’uina ai le fa’au’uga lona 82 a le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa (ASCC) i se sauniga o le a faia i le Fale Ta’alo a Kanana Fou.

I le taimi sa lomia ai lenei fa’asalalauga, e to’a 74 fanau aoga ua fa’amaonia o le a taua’aoina a latou fa’ailoga ma tusi pasi mai i le kolisi, ae e mafai ona toe iai se fa’aopoopoga i lea fuainumera pe a mae’a uma su’ega a le a’oga.

O le afioga i le Epikopo Kolio Tumanuvao Etuale, le Fa’aao o le Ekalesia Katoliko i Samoa, o le a pule fa’amalumalu i lenei sauniga taua.

O le lauga autu o le aso ua faapea ina filifilia ai le tina o Adrian Fa’amalolo Vasai, se tasi ua loa lana tautua i totonu o le Kolisi, ae o lo’o avea nei ma Faatonusili o le matagaluega a le Vocational Rehabilitation.

O Vasai, o se alo tamaitai a le afioga ia Vasai Fred Aisali Vasai lea ua fa’ilagi le folauga – mai Aua ma le faletua ia Ruta Tuiofetua Fanene o Nu’uuli.

E malaga mai o ia mai i le afio’aga o Aua ae na soifua mai o ia i Honolulu, Hawaii.  E to’atolu nai ona alo, o Shalom Ruta, Iverson Vasai ma Dyson Tui Tama.

Na soifua mai Vasai a’o iai lona tua’a i totonu o le vaega’au o le Fuava’a a le Iunaite Setete.  Sa tuputupu ifo o ia i totonu o Amerika.  Ma ina ua ritaea lona tua’a i le 1977, sa faapea ona toe taliu mai lo latou aiga i Amerika Samoa.

Sa fa’amae’aina aoga tulaga muamua a Vasai, i le aoga a Aua i le 1980 ma fa’aauauina ai ana a’oa’oga maualuga i le Aoga Maualuga a Fagaitua, lea na fa’au’u mai ai i le 1984, a’o avea o ia ma totino o le NHS faapea ma Failautusi a fanau a’oga uma sa auai i le a’oga.

Na faapea ona fa’aauauina ana a’oa’oga i le ASCC, lea sa fa’au’u mai ai i le tausaga e 1987 ma lona fa’ailoga o le AA (Liberal Arts), ma sa fa’amanuiaina ai o ia i se sikolasipi e fa’aauau ai ana a’oa’oga.

I le taumafanafana o le 1989 sa faapea ona galue ai Vasai i le Maota Fono a Amerika Samoa ma fa’au’u mai ai i le Iunivesite a BYU i Hawaii ma lona fa’ailoga o le BA (Political Science).

Ina ua ia toe taliu mai i le tertori i le 1990, sa avea Vasai ma faiaoga i le aoga maualuga a Samoana i le mataupu o le ‘Social Studies’ lea na avea ai o ia ma ta’ita’i o lea mataupu mo le ono tausaga.  Sa avea foi o ia ma faufautua i le kalapu o le ‘Close-up’ mo le valu tausaga faapea ai ma le Sosaiete a le NHS mo le fa tausaga, atoa ai ma le Ofisa a fanau aoga mo le tolu tausaga.

I le 1998 sa fa’apaleina ai o ia o le Faiaoga o le Tausaga a Samoana, ma avea ai ma se tasi o sui tauva mo le Faiaoga o le Tausaga a le Teritori (TTOY).

A’o iai o ia i Samoana, sa taliaina ai o ia i totonu o le ulua’i polokalama mo faiaoga e saili ai o latou fa’ailoga o le Masters ma le Fa’afoma’i (Cohort), i le Iunivesite a Golden Gate i San Francisco.  Ma na fa’amanuiaina taumafaiga a Vasai ma ia ausia ai lona fa’ailoa o le Master’s (Public Administraion) i le 1997.

O le 1999 sa amata ona galue ai Vasai i totonu o le Kolisi a le ASCC ma e 18 tausaga sa ia galue ai i le kolisi.

I le 2007-2011 na malaga atu ai Vasai i Honolulu, Hawaii ma avea ma faiaoga i se a’oga Katoliko.  Ae i le tausaga e 2016, i lona toe taliu mai i le teritori, sa toe fa’aola ai e Vasai ia le Kalapu o le ‘Political Science’ i le ASCC.  O se kalapu ua o’o mai lava i nei vaitaimi, o lo’o alu malosi lava.

E tolu tausaga sa avea ai Vasai ma sui Faufautua i le sosaiete o le Phi Theta Kappa a le Kolisi ma sa faapea ona tusia lona suafa i totonu o le lisi o nisi o faiaoga maoa’e i totonu o Kolisi a Amerika, i le 2003.

Faatasi ai ma lona tautua i totonu o a’oa’oga, sa faapea foi ona galue malosi Vasai i totonu o lona aiga, ekalesia ma nu’u.  Sa soifua mai Vasai i totonu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia e Gata Ai ma e tele ni tofiga fa’aletalalelei sa tofia ai o ia, e le gata i totonu o lana uarota i Aua ae faapea foi lana Siteki a Pago Samoa.

O se tamaitai osi aiga, i ona aiga i Nu’uuli, Iliili, Futiga ma Aua.  O lo’o avea foi o ia ma peresetene o le Komiti a Tina ma Tamaitai i Aua (Teine o le Amu’ula), ma o i latou ia o lo’o tu malosi i le fa’amamaina ma le teuga o le nu’u, fa’atautaia o ta’aloga mo fanau talavou aemaise le lagolagoina o le Au Va’a a le nu’u – Paepaeulupo’o.

I isi vaega o lona soifuaga, o lo’o avea foi Vasai ma totino o le Komiti fa’ale Setete mo le tautuaina o tagata o Amerika Samoa e iai mana’oga faapitoa fa’aletino ma le mafaufau, faapea le Komiti mo A’oa’oga Faapitoa ma nisi faalapotopotoga e gafa ma le tautuaina o fanau e iai mana’oga faapitoa i le tino ma le mafaufau.

Mo nisi fa’amatalaga e tusa ai ma le fa’au’uga o loma nei, e mafai ona valaau atu i le 699-9155 ext. 0004.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all