Skip to main content

Fa’amanino i Senatoa mafua’aga na teena ai atunu’u suiga Fa’avae

O le iloiloga o le Iugafono Soofaatasi a le Senate e fuafua ai suiga o le Fa’avae, ina ia tu’u atu ai le malosi i le Fono Faitulafono latou te fa’aleaoga ai le malosi o le Kovana e teena ai se tulafono na pasia a le Fono (veto override), na fa’amanino ai e molimau a le malo le mafu’aaga na teena ai e le atunu’u suiga o le Fa’avae i faiga palota ua mavae atu.

 

O le Loia Sili a le malo ia Talauega Eleasalo Ale ma le Faatonusili o le Ofisa e Iloiloina Tulaga Fa’a-va-o-malo a Amerika Samoa, afioga Tapaau Dr. Daniel Aga na molimau i luma o le Senate i le taeao ananafi e uiga i lenei tulafono.

 

O le Komiti o Tulafono a le Senate sa iloiloina lenei mataupu, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le sui peresetene, Nuanuaolefeagaiga S. Nua.

 

Na faamanino e Talauega e fa’apea, o le aano moni o le iugafono soofaatasi a le Senate, e faia ai se suiga i le Fa’avae. Afai ae pasia e le Fono, ona tuuina atu loa lea i luma o le atunu’u mo lona palotaina.

 

Na faamanino e Tapaau e fa’apea, i le palota o le 2014 ina ua tuuina atu i le palota a le atunu’u le fesili mo le suiga o le Fa’avae, sa tuuina mai ai le faaiuga a le atunu’u, e 73% i latou sa palota e tete’e i suiga o le Fa’avae.

 

Sa ia fa’amanino atili fo’i e fa’apea, e leai ma se itumalo i totonu o le atunu’u na manumalo mai ai le fuafuaga e pasia suiga o le Fa’avae.

 

I le mae’a ai o le saunoaga a Tapaau, sa ia fa’atula’i ai loa se fesili fa’atupu manatu i luma o le Senate, i le tatau lea ona sailiili i le mafu’aaga ua ala ai ona to’atele le atunu’u na palota tete’e i suiga o le Fa’avae.

 

Na lagolagoina e Nua le finagalo o Tapaau, ma ia saunoa ai e fa’apea, e tatau ona manino le Fono pe aisea na teena ai e le atunu’u suiga o le Fa’avae.

 

Saunoa Tapaau e fa’apea, o sailiiliga ua mae’a ona faia ua manino ai, e tele naua popolega o le atunu’u ua mafua ai ona latou palota tete’e i le suiga o le Fa’avae.

 

O ni isi o lo o popole ina ne’i avea le sui o le Fa’avae ma auala e suia ai tulaga o le faigamalo a Amerika Samoa, ma i’u ina fa’aitiitia ai tulaga o tupe o lo o maua mai i le malo tele. Na fa’amanino atili e Tapaau e fa’apea, e tatau fo’i ona silafia e le atunu’u, e ese lava le Fa’avae, ese tulaga fa’a faigamalo (Political Status), i lona taofi, e mafai ona sui le Fa’avae ae tumau pea tulaga fa’a faigamalo a Amerika Samoa o lo o i ai.

 

I le tulaga o le mataupu i le faaleoaga lea e le Fono o le malosi o le Kovana e teena ai le pili (veto override), e talitonu ni isi o le atunu’u, afai ae pasia lea suiga, e ono avea lea ma itu e le fiafia mai ai le Failautusi o le Initeria ia Amerika Samoa, ma avea ma auala e afaina ai tupe fesoasoani mo Amerika Samoa.

 

O isi popolega, nei avea suiga o le Fa’avae e tuuina atu i luma o le Konekeresi, ma auala e a’afia atu ai loa ma isi measina a le atunu’u, ma i’u ina palota atu ai ma le Senate i le Fono Faitulafono.

 

O se tasi o mafua’aga na taua e Tapaau na maumau tutu ai taofi o le to’atele o tagata palota e teena suiga o le Fa’avae i le 2014, ona o se pili sa fa’aulu i luma o le Fono e sii ai totogi o Senatoa ma Faipule, ma manatu ai loa le atunu’u, ua naunau le Fono e fa’amuamua i latou ae fa’agalogalo le atunu’u.

 

Sa avea lea pili ma auala na le mautonu ai manatu o le to’atele o tagata, ma oso ai lagona le fiafia, ma to’atele ai loa i latou ua talitonu, ua tatau loa ona palota le Senate.

 

Saunoa atili Tapaau e fa’apea, e fa’a 4 ona ave suiga o le Fa’avae e palota i ai le atunuu ma teena uma. O le faiaina la o le Fono i le palotaina o suiga o le Fa’avae, ua atagia mai ai le faiaina o le Fono Faitulafono, poo le faigamalo lava fo’i lea.

 

O le fesili na fa’atula’i e Tapaau, e fa’apefea ona faia se galuega ina ia mafai ai ona manumalo le Fono e ala i le palotaina o suiga o le Fa’avae.

 

O se tasi o fautauga e pei ona taua e Tapaau, o le galulue fa’atasi lea o le faigamalo ma le Fono e fa’atulaga se Komisi e fa’amalamalama ai i le atunu’u aemaise tupulaga le taua o suiga o le Fa’avae.

 

Saunoa le afioga i le ali’i Senatoa ia Paepae Iosefa Faiai e fa’apea, afai ua fa’a 4 ona ave suiga o le Fa’avae ma teena mai e le atunu’u, i lona taofi, o le tali moni lava lena a le atunu’u ua atagia mai ai, e le o talitonuina e le atunu’u le Fono.

 

“O le fesili la mo tatou ua tula’i mai i le Fono i lenei vaitau, o tatou o ta’ita’i o itumalo, nu’u ma Ekalesia, o talitonuina oe e lou itumalo. O talitonu lou nu’u ia te oe. O fesili na e tatau ona lalafo i ai le tofa a le Fono,” o le saunoaga lea a Paepae.

 

Na toe faatepa e Paepae le fono sa faia i lona itumalo i le 2014 e talanoaina ai suiga o le Fa’avae, lea na malaga atu aui sui o le malo, na fa’aalia ai lagona le fiafia o ni isi o tagata fa’asaga i le Fono. I lona talitonuga, ua tatau ona toe silasila toto’a le Fono i lenei mataupu. Ae taua tele le pili e fa’atulaga ai suiga i le Fa’avae.

 

Na lagolagoina e Tuiagamoa Tavai ma Faamausili Mau Jr le tatau lea ona lava le taimi e fa’amanino ai i le atunu’u suiga o le Fa’avae.

 

O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua toe fa’aauau le iloiloina o lenei mataupu, ma maua ai le avanoa o senatoa e fesiligia ai sui ma le atunu’u lautele.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all